Informer, epizoda 1

U prvoj epizodi ljubitelji relevantnih i objektivnih gospodarskih novinarskih priča, imat će priliku saznati što trgovci i mali proizvođači OPG-ovi misle o najavi novog ministra i mogućem smanjenju PDV-a na hranu. Ujedno emisija propituje zašto se ne stimulira domaća proizvodnja kroz niže stope PDV-a kao što se stimulira ugostiteljstvo. Osim PDV-a, jedna od tema Informera je i ukidanje energetskih certifikata na apartmane za iznajmljivanje, o čemu je svoje mišljenje za emisiju Informer, dao i ministar Lovro Kuščević.

Informer, epizoda 2

Ekipa Informera analizira zašto dio poduzetnika nije razočaran odlukom Vlade o rezanju proračuna za znanost i obrazovanje.Mogu li poduzetnici i inspektori doista postati partneri bez reforme sustava normi i pravila, kakav LNG terminal planira Croatia poslovna grupa i kakve će biti koristi za Hrvatsku, saznat ćemo u ovotjednom magazinu. Koliko je zapravo izvoznoga potencijala u hrvatskoj gaming industriji, gledatelji imaju priliku saznati u ovotjednom Informeru. Tehnologije nepovratno mijenjaju sve, pa i uobičajene kanale prodaje. Susret prodavača i kupaca uživo seli na internet. Procjene su za Hrvatsku različite, od 15 do 30 posto prodaje živi virtualno. I svake se godine – udvostručuje. Kada kažemo 'izvoz' uglavnom zamišljamo brodove, strojeve, namještaj, hranu. No pravi se potencijal krije u gamingu – industriji videoigara. Izvozi se 99 posto domaće kreativnosti, a vrijednost je njenoga izvoza veća od naše filmske i glazbene industrije!

Informer, epizoda 3

Emisija Informer osim zanimljivih novinarskih reportaža o aktualnim društvenim i gospodarskim pitanjima Hrvatske, donosi i osvrte političkih predstavnika i ekonomskih stručnjaka donoseći priču iz svake perspektive.Infomer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.

Informer, epizoda 4

Emisija Informer osim zanimljivih novinarskih reportaža o aktualnim društvenim i gospodarskim pitanjima Hrvatske, donosi i osvrte političkih predstavnika i ekonomskih stručnjaka donoseći priču iz svake perspektive.Infomer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.

Informer, epizoda 5

Transatlanski sporazum, ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU, većina ekonomista smatra dobrim generatorom rasta gospodarstva.No dio javnosti ne vjeruje da ćemo imati velike koristi od ugovora. Ne samo zato što se već sada iz Amerike uvozi nekvalitetna i nezdrava hrana. Ključno je pitanje što će biti s hrvatskom poljoprivredom koja već nakon ulaska u EU neprestano smanjuje proizvodnju i povećava uvoz. Informer donosi više o toj temi.Odluke o poslovanju tvrtke danas temelje na sve većoj količini podataka iz kojih je sve teže iščitati što je važno, što nije. Statistika kaže da se svakoga dana stvara novih dva trilijuna gigabajta podataka, a malo kompanija zna kako izvući korist od njihove analize. Otud i novo zanimanje – podatkovni znanstvenik. Ususret konferenciji Data Science Monetization, Informer donosi priču o tome kako iskoristiti ogromnu količinu podataka koje tvrtke svakodnevno prikupljaju.Ponuda craft piva iz malih, neovisnih, inovativnih pivovara svakodnevno raste. Nedavno je završen drugi craft beer festival kojim se inovativno pivo želi etablirati na HoReCa tržištu.

Informer, epizoda 6

Potraga za 10 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta, nevažno tko je doista kupac, digla je na noge sve koji ne žele GMO usjeve.Na svim listama koje mjere konkurentnost, Croatia stoji katastrofalno. Tako je i s izravnim inozemnim ulaganjima. No, iznimke potvrđuju pravilo. Listu Financial Timesa 10 malih gradova u Europi s najbolje razrađenim strategijama za privlačenje stranih ulaganja prevodi Ivanec, a Jastrebarsko je na sedmome mjestu. Informer otkriva - što to čini razliku?

Informer, epizoda 7

Od osamostaljenja ne uspijevamo uskladiti školski sadržaj i zanimanja koja produciraju hrvatske škole i fakulteti s potrebama tržišta rada.kole i fakulteti proizvode kadar koji malo kome treba dok većina proizvodnih tvrtki iz vojske nezaposlenih ne uspijeva probrati ništa. Otud i potreba uvoza radne snage. Informer istražuje može li kurikularna reforma promijeniti taj odnos.Ekipa Informera donosi reportažu o mljekarstvu u Hrvatskoj. Prošla je godina dana od ruskoga embarga na uvoz europskoga mlijeka. Embargo je samo stavio točku na 'i' na već katastrofalno stanje hrvatskih proizvođača mlijeka. 2003. godine imali smo 64 tisuće proizvođača, 2016. oko sedam tisuća. Ili još slikovitije - svakoga se dana ugasi 12 proizvođača mlijeka. Dok se rasplet priče oko razdjelnika topline još iščekuje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju kreće s novom tranšom poticaja za energetsku obnovu kuća i zgrada. Ovoga je puta u igri čak stotinu milijuna eura, gotovo sedam puta više nego lani. Energetski učinkovite zgrade odlična su podloga i za instaliranje obnovljivih izvora energije. Informer gledateljima donosi više o temi. 'Mala zemlja za veliki smijeh'; 'budimo jadni zajedno'; 'croatia will waste your diploma'…tek su neki od tisuća komentara na svaki novi slogan koji o Hrvatskoj smisli Croatia turistička zajednica. Točnije, plati. Za jedan od posljednjih slogana plaćeno je gotovo 3 milijuna kuna. Je li moguće da nemamo originalne kreativce koji znaju kako brendirati Hrvatsku kao poželjnu, ne samo turističku, destinaciju?

Informer, epizoda 8

Informer istražuje - je li država jednima majka, drugima maćeha?U postupku predstečajnih nagodbi čini se da je upravo tako. Dok je dužnicima u tome postupku porezni dug oprošten ili restrukturiran, na isti taj dug koji tvrtke vjerovnici nikada neće naplatiti državi su morali platiti – PDV. Iz Ministarstva financija upućuju na Poreznu upravu. U Poreznoj se ne žele oglasiti, a stručnjaci vjerovnicima savjetuju – ustavnu tužbu!Bankari i ekonomisti složni su u tvrdnji da krediti sami po sebi ne mogu pokrenuti ekonomiju te da između kredita i rasta gospodarstva ne postoji jaka veza. S druge strane, Croatia je bankocentrična i kreditno ovisna što itekako utječe na brzinu pokretanja investicija, jer će kapital za te investicije tvrtke najprije potražiti – u bankama! Svaki drugi oblik financiranja u Hrvatskoj nije zaživio jer se poduzetnici ne žele odreći vlasništva i kontrole nad tvrtkom. Ekipa Informera donosi više o ovoj temi.Croatia bi se trebala fokusirati na obnovljive izvore energije, ne samo zbog obećanja Uniji da ćemo do 2020. godine udjel energije iz obnovljivih izvora podići na 20 posto, već jer za njih u svim segmentima – voda, sunce, vjetar, biomasa – u proizvodnji možemo zaposliti domaće tvrtke. Usto, procjenjuje se kako se u tim industrijama izravno i neizravno godišnje može otvoriti oko deset tisuća novih radnih mjesta.

Informer, epizoda 9

Država opet pušta probne balone - 54 poduzeća s liste za privatizaciju kratko su bila namijenjena prodaji.Nakon što se javnost digla na noge, Vlada poručuje: „Samo tražimo procjenu stanja i mogućnosti.“ Informer donosi razloge zašto se država neće odreći nijedne zlatne koke!Ekipa Informera donosi i priču o poreznom teroru u Hrvatskoj. Nova je vlast poduzetnicima obećala kako će im biti partneri, a ne inkvizitori. Međutim, praksa pokazuje da se stvari ni najmanje nisu promijenile. Čim poduzetnik zatraži povrat poreza, poreznici stižu na vrata. Kazne su drakonske, a nejednakosti u primjeni zakona već legendarne. Ubrzanje odlaska u mirovinu s navršenih 67 umjesto 65 godina ima itekakve razloge u stanju mirovinskoga sustava. Polovica se novca za mirovine prikupi doprinosima, a druga polovica plaća se izravno iz proračuna. No ideja da će pomicanje dobne granice riješiti temeljni problem nema ekonomsku podlogu. U vrijeme raspada bivše države, odnos zaposlenih i umirovljenika iznosio je 3 prema 1, a danas je gotovo izjednačen. Bez otvaranja novih radnih mjesta i rasta stope zaposlenosti mirovinski sustav puca. Gledatelji imaju priliku doznati više u Informeru.Razočaran uzorcima krize, svijet se sve češće okreće humanijim oblicima rada i poslovanja. Društveno je poduzetništvo uhvatilo sitni korijen i u Hrvatskoj. Informer istražuje je li moguća šira platforma takvog oblika biznisa ili je on rezerviran samo za malene niše i malobrojne entuzijaste kakve su i radnice Kamenskog.

Informer, epizoda 10

LNG - terminal za ukapljeni plin, projekt je star 30-ak godina. I bivša i sadašnja Vlada stavile su ga na listu strateških projekata.Na raspisani natječaj za izgradnju javilo se sedam ponuđača, no upitno je hoće li itko od njih graditi državni strateški projekt. Naime, kanadski investitori koji se uopće nisu javili na natječaj i imaju vlastiti LNG projekt, tvrde da je zemljište – njihovo. Gledatelji mogu doznati više u novome izdanju Informera.Porez na nekretnine priča je koja se odgađala nekoliko puta. Bivša se Vlada svaki puta povukla zbog negativne reakcije javnosti. Prema Nacionalnom programu reformi porez s novom Vladom ipak ide, i to od 2018., s punom primjenom od 2020. No što će se točno oporezivati, ne zna se. Ako je suditi prema trenutnoj ideji, oporezivale bi se i nekretnine koje su stanovnicima dom. O njemu možemo misliti svašta, ali nikako ne možemo ostati ravnodušni. Davor Pavuna, fizičar i profesor na Švicarskom institutu za tehnologiju u Laussani, u intervjuu s ekipom Informera govori o tome kamo je dospio potrošački kapitalistički sustav, je li preoblikovanje u nešto novo već počelo i na što bi se razvojno trebala fokusirati Croatia.

Informer, epizoda 11

Informer istražuje - kako depolitizirati javnu upravu i učiniti je istinskim servisom gospodarstvu? Sve su ključne pozicije u svakome ministarstvu, agenciji, javnim poduzećima – ministar, zamjenik, pomoćnici, ravnatelj, predsjednik i članovi uprave - političke.Ne bira ih struka nego stranka. Ešalon birokrata ispod gornje razine mijenja se sporije, ali izostaju i stručne reference. U vrijeme smjene vlasti država staje jer sve dokumente potpisuje ministar. Kako reformirati državnu administraciju koja će ostati profesionalna i učinkovita za gospodarstvo, bez obzira na to tko je na vlasti? Ministarstvo uprave trenutno radi novu analizu stanja svih jedinica lokalne samouprave, no i bez nje je jasno da ih više od polovice ne može ispunjavati javne zadaće jer za to nemaju ni financijskih niti drugih kapaciteta. 180 jedinica danas ima manje od 2500 stanovnika dok je prosjek samo oko 7 tisuća. Za usporedbu, prije rata prosječna je jedinica imala oko 49 tisuća stanovnika. Zemlje poput Irske, Velike Britanije, Danske i Švedske imaju jedinice 'teške' i do 150 tisuća stanovnika. Hoćemo li ikada biti toliko učinkoviti? Barem dva desetljeća jadikujemo kako se jedina izravna strana ulaganja događaju u isplative sektore i gotove 'proizvode' poput banaka ili telekoma. No dok nas strani kapital još zaobilazi, domaće se tvornice upisuju na listu ulagača. Belupo ove godine ulaže pola milijarde kuna u dvije nove hi-tech tvornice s čijih će traka izlaziti lijekovi i masti za desetak stranih tržišta. Gledatelji imaju priliku saznati više u novome nastavku Informera.Svaki je treći kredit poduzeća nenaplativ. Za svaki takav kredit banke, prema naputku regulatora, moraju izdvajati rezervacije i to poskupljuje kredite koje odobravaju nekome drugome. Usto, većina je poduzeća prezadužena i kreditno nesposobna. Ekipa Informera istražuje zašto poduzetnici pokušavaju izboriti kredit dok im je istodobno na raspolaganju kapital private equity fondova?

Informer, epizoda 12

Vlada je odlučila uprave poduzeća birati na javnim natječajima, što bi trebalo jamčiti profesionalizaciju. Informer istražuje - kako će to biti moguće ako HDZ i Most upravo dijele fotelje prema stranačkim kvotama?Mandati starih uprava i nadzornih odbora u javnim poduzećima, agencijama i institutima uglavnom su istekli, Vlada ne imenuje nove, posao stoji i blokira gospodarski život. U sjeni afere Karamarko podosta je tvrtki izletjelo s liste strateških projekata, među njima i ACI – isključivo zbog potrebe smanjivanja javnoga duga. Može li se uopće tvrtka brzinski prodati, koja joj je tržišna, ali i potencijalna vrijednost i još važnije, tko će Vladu natjerati da osmisli kriterije razvrstavanja važnosti tvrtki za državu?S odlaskom nekadašnjega ministra financija Slavka Linića predstečajne su nagodbe pale u zaborav, no procesi još traju. Iako je prošlo dovoljno vremena, nijedna tvrtka nakon reprogramiranja dugova nije ni zagrebla u ono operativno – otvaranje novih tržišta, osmišljavanje novih proizvoda i poslovnih modela. U većini su tvrtki ostale stare uprave, one iste koje su poduzeće dovele na rub stečaja. Ekipa Informera istražila je zašto.Nekadašnja izvozna perjanica, tekstilna industrija, odavno tone na dnu gospodarske važnosti. Utrka s jeftinom i nekvalitetnom proizvodnjom azijskih zemalja nikada nije imala smisla. Dio se kreativaca odlučio za potpuno drugačiji pristup – izradu manjih serija više cijene, više dodane vrijednosti i veće prepoznatljivosti. Gledatelji mogu saznati više u novom izdanju Informera.

Informer, epizoda 13

Informer donosi reportažu o kaosu s popisom strateških tvrtki koji je zamalo ubrao još jednu žrtvu. Imunološki zavod ipak će preživjeti.Koliko je kupio vremena, već je drugo pitanje. Nakon što je vlast shvatila da je proizvodnja cjepiva i krvnih pripravaka ipak strateška, računi su tvrtke odblokirani. No još nedostaje ključna stvar – ulaganje u suvremenu opremu kako bi se nakon tri godine ponovno dobila dozvola za pokretanje proizvodnje.Nesposobnost plaćanja tekućih obveza, među njima i onih poreznih, hrvatske poduzetnike muči od osamostaljenja. Neko se vrijeme obveze nisu plaćale jednostavno zato što je nekima to bilo dopušteno. No s krizom su se stvari zaoštrile – poduzeća danas doista nemaju novca da podmire sve obveze. Informer istražuje koje su im opcije na raspolaganju i kako se nagoditi s Poreznom upravom.Kada bi država na čelnim pozicijama javnih poduzeća, institucija i agencija odlučila postaviti menadžere, pitanje je bi li to uopće mogla. Na temelju kojih pravilnika ili koeficijenata bi im isplaćivala menadžersku plaću? Na temelju čega bi država menadžeru jamčila neovisan rad? Kako bi ga pustila da restrukturira neku kompaniju kada to uglavnom znači rezove, a rezovi znače gubitak glasova? Ekipa Informera donosi više o tome.Stižu vrućine, a stižu i plodovi zemlje. Većina proizvođača nema ih gdje skladištiti. Vlastitih kapaciteta nemaju, nisu se udružili i kupili zajedničke, pa su između proizvođača i velekupaca osvanuli posrednici. No i njihovi su kapaciteti višestruko manji od potreba. Samo će jabuka ove godine, procjenjuje se, biti više od stotinu tisuća tona, a hladnjače mogu primiti dvostruko manje. Manje rashladnih prostora znači i smanjenje ionako manjkave proizvodnje. Gledatelji mogu doznati više u reportaži ekipe Informera.

Informer, epizoda 14

U ovotjednoj emisiji, Informer donosi blok priča o ovrhama.Trenutno je blokirano gotovo 330 tisuća građana s iznosom blokada teškim gotovo 38 milijardi kuna! Broj i iznosi se ne smanjuju već rastu, zbog čega Ovršni zakon propituje i Europska komisija. Također, od ukupnoga iznosa blokada, samo je oko 8 milijardi kuna temeljni dug – ostatak su troškovi odvjetničkih društava, Fine i drugih posrednika. Zavod za zapošljavanje broji 228 tisuća nezaposlenih. To je sigurno razlog zašto država i dalje smanjuje broj radnih dozvola za strane radnike. Poslodavci s time ni najmanje nisu sretni jer je na burzi rada, između ostalog i zbog dugotrajne nezaposlenosti, sve manje tražitelja posla sa znanjima i vještinama koje trebaju realnom sektoru. Kada se dugovi nikako ne mogu otplatiti, krajnje je rješenje – osobni bankrot. Samo je ove godine čak 500 građana pokrenulo taj institut. Ekipa Informera savjetuje kada, kako, uz koje uvjete, tko točno ulazi, prolazi i izlazi iz osobnoga bankrota.

Informer, epizoda 15

U Hrvatskoj je više od 800 tisuća nezakonito izgrađenih objekata, a polovica ih je legalizirana.Oni koji su se pouzdali u slovo zakona pa nisu ni započinjali graditi, ostali su kratkih rukava - svi koji su gradili nezakonito sada su legalizirani; oni koji nisu i dalje ne mogu graditi, jer izgradnja nije predviđena urbanističkim planovima. Informer istražuje – je li to još jedan dokaz da su u zemlji neuređenoga pravosuđa pošten i glup braća? Nekoliko se dana žustro pisalo o aferi bivšega poljoprivrednog ministra Jakovine i namještanju natječaja za dodjelu europskih sredstava. Vijest se ispuhala, nikoga više ne zanima ni što je s natječajem, ni što je s poljoprivrednicima koji su pošteno prošli na natječaju, ni ima li temelja za kaznene prijave. Informer donosi priču o mogućim scenarijima raspleta afere i što će one značiti za sve koji čekaju novac. U rubrici 'Savjetodavni kutak' ekipa Informera govori o svim raspoloživim opcijama i načinima na koji poduzeća-vjerovnici mogu zaštititi svoja potraživanja. I to u zemlji u kojoj zakoni, koji se tumače proizvoljno, uglavnom štite dužnike ili im zakonske rupe omogućuju izbjegavanje obveza, zbog čega i izostaju izravna inozemna ulaganja. Kako smanjiti rizik poslovanja i osigurati bolju naplatu prodanoga proizvoda ili usluge? Gledatelji imaju priliku saznati u ovotjednome izdanju emisije Informer!

Informer, epizoda 16

Svjedočimo li kraju mita o životnim osiguranjima kao štednji za starost?Novi europski zakonodavni okviri, ali i pad prinosa na državne vrijednosne papire - kao i na sve druge vrijednosnice koje se vrte na tržištu kapitala - već pokazuju da se kupcima polica životnoga osiguranja ne mogu jamčiti dosadašnje visoke stope dobiti. Gledatelji imaju priliku doznati više u ovotjednom izdanju Informera.Nitko ne zna kada ćemo dobiti novu stabilnu Vladu, a još manje kako će se ona postaviti prema dosad najtežem izazovu: od iduće godine državi na naplatu stižu golemi iznosi duga. U odnosu na lanjskih 12 milijardi kuna, u 2017. treba vratiti 29 milijardi kuna! Informer istražuje - kako će se s takvim dugom otvoriti prostor za realni sektor?Nesuđena zagrebačka bolnica za čiju se izgradnju, još potkraj 80-ih godina, izdvajao takozvani samodoprinos, ni nakon više od 30 godina još nije dovršena priča. Malo se spominje ideja da će ondje biti Tehnološki park, a malo se spominje bolnica. U nju je uloženo više od milijardu kuna za koje nitko nikada nije odgovarao. Ekipa Informera donosi više u ovotjednoj emisiji.

Informer, epizoda 17

U ovotjednome izdanju Informera, ekipa emisije donosi reportažu o energetskoj neovisnosti.Nakon dugotrajne krize, stagnacije, pa kaosa u radu Vlade, nikada nije bilo važnije koje ćemo teme nametnuti u izglednoj predizbornoj kampanji. Vrijeme je za ekonomiju i ozbiljnu energetsku strategiju koja će trasirati put energetskoj neovisnosti. Što bi se trebalo izgraditi i na kakve se izvore osloniti kako bi se ostvarila energetska neovisnost? Globalizam i tehnologije polako, ali sigurno smanjuju prostor privatnosti. Dijelom ga oduzimaju, dijelom ga i sami dobrovoljno ustupamo. EU birokracija pokušava doskočiti i tome problemu. Usklađivanjem s propisima Europske unije naša Agencija za zaštitu osobnih podataka uskoro dobiva mandat za kažnjavanje. Gledatelji imaju priliku saznati više u Informeru!Ekipa Informera donosi i priču o glazbenim festivalima u Hrvatskoj. Naime, i Zagreb i obalni gradovi već nekoliko godina pokazuju da se ne pleše samo jedno ljeto ili samo jednu zimu. Sezona se duži, a takvome trendu kumuju glazbeni festivali. Iako je za netom završeni, 11. INmusic festival bilo više pokuda nego pohvala, činjenica je da takvi događaji obilno pune gradske blagajne i dodaju vrijednost hrvatskom turizmu. Ukupni je prihod festivala dosegnuo već milijardu kuna!

Informer, epizoda 18

Sredinom srpnja, jedna od tri najpoznatije svjetske rejting agencije – S&P – revidirat će nam ocjenu.Stoga ovoga tjedna ekipa Informera istražuje kakvoga su kredibiliteta same agencije, jesu li te agencije objektivne, stručne i 'nevine' i drže li se investitori njihove ocjene kao 'svetoga pisma'. Unatoč trendu razduživanja banke još potražuju gotovo 270 milijardi kuna kredita. Od toga je nenaplativih oko 12 posto kredita odobrenih građanima i oko 28 posto kredita odobrenih poduzećima. Dio su toga lošeg portfelja banke počele podavati specijaliziranim tvrtkama, naravno, uz diskont. Dobar posao za banke nije nimalo dobra vijest za dužnike čiji su krediti prodani. Podaci o broju Hrvata koji su napustili zemlju trbuhom za kruhom variraju od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća. Ekipu Informera zanimalo je koliko državu stoji školovanje osobe koja bez problema može naći posao bilo gdje u svijetu – liječnika. Koliko država gubi njegovim odlaskom? Informer doznaje - obrazovanje i specijalizacija samo jednog liječnika stoji oko četiri milijuna kuna!

Informer, epizoda 19

Prije tri tjedna Informer je donio priču o bolnici na kraju grada. O utrošenih milijardu kuna koje propadaju.U ovoj emisiji riječ je o praznim prostorima ugašenih tvornica koje su nekada zapošljavale tisuće ljudi. Dok poduzetnici s idejom plaćaju skupe najamnine, ni država ni grad – u ovom slučaju Zagreb – pojma nemaju što bi s napuštenim tvornicama koje propadaju niti koliko one vrijede.Onako kako su prazni tvornički prostori, praznom polako postaje i sama zemlja. Svatko tko ima nekakvo znanje i zvanje koje se u inozemstvu traži, Hrvatskoj okreće leđa. Svakog je dana u državi - 40 Hrvata manje! Od osamostaljenja - 250 tisuća manje! Zanimljivo, među svim tim ljudima koji bježe, nedostaje tek jedno, jedino zanimanje. Javnosti se još uvijek voli servirati kako neznalice poput Hrvata izvoze drvne trupce, a uvoze skupi namještaj. Ne samo da je to zastarjela i netočna floskula i ne samo da nam je baš u krizi namještajna industrija postala izvozno jakom nego je upravo namještajna industrija počela izvoziti – brend! Takav koji kupuju i Talijani, najpoznatiji svjetski brend-maheri.

Informer, epizoda 20

U ovom izdanju Informera gledatelji imaju priliku saznati više o Hrvatskoj i EU fondovima.Naime, nije tajna da se Croatia u povlačenju novca iz EU fondova nalazi gotovo na začelju Europe - iskoristili smo svega 65 posto ponuđenoga. Prosjek je drugih zemalja oko 80 posto, dok je čak i Grčka, očito dobrim pregovaranjem, uspjela povući nevjerojatnih 100 posto! U čemu je problem Hrvatske? Nije samo država i njezina koruptivna birokracija prepreka novome razvojnom ciklusu. Već nekoliko godina prezadužena i nekredibilna, poduzeća ne samo da ne mogu dobiti novi kredit za financijsko preslagivanje, već gube i svaku šansu da stanu na zdrave noge. Informer istražuje koje im sve opcije refinanciranja stoje na raspolaganju.U kaosu pravno neuređene države, podosta je Hrvata tek u gužvi Zavoda za zapošljavanje – nakon gubitka posla – shvatilo da i u vrijeme dok su bili zaposleni poslodavac nije uplaćivao mirovinsko osiguranje. Pravni okvir nije posebno bolji, no informatizacija je ipak donijela neke novosti. Ekipa Informera donosi - kako građani mogu provjeriti uplaćuje li im poslodavac mirovinsko osiguranje?

Informer, epizoda 21

Informer istražuje odakle je stigla reforma zemljišnih knjiga, jedna od najvećih prepreka i domaćim i inozemnim ulaganjima.Prije desetak godina za taj smo posao dobili kredit Svjetske banke, pa darovnicu Europske unije, pa sredstva iz EU fondova, no posao ni izbliza nije gotov. Najbliži je rok, barem za spajanje katastra i gruntovnice, 2018. godina. Društvene su mreže trajno promijenile način na koji komuniciramo. Skriveni iza zaslona računala kažemo više i drugačije nego kada komuniciramo licem u lice. U vremenima kada svatko misli da je analitičar, novinar, znanstvenik ili ekonomist, regulativa kreiranja medijskoga sadržaja koji u realnome vremenu utječe na stvarna zbivanja važnija je nego ikada. Iste te društvene mreže također su i golem poligon za prodaju sadržaja druge vrste – trgovačkih proizvoda i usluga. Teško im je izbjeći jer su sve društvene mreže, pretraživači i naše elektroničke pošte uvezane – algoritmima. Dovoljno je jednom kliknuti na neku prodajnu stranicu i isti će dan osvanuti na vašoj mrežnoj stranici ili u sandučiću elektronske pošte, no većina nije svjesna da su upravo oni 'žrtve' ciljanoga algoritma. Ekipa Informera donosi više u ovotjednom izdanju.

Informer, epizoda 22

Sjećate li se vremena kada smo hrlili na tržište kapitala kupovati dionice? U osam godina krize Zagrebačka je burza poslovanje svela na četvrtinu nekadašnjih godišnjih prometa – nakon pretkriznih 17 milijardi kuna, godišnje sada vrti tri do četiri milijarde. Ni nakon pripajanja Ljubljanske burze poslovanje nije u plusu. Informer istražuje - ima li Uprava rješenje?

Informer, epizoda 23

Emisija Informer osim zanimljivih novinarskih reportaža o aktualnim društvenim i gospodarskim pitanjima Hrvatske, donosi i osvrte političkih predstavnika i ekonomskih stručnjaka donoseći priču iz svake perspektive.

Informer, epizoda 24

Dok političari u zemljama razvijene demokracije nude ostavke zbog nama smiješnih sitnica (vožnja s 0,2 promila, zapošljavanje dadilja na crno…) mi još biramo po onoj: 'Ma, neka je on uzeo sebi, dao je i nama'. Većina iz politike uvijek izađe bogatija nego kad je ušla. Upravo je zato uveden institut imovinske kartice, a postoji i nešto što se zove sukob interesa. Informer istražuje - je li to u hrvatskome slučaju dovoljan korektivni alat?

Informer, epizoda 25

Croatia kontrola zračne plovidbe samo u srpnju izvela je 67 tisuća operacija na nebu, što je najviše u povijesti.Kroz šest naših zračnih luka prošloga je mjeseca proletjelo čak milijun i 430 tisuća putnika. Kako raste broj preleta i putnika tako rastu i prihodi – lani su iznosili oko 780 milijuna kuna. Većina se tog novca reinvestira, i to u novu tehnološku opremljenost. Informer gledateljima donosi pogled 'odozgo'. Ključnu gospodarsku granu, poljoprivredu, uništavale su sve dosadašnje vlasti. Od potencijalnoga hranitelja Europe postali smo najveći europski uvoznici hrane, i to unatoč milijardama poljoprivrednih poticaja. Nije da poticaji ne postoje u EU, dakle nisu zabranjeni, no ondje očito funkcioniraju drugačije i imaju višestruko bolje učinke. Što to poljoprivredne zemlje EU rade bolje i učinkovitije?HUP od političkih stranaka traži konkretne operativne programe, s taksativno popisanim ekonomskim zadacima koje će provoditi odmah, u prvih stotinu dana vlasti. Nije to prvi put. No vjerojatno neće biti ni posljednji put da obećanje ostaje zabavom za lakovjerne. Kako natjerati vlast da obećano provede u djelo? Luka Brkić u razgovoru za Informer tvrdi da načina nema, jer problem nije u ekonomiji nego u – politici. Očekivati da će se u istome izbornom sustavu, s istim glavnim igračima, dogoditi radikalna promjena, jedna je od najvećih iluzija birača. Ako postoji grana u kojoj nema kuknjave o padu i minusima, to je bez sumnje IT industrija. Unutar nje, geometrijskom progresijom raste industrija video igara. Globalno, odavno je nadmašila i filmsku i glazbenu industriju. Svjetsko tržište video igara trenutačno se procjenjuje na stotinu milijardi dolara. Lijepo je čuti – hrvatski gameri ne zaostaju za svijetom! Ne samo da rasturaju sadržajem, nego postaju gotovo trenutni izvoznici. Ekipa Informera donosi više u emisiji.

Informer, epizoda 26

Iako se izborna retorika dijelom opet vratila u prošlost, većina je stranaka u svojim programima odvojila neko mjesto za gospodarstvo.Uoči ovih izbora riječ "reforma" koristi se znatno rjeđe nego na prošlima, no zato se rado spominju porezna rasterećenja i poticanje zapošljavanja. Ekipa Informera istražuje je li to pucanj u prazno ili se radi o provedivim obećanjima? U globalnoj razmjeni dobara i usluga sitnice mogu činiti ključnu razliku. Čini se da te sitnice Croatia nikako ne uspijeva pohvatati. Iako je izvoz u krizi počeo rasti brže, on i dalje pokriva samo oko 60 posto uvoza. Uz ribu, nevjerojatan je popis namirnica koje Croatia uvozi, ali i izvozi. Tako se čini da nismo u stanju proizvesti zob, ali su zato ananas i datulje naš izvozni adut. Ako u nečemu ipak ne zaostajemo za svijetom to je područje informatičkih, ali i nekih drugih modernijih tehnologija, poput 3D pisača. Štoviše, posjedujemo i platformu putem koje se nude proizvodi koji se mogu preuzeti i isprintati ili naručiti i platforma će naći najpovoljnijega ponuđača, a proizvod isporučiti na željenu adresu. Dok su prije dvije godine u Zagrebu svega tri do četiri osobe nudile uslugu 3D printanja, danas ih je više od 50. Informer donosi više u emisiji. Još uvijek živimo u vremenima u kojima se previše poduzeća bori s podmirivanjem svakodnevnih obveza koje prečesto postanu veće od imovine. Neka poduzeća prežive, a nekima to ne uspije poći za rukom. Informer donosi - koje su razlike između stečaja i likvidacije i koliko, s obzirom na vrstu poduzeća, likvidacija stoji?

Informer, epizoda 27

Procjenjuje se da će ovogodišnji urod mandarina biti rekordan, a mi ne možemo naći radnike koji će te mandarine ubrati i pripremiti za tržište.Tragom te informacije ekipa Informera istražila je kako je moguće da u državi s 217 tisuća nezaposlenih nema tko brati mandarine. Lista poslova s premalo radnika, nažalost, ni počinje ni završava s mandarinama. O blokiranim građanima pričalo se u Informeru više puta. Svaki je put netko od političkih sugovornika imao tzv. rješenje. Gdje smo danas? Iz blokade se izvuklo 1652 građana s dugom do deset tisuća kuna. No blokiranih je sve više – oko 329 tisuća, s dugom od gotovo 40 milijardi kuna. Najveći su vjerovnici i dalje banke, država, osiguravajuća društva i telekomi.Statistika kaže da svjetska poljoprivreda svjetskome BDP-u doprinosi sa samo 1,5 posto, a sport i sve djelatnosti vezane uz njega (proizvodnja sportske opreme, prodaja ulaznica, menadžerski ugovori, transakcije igrača…), s čak 3,5 posto. Sport je danas očito sve manje zamisao Coubertaina, a sve više biznis. I to jedan od najisplativijih. Za usporedbu, transfer Diega Maradone 90-im godinama prošloga stoljeća stajao je 10,4 milijuna dolara - transfer Cristiana Ronalda 2009. godine iznosio je 94 milijuna eura! Informer donosi više.Kada se oformi nova vlast, jedan od najtežih problema s kojim će se suočiti jest – bijela kuga. Nismo mi jedini čiji mladi bježe u sretniji svijet. No, za razliku od nas, u bitku za ostanak u drugim su se zemljama uključili i – glazbenici. U Latviji, Poljskoj i Rumunjskoj vodi se kampanja "Želim te natrag". Ekipa Informera istražuje - možemo li bolje?

Informer, epizoda 28

Hrvatski mljekari pokrivaju nešto više od polovice domaćih potreba za mlijekom i mliječnim proizvodima.Unatoč manjku i mlijeka i mljekara, oni propadaju, a uvoz raste. Lani se dnevno zatvaralo i do šest malih gospodarstava, a trend ni ove godine nije zaustavljen. Iza proizvođača mlijeka, primjerice u Francuskoj, stoji država. Iza naših ne stoji nitko, a veliki prerađivači vode glavnu riječ. Informer istražuje - jesmo li blizu sloma domaćega tržišta mlijeka?Još je jedan sektor bio blizu sloma – građevinski. Tijekom krize u tom je sektoru izgubljeno više od 50 tisuća radnih mjesta. Vjetar u leđa oporavku donekle su dobre turističke sezone i investiranja u objekte. No pravi se oporavak ipak neće dogoditi bez velikih infrastrukturnih projekata. Željeznica, ceste i Pelješki most projekti su s kojima bi se mogla dostići pretkrizna brojka od 135 tisuća zaposlenih. Međutim, projekti uporno izostaju, a vrijeme curi. Ekipa Informera donosi više.Dok su sve političke stranke tijekom kampanje o gospodarstvu raspravljale na razini industrijske manufakture, Europa jaši na agendi 2020 – na digitalnoj agendi 4.0. To podrazumijeva nužnu simbiozu znanosti i biznisa u svrhu izvoza proizvoda i usluga visoke tehnologije. U Europi procjenjuju kako će digitalizacija u idućih pet godina donijeti više od stotinu milijardi eura dodane vrijednosti. Što je s Hrvatskom? Gotovo je nemoguće obaviti kupnju bez da nam trgovci uvale vlastitu trgovačku karticu, takozvanu loyalty card ili karticu vjernosti. Rado ih uzimamo, ako ni zbog čega drugoga onda zato što njima skupljamo bodove za neke buduće popuste. No jeste li se zapitali zašto to trgovci rade? Kakve podatke o kupcima prikupljaju? Tko od kartica ima više koristi, kupci ili trgovci? Zašto marketingaši ne posjeduju nijednu loyalty karticu? Gledatelji imaju priliku saznati u emisiji Informer!

Informer, epizoda 29

Ministarstvo gospodarstva priprema Akcijski plan kojim bi se administrativni troškovi za poduzetnike u prvome valu srezali za milijardu i pol kuna.Hoće li plan proći novu Vladu koja se tek okuplja, nitko ne zna. No, dok ne dočekamo da neka vlast na terenu provjeri s kakvim se regulatornim balvanima poduzetnici svakodnevno susreću, Informer na primjeru jednog malog poduzetnika pokazuje koliko je sustav skup, trom i neučinkovit. Nedavno istraživanje konzultantske kuće PwC pokazalo je da bi kasnija umirovljenja starijih radnika BDP zemalja OECD-a mogla povećati za gotovo 3 bilijuna dolara! Odlična je to vijest ne samo za BDP nego ponajprije za mirovinske sustave koji pucaju pod teretom starenja populacije. I Croatia produžava radni vijek (postupno se produžava do 67.godine života), no za vojsku nezaposlenih mladih, u zemlji koja ne otvara nova radna mjesta, to i nije najbolja vijest. Informer donosi više. Zajedno s građevinarstvom, u krizi je potonulo i tržište nekretnina. Cijene su u kriznim godinama padale i do 40 %. Još uvijek ne rastu - u prvome polugodištu ove godine prosječna cijena četvornoga metra stana 11 je posto manja u odnosu na isto razdoblje lani. No zato je broj prodanih stanova dvostruko veći. Ekipa Informera istražuje - naslućuje li se oporavak? Informacijska i komunikacijska tehnologija nepovratno mijenjaju način poslovanja. O brzini interneta ovise cijela gospodarstva, a velike su brzine interneta nezamislive bez razvijenoga širokopojasnog pristupa internetu. Croatia ni tu ne blista; velik je broj područja koja nemaju širokopojasnu mrežu. Ovoga tjedna, Informer istražuje koliko smo daleko od strategije Europe.

Informer, epizoda 30

Od ove emisije ekipa Informera prokazuje i obrađuje sve porezne, parafiskalne, administrativno-birokratske i ine besmislice kojima država tlači poduzetnike. Prvi primjer je predujam porezana dobit. Ne samo da poduzetnik mora platiti porez na dobit za lanjsku godinunego je dužan platiti i predujam za tekuću – u istoj kalendarskoj godini! Priličan udar na likvidnost zbog čega se prečesto stavlja ključ u bravu.

Informer, epizoda 31

Novu Vladu čeka nekoliko potencijalnih troškova za koje u proračunu nema mjesta. Među tim su troškovima moguće tužbe banaka zbog švicarskoga franka.

Informer, epizoda 32

Udio sive ekonomije u ukupnoj - novčane transakcije, razmjena usluga, rad na crno koji izmiču oporezivanju - od osamostaljenja se kreće oko 30 posto i ne pada. Doduše, statistika službeno računa manje, jer dio tako zarađenoga novca kroz PDV zavri u proračunu. Razlog za bijeg u sivu zovu? Previsoki porezni i neporezni nameti, birokracija i prenormiranost te stalne promjene zakona. No borba protiv sive ekonomije ne vodi se u inspektoratima. Ona se vodi u Vladi koja zna stvoriti siguran okvir za poslovanje. Informer istražuje - zna li doista?

Informer, epizoda 33

S rastom BDP-a od 2.8% nova Vlada ima dobru priliku pokrenuti reforme i podići konkurentnost.No dio je javnosti već podignuo obrve na objavu imena savjetodavnog vijeća HDZ-a koje vraća premijere i ministre još iz Tuđmanova doba. Jesu li to imena za 21. stoljeće, za digitalnu poslovnu platformu 4.0.? O tome što iščitava iz takvih imenovanja i drugim gospodarskim temama ekipa Informera razgovara s neortodoksnim 'katastrofičarem' Slavkom Kulićem. Iseljene mlade, obrazovane ljude Croatia zasad samo evidentira. Na motivaciji ostanka još se ne radi. U međuvremenu, druge zemlje i strane diplomacije imaju osmišljene programe kojima privlače mlade, inovativne poduzetnike da upravo u njihovoj zemlji pokrenu biznis. Upravo to radi Velika Britanija, s programom britanske vlade 'Global Entrepreneur'. U Zagreb su stigla dvojica investitora koji u sklopu tog programa pomažu i hrvatskim tvrtkama da ured presele u Britaniju. Zasad računaju uglavnom na tehnološke i IT inovativne tvrtke. Informer donosi više o tome. Informer je već nekoliko puta inicirao pitanje propadanja napuštenih tvornica, no ekipa emisije nijednom nije dobila odgovor nadležnih. Ovoga puta ekipa Informera pita tko to ne razumije da su ti prostori industrijska baština, velik kulturni kapital i velik razvojni potencijal na kojemu razvijene zemlje ubiru golem novac, dok je naša blagajna prazna. S jedne strane arhaični industrijski prostori, s druge strane tehnologija koja se razvija gotovo brže od svjetlosti. Negdje između ta dva svijeta živi današnja ekonomija i generacija y. Ne zadugo. Simulacije skore budućnosti pokazuju da će za dvadesetak godina jedan, jedini kompjutor nadmašiti umove svih ljudi na planeti. Informer istražuje - kako se prilagoditi takvome svijetu? Što to znači za poslovanje, za ukupno gospodarstvo?

Informer, epizoda 34

O detaljima porezne reforme ministar Marić ne želi diskutirati prije negoli se upute u Sabor, a to će biti sredinom studenoga.No, od onoga što je dospjelo do javnosti nisu svi ekonomisti 'digli ruke'. Naime, povećanje neoporezivoga dijela plaće poduzetnicima ne znači ništa, jer se ne umanjuje bruto iznos koji plaćaju. A upravo su plaće ono u čemu gubimo konkurentnost. Informer donosi više o ovoj temi.Croatia je u top pet zemalja EU-a prema smanjenju udjela proračunskoga deficita u BDP-u – u godinu dana smanjen je za dva postotna boda. Hoće li disciplina u vođenju javnih financija biti dovoljna za smanjenje kamata na dug? Ako smanjimo kamate, hoće li ostati dovoljno prostora u proračunu za drugačiji odnos prema poduzetnicima? O svemu tome ekipa Informera razgovarala je s Hrvojem Stojićem, nekad najpesimističnijim ekonomistom. Više to nije.Croatia zajednica županija nedavno je predstavila aplikaciju 'Otvoreni proračun' u koju su trenutno uključene četiri županije (Istarska, Međimurska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska). Do kraja godine bit će uključene sve. Informer istražuje - što podrazumijeva otvorenost proračuna i kada ćemo to doživjeti i na državnoj razini? Otpori promjenama bez sumnje su jedan od razloga zbog kojih tavorimo pri dnu raznih ljestvica konkurentnosti. Nismo u stanju čak ni mijenjati način studiranja, povezati ga s praskom i osposobiti studente za tržište rada. Tračak promjene možda unese inicijativa EBRD-a i poslodavaca kojom bi se studentima omogućavalo upravo to – stjecanje konkretnog iskustva kroz praksu u živoj tvrtki, na živim poslovima. Gledatelji imaju priliku saznati više u ovotjednom Informeru.

Informer, epizoda 35

Iz medijskih prepucavanja o tome što je s kvotama obnovljivih izvora energije radio bivši ministar Vrdoljak ostala je samo sokratovska tvrdnja – znam da ništa ne znam.Za upravljanje budžetima ključno je znati na kakve smo se izvore energije obvezali, kamo idu naknade i što to znači za cijenu struje. Ekipa Informera donosi više u emisiji.Obnovljivi izvori energije tek postaju vrućom temom, posebice u zemlji u kojoj se i najljepše stvari zaprljaju korupcijom. Naime, obnovljivih izvora u ukupnom sustavu do 2020. mora biti 20%. Javnosti se tvrdi da smo tu kvotu već ispunili, no dio struke tvrdi da imamo jednu nulu manje – samo dva posto!Nijedan dosadašnji sastav vlade nije uspio osmisliti broj, nazive i djelokrug rada ministarstava koji bi zadovoljili javnost. Nažalost, ne samo da su promjene formalne, a ne sadržajne, nego i to formalno košta. Koliko? Informer istražuje - kako bi trebala izgledati mreža ministarstava jedne male Hrvatske?

Informer, epizoda 36

'Informer' donosi priču s terena - kako se inspektori odnose prema poduzetnicima koje očito smatraju neprijateljima broj 1?Inspektori često samovoljno tumače propise i odmah kreću u kažnjavanje. A zbog samo jedne kazne poduzetnik može u – stečaj!Gdje god se okrenete, što god imate u ruci, vjerojatno je riječ o intelektualnome vlasništvu. Naravno, zaštita košta, pogotovo ako se štitite na nekoliko kontinenata. Koliko zaštita stoji i isplati li uopće?'Informer' propituje i smisao instituta predbračnoga savjetovanja. Ekonomisti su uvjereni kako je to samo još jedan trošak više. Kada bi postojala procjena učinka propisa sigurno bi se tražila alternativa koja nije teret. U ovoj emisiji ekipa 'Informera' savjetuje kako hobi pretvoriti u biznis. Neki su to učinili iz nužde, neki iz ljubavi, a nekima to nikada nije uspjelo jer nisu bili sigurni koju vrstu tvrtke otvoriti i kako to uopće legalizirati. 'Informer' pokazuje kako!

Informer, epizoda 37

U nadolazećoj emisiji 'Informer' ide korak dalje od tekuće bitke za zadržavanje stare stope PDV-a od 13% u turizmu.Znalci upozoravaju na ključni promašaj reforme – nije obuhvatila sivu zonu privatnih iznajmljivača koja godišnje broji nevjerojatnih 30 milijuna noćenja! Zašto ih nije obuhvatila? Zato što je riječ o vojsci glasača svih boja, zbog čega ih nijedna vlast ne dira. Dok se parlamentarna vlast učvršćuje u foteljama, gradska – ona zagrebačka – tek se sprema za izbornu bitku. I to zapošljavanjem na hrvatski način: uhljebljivanjem. Gdje? U Zagrebačkom holdingu!Ekipa 'Informera' govori i o tome u kakvom su nerazmjeru visina kazne i vrsta prekršaja. Nije rijetkost da zbog tehničke sitnice inspektor razreže kaznu zbog koje je nužan i ključ u bravu. 'Informer' donosi informaciju o tome kada će se iz Fonda za energetsku učinkovitost isplatiti sredstva investitorima i izvođačima radova, koji najmanje od proljeća čekaju ugovorene subvencije.

Informer, epizoda 38

Informer nastavlja s problemskim pričama o jednome od najvećih poslodavaca u zemlji, Zagrebačkom holdingu.Ako se u svibnju iduće godine na lokalnim izborima smjene osobe na čelu glavnoga grada, imat će prilično svezane ruke. Zašto? Zato što je infrastrukturni razvoj grada u rukama Zagrebačkoga holdinga, a on je zadužen preko glave. Prema službenim podacima, krediti i obveznice su jedan i pol puta veći od proračuna grada. Koliko ukupno iznose druge financijske obveze vjerojatno ne zna ni sâm gradonačelnik. Već neko vrijeme gradska čistoća smeće ne odvozi tri puta tjedno nego samo dva puta, navodno kako bi natjerali građane na pažljivije razvrstavanje otpada. Bila bi to hvalevrijedna nakana kada bi u većini kvartova doista i postojali kontejneri za njegovo razvrstavanje. Bez toga, potez se čini namještaljkom, čiji je jedini rezultat - zatrpanost građana smećem. Informer donosi više u emisiji.Poduzetnici se godinama žale kako kanal između državne razvojne banke, HBOR-a, i poslovnih banaka slabo štima. HBOR poduzetniku odobri kredit, no on počesto u poslovnoj banci zapne. Ekipa Informera istražila je - čine li poduzetnici nešto pogrešno? Gdje je problem, a gdje rješenje? Kako je sve više poduzetnika, tako raste i broj različitih udruga. Shvatila je to i porezna uprava. Zakon o udrugama se mijenjao i ključno je pitanje, zbog svih onih koji kreativne poslove nastoje legalizirati upravo preko udruga, ima li smisla da se biznis obavlja preko njih i čemu one uopće služe? Gledatelji mogu saznati odgovor u izdanju Informera.

Informer, epizoda 39

Dok između HDZ-a i Mosta traje bitka za službeni status Poreznoga uskoka, 'Informer' se bavi pitanjem imaju li porezni forenzičari dovoljno znanja za detaljno pretresanje financija osumnjičenih i praćenje traga novca? Ili optužnice na sudu padaju uglavnom zbog pravosudne korupcije?Uprava Zagrebačkoga holdinga otkazuje temeljni kolektivni ugovor, navodno zbog toga što gradski vrh više neće tolerirati nerad. Zanimljivo je da se rasplet poklapa s optužbama da je u raznim gradskim službama čak 90 posto ljudi zaposleno po 'babi i stričevima'. 'Informer' donosi više!Neplaćanje je u Hrvatskoj davno postalo normala, no kako to da poduzetnicima nikako ne pada na pamet naplatiti svoja potraživanja na sudu? Ekipa 'Informera' donosi odgovor. Tisuće propisa, akata, pravilnika. Država ih voli mijenjati češće nego čarape. Ne postoji objedinjeno mjesto gdje se poduzetnici o tome mogu informirati, a izvor informacija najčešće su mediji, poznanici, a počesto i - šank! Gledatelji imaju priliku doznati više u 'Informeru'!

Informer, epizoda 40

Neke se stvari, posebice ako se nazivaju vijestima, brzo zaborave. 'Informer' pamti i propituje. Sjećate li se salmonele? Ekipa 'Informera' pokušala je doznati što će biti postfestum. Znamo da trgovci prodaju staro, uvozno, nekvalitetno, ali što dalje? Hoće li itko biti kažnjen? Kako ćemo biti sigurni da ćemo ubuduće jesti provjereno? Ne znamo što dalje, jer se Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za hranu međusobno prepucavaju s odgovornošću. Što stoji u službenoj informaciji za javnost?'Informer' podsjeća na zaboravljen Mostov pokušaj kumskoga zapošljavanja. Istina, ostalo je na pokušaju, no već sama činjenica da se stranka koja se izgradila upravo na 'antikumstvu' ponaša kumski, pokazuje da nam je normala trajno poremećena. Kakve su šanse da jednom u budućnosti dobijemo profesionalni javni kadar? Kamere 'Informera' snimile su ga prve, a emitiraju posljednje. Zbog tjednoga ritma ekipa 'Informera' znala je da će biti tako, no unatoč tomu nisu propustili priliku da porazgovaraju s njim. On je Yanis Varoufakis, bivši grčki ministar financija i vođa pokreta Diem 25, čovjek koji ekonomiju promatra naopako u odnosu na sliku koju o njoj ima financijski establišment. S poduzetničkom idejom u glavi svaki novopečeni poduzetnik vrti računicu o tome koliko košta pokretanje biznisa. Vjeruje u trajni uspjeh, pa ne zna i ne računa koliko stoji zatvaranje poslovanja. 'Informer' savjetuje i računa!

Informer, epizoda 41

Informer' ovaj tjedan istražuje zašto se na trgovačkim sudovima sporovi ne rješavaju godinama. Doduše, Croatia ima deset puta više parničnih predmeta od Austrije i 30 puta više od Finske. Kako smo jedna od rijetkih zemalja u kojima pravomoćnost ne znači ništa, postupci traju 6-7 i više godina. Dotad su i poduzeće koje se pokušalo naplatiti kroz trgovački sud i tuženo poduzeće odavna mrtvi. Poznato je da cijena cestarine ide gore i da vinjeta neće biti, no to neće riješiti temeljni problem HAC-a – golema, i to nepovoljna zaduženost. Problem se upravo rješava sa Svjetskom bankom, sporazum o reprogramu trebao bi biti potpisan do kraja ožujka iduće godine. Ekipa 'Informera' odgovara na pitanje to znači za korisnike hrvatskih autocesta. Već tri godine imamo liberalizirano tržište električne energije. Tada su potrošači masovno bježali novim ponuđačima struje, no nakon nekog vremena dio se vratio u okrilje HEP-a. 'Informer' propituje - kakvo je stanje danas? Za kraj nešto posve drugačije. Naime, ekipa 'Informera' odlučila je gledatelje potaknuti na čitanje. Zato što čitanje mijenja obrazovanje, a obrazovanje krvnu sliku gospodarstva. Svakoga mjeseca 'Informer' će predstaviti najčitanije naslove odabranoga žanra i usput setom darovanih knjiga obradovati vrtić, školu, dom ili neku drugu instituciju. Ekipa emisije ovoga tjedna govori o tome što se najviše čitalo u 2016. godini.

Informer, epizoda 42

Gospodarstvo raste ponajviše zato što raste osobna potrošnja. Koliko god bismo voljeli da to ipak budu izvoz i investicije, i potrošnja je znak povjerenja u oporavak. Taj znak traje već 26 mjeseci, većinom zahvaljujući odličnim turističkim sezonama. No dio rasta potrošnje leži i u trendu koji nas pogađa već neko vrijeme - iseljeni Hrvati, kao nekada, doma šalju zarađeni novac. Gledatelji imaju priliku doznati više u 'Informeru'. Opljačkan je Zagrebački holding. Vijest nas zatekla ekipu 'Infomera' jer se poklopila s njihovim višetjednim propitivanjem stanja i poslovanja jednog od najvećih poslodavaca u zemlji. Ovoga puta ekipa emisije pita zašto se komunalno poduzeće bavi komercijalnim djelatnostima i zašto ih ne proda. Netko iseljava i bježi iz zemlje, a netko širi biznis izvan Hrvatske. Oni koji su prisutni na društvenim mrežama mogli su primijetiti novi trend – tvrtke koje već posluju u Hrvatskoj otvaraju nove preko granice, često i preko velike bare, no ne zatvaraju one u domaji. Ekipa 'Informera' propitala je što se iza brda valja. Iako se o poreznoj reformi komuniciralo kao da je riječ o golemom olakšanju za realni sektor, dvije stvari zamalo poništavaju njezin dobar učinak – rast minimalne plaće i izmjena zakona o doprinosima prema kojoj će direktori u mikro poduzećima morati plaćati doprinose po osnovici od najmanje 5.030 kuna. To znači gotovo 800 kuna troška mjesečno više!

Informer, epizoda 43

Navodno ćemo za blagdane potrošiti 12 milijardi kuna! Raste nam BDP, pa se, misli se, može. Pita li se itko za što je uopće dovoljan sadašnji rast BDP-a? Na to i još neka pitanja 'Informer' odgovore nalazi u analizi HKG-a. I na Silvestrovo 'Informer' propituje smisao administrativnih nameta. Primjerice, jeste li znali da izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti privatne zaštite trgovačkom društvu država naplaćuje 9 tisuća kuna? Ili da izdavanje odobrenja za sigurno upravljanje vozilima u autoškolama stoji 4 tisuće kuna? Banke sve više vrše pritisak na dužnike i ograničavaju im manevarski prostor, onaj koji popularno nazivamo 'iz šupljeg u prazno'. Stoga se klijenti sve češće pitaju čemu uopće banke kao posrednici između njih i poslodavaca. Zašto se plaće ne isplaćuju izravno na ruke?U skladu s adventskim ozračjem i turističkim bumom, ekipa emisije 'Informer' donosi priču i o hostelskom biznisu.

Informer, epizoda 44

Ako je u siječnju nešto zanimljivo onda su to zasigurno sniženja. 'Informer' propituje jesu li sniženja u hrvatskim trgovinama ravna rasprodajama na kakve smo naviknuli u inozemstvu ili se cijene namještaju prije tradicionalnoga siječanjskog sniženja? Kamensko, Siscia, MTČ, Varteks - nekadašnji tekstilni divovi dugo to nisu. Neki su nestali s tržišta, drugi se muče s prilagodbom. Veliki, tromi, skupi, teško su mogli konkurirati najezdi jeftine azijske robe. Cjenovno se ne mogu natjecati, no domaća se modna industrija transformirala u manje, ekskluzivnije i uspješne priče! Ekipa 'Informera' donosi više u emisiji.Bez obzira na to što su po zagrebačkome adventu pljuštale i uvrede, činjenica je da su izlagači platili priličan iznos ne bi li svoje proizvode i usluge ponudili na nekoj od atraktivnih lokacija. Ako ste posjetili advent onda ste sigurno primijetili da su cijene prilično paprene. Kako ne bi bile kada je prosječna cijena najma kućica vrtoglavih 35 tisuća kuna? 'Informer' istražuje koliko je to isplativo. 'Informer' upozorava i na jedan nepovoljan trend koji se zasad pojavljuje uglavnom u razvijenim zemljama. Naime, sve više radnih mjesta prazne – roboti. Analize pokazuju kako će za tri do četiri godine roboti ljudima oduzeti oko 6 % radnih mjesta, a prijete uništavanju 57 % radnih mjesta u zemljama OECD-a. Croatia zasad ne strahuje jer četvrtoj industrijskoj revoluciji ionako gledamo u leđa.

Informer, epizoda 45

Snježna je kraljica završila, no javnost je i dalje polarizirana. Društvene su mreže užarile 'za' i 'protiv' argumentacije o tome možemo li si priuštiti cijeli taj spektakl. Sličnu su stazu u središtu grada svojedobno imali samo München i Moskva, toliko bogatiji od Zagreba da su usporedbe nepotrebne. Službene gradske brojke tvrde da je sve u plusu. 'Informer' istražuje je li doista tako. Zajedno s paketom raznih rezanja, pojeftinjenja i olakšavanja života poduzećima, od 1. siječnja na životu je novi Zakon o javnoj nabavi - onaj koji umjesto najniže cijene preferira ekonomski najpovoljniju ponudu. Zašto su poboljšanja zakona važna? Zato što se u javnoj nabavi godišnje vrti nevjerojatnih 40 milijardi kuna i zato što se previše natječaja namješta. 'Informer' istražuje - hoće li novi Zakon doskočiti rupama prijašnjega? Loša javna nabava ugrađena je i u priču o nesretnim razdjelnicima. Država je uletjela grlom u jagode, a da nitko nije bio spreman na ono što slijedi poslije. Do sljedeće sezone grijanja problem razdjelnika trebao bi biti riješen. Dok se ne donese nova regulativa, oni koji ih nisu ugradili, a to je oko 40 posto zgrada u Hrvatskoj, neće se kažnjavati. Ostalima vjerojatno rastu magareće uši jer su pod prijetnjom kazni i uvjeravanja kako razdjelnici donose uštedu ugradili te uređaje.Unazad nekoliko godina, kada je započeo zagrebački turistički boom, pojavio se novi trend koji je pustio priličan korijen diljem zemlje – bed & breakfast smještaj. Kvaliteta više - doručak, ne samo spavanje - privlači sve više mlađih turista koji vrijeme ne žele trošiti na mozganje o tome gdje jesti, nego što vidjeti. Ekipa 'Informera' donosi više u novom izdanju.

Informer, epizoda 46

Epilog priče o Ini i HEP-u daleko je od kraja. Ne samo zato što je u priči strateški interes – iako nitko ne zna što to doista znači – nego zato što stvar komplicira strateško puta dva igrača. Je li više strateška Ina ili HEP? Ima li smisla prodavati jednu stratešku tvrtku da bi se kupila druga strateška? 'Informer' analizira argumente vladajućih koji trenutno baš i nisu najuvjerljiviji.Od krize se vrtimo u svijetu pokazatelja, mjerenja, grafova i tabela, pri čemu su nam uzor baltičke zemlje. Srezale su proračune, javnu upravu, provele regulatornu reformu i liberalizirale tržište rada. Sve su napravile po pravilima - i ostale bez stanovništva. Njihovo iskustvo pokazuje da ni najsjajniji pokazatelji bez sadržaja ne znače ništa. 'Informer' istražuje što možemo naučiti iz njihova iskustva masovnog iseljavanja, koje još traje, i kako zaustaviti taj proces. Porezne nelogičnosti možda nisu razlog za iseljavanje, ali itekako žuljaju. Primjerice, u Hrvatskoj se jamči sloboda isplate dobiti. Svima osim tvrtkama u području obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi gdje privatnik, kao pravni oblik, može osnovati samo ustanovu. U čemu je problem? U tome što privatne obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove plaćaju porez na dobit s kojom istovremeno nemaju pravo raspolagati. Unatoč velikim otporima, autoškole idu u liberalizaciju. Uvođenje konkurencije, uz istodobno zadržavanje nužnih standarda kvalitete, dio je Akcijskog plana koji reže administrativne namete i liberalizira tržište usluga. Zašto nas to veseli? Zato što konkurencija uvijek podrazumijeva i niže cijene. Gledatelji imaju priliku doznati više u novom izdanju 'Informera'.

Informer, epizoda 47

Stvari s Hrvatskom stoje ovako: rast BDP-a manji od 3 ili 4 posto nije dovoljan ni za pokriće kamata na dug. Da bi rast bio održiv i da bismo dug imali čime vraćati, morali bismo se fokusirati na izvoz. A da bismo lakše otvarali inozemna tržišta ključna je uloga gospodarske diplomacije. Ona lobira čak i za goleme multinacionalke za koje ne bismo rekli da ih je potrebno pogurati. 'Informer' istražuje - kako mi stojimo s odnosom između diplomacije i izvoza?

Informer, epizoda 49

Čim su izbori završili gospodarstvo je ispalo iz fokusa Vlade. U javnome diskursu sve je manje tema koje bi jedine trebale biti relevantne – ekonomske. Unatoč tome, gospodarstvenici su, ocjenjujući poslovnu 2017. godinu, iskristalizirali nekoliko prioriteta. Gledatelji imaju priliku doznati više u izdanju 'Informera'.'Informer' propituje kakav bi trebao biti odnos države prema najvećem privatnom poslodavcu koji posrće pod dugovima. Država se ne može pretvarati da je slijepa jer, ne samo da Agrokor zapošljava velik broj ljudi, nego je već uključena u taj odnos odobravanjem golemih poljoprivrednih poticaja. Društvo se ni inače ne bavi kvalitetom poduzetnika. Češće se bavimo pitanjima skupoće radne snage. Finski primjer uvođenja zajamčenoga dohotka većina je naših poduzetnika i ekonomista dočekala na nož. 'Informer' odgovara na sljedeća pitanja: Zašto je Finska krenula u takav eksperiment? Zašto Croatia neće? Unatoč početnim otporima, stručno osposobljavanje postalo je tražen model zapošljavanja. No svake godine ponavlja se ista priča – neprestano nešto treba zakonski mijenjati, pa se kriteriji za stručno osposobljavanje objave tek na proljeće. Treba li reći da do objave kriterija zapošljavanje nije moguće? Kapital je resurs koji Croatia baš i nema u izobilju. Stoga čudi kako je malo pažnje izazvala činjenica da se ogroman iznos kapitala iselio iz Hrvatske. Kupnja Crnogorskoga Telekoma plus kupnja obveznica Deutsche Telekoma i budući otkup Ine odlit će iz Hrvatske najmanje 8 milijardi kuna. 'Informer' donosi više u emisiji.

Informer, epizoda 50

U jubilarnoj, 50. emisiji, 'Informer' propituje tko će to upravljati sa 160 milijardi kuna. Naime, pod pritiskom Europske komisije još je Milanovićeva Vlada morala donijeti uredbu kojom čelnike javnih poduzeća biraju i headhunteri. Uredbu, koja nije stigla ni zaživjeti, Vlada ukida iako je jedno od predizbornih obećanja upravo profesionalno upravljanje poduzećima. U međuvremenu, svijet se bunkerira u vlastitim granicama. Protekcionizam postaje novom ekonomskom mantrom. Ekipa 'Informera' istražuje kako bi se u svijetu novih podjela trebala ponašati malena Croatia, i to taman kada smo počeli rasti na krilima izvoza! Treba preživjeti i lokalne izbore. Za potrebe te utrke zagrebačka se gradska vlast sjetila da velesajam polako propada i da bi mu trebalo dati svrsishodnu namjenu. Primjerice, dio pretvoriti u Tehnološki park. 'Informer' pita poduzetnike je li zastarjeli beton bez prozora najbolje rješenje za inovativnu industriju. Godina polako odmiče ali porezni noviteti iskaču kao buhe. Sve će banke Poreznoj upravi od ožujka jednom mjesečno morati dostavljati ukupne uplate i isplate s tekućih i štednih računa građana. To obuhvaća i uplate iz inozemstva s PayPala i sličnih servisa. Stoga, niste li prijavili neke veće prihode – oprez! Ove je godine prisilno osvanulo i oko stotinu tisuća novih poreznih obveznika. Riječ je o obveznicima prijave poreza na kapitalnu dobit, odnosno onih koji su ulagali u dionice i, u vrijeme pada cijena dionica, nekim čudom nešto i zaradili. Gledatelji imaju priliku doznati više u novom izdanju emisije 'Informer'!

Informer, epizoda 51

Već je pomalo palo u zaborav što je to Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice RH predložilo od nužnih ekonomskih poteza, no 'Informer' nije zaboravio. Ovaj tjedan ekipa emisije propituje ne samo imaju li preporuke ekonomski smisao, posebice ona o slabljenju kune, nego i koji je domet institucije koja nema snagu izvršne vlasti.Dok nastojimo pobjeći s ekonomskog začelja Europe, ekonomija utire neka vlastita korita. Primjerice, korito ekonomije dijeljenja koje najžešće trese hrvatsko taksi tržište. Ugrožava li novi trend klasični pogled na ekonomiju? Je li dijeljenje uskočilo samo kao amortizer krize ili kao trajni trend? Gledatelji imaju priliku doznati u 'Informeru'. Ekonomija dijeljenja djelomični je odgovor i na globalno trošenje resursa, posebice neobnovljivih poput nafte. Croatia sigurno nije naftni eldorado, no za vrijeme političkih igara i prepucavanja Ina se u tišini bavila temeljnim biznisom - istraživanjem i proizvodnjom s domaćih polja. Proizvodnja je u posljednje tri godine porasla čak 40 posto! One su dio trenda svakog ekonomskog uređenja - kockarnice. Kako je kriza jačala, a standard padao, broj im je, kao i ponuda ufanja u čudo – rastao. Je li barem proračun s njima bio na dobitku? Kakav im je porezni tretman? Kakav status one imaju u drugim zemljama? Sve to i još malo više donosi ekipa 'Informera' u financijskoj priči o kockarnicama.U 'Informeru' će biti riječi i o Oscarima. Uoči 89. dodjele Oscara novinari emisije donose financijsku showbiz priču iza kulisa glamura i slave. Koje se brojke kriju iza nominiranih filmova i jesu li one iste prije i poslije dodjele? Gdje je granica umjetnosti i gledanosti i kako tu granicu kroji novac? Odgovore donosi novo izdanje emisije 'Informer'!

Informer, epizoda 52

Da valutni rizik nije bezopasna stvar na bolan su način naučili korisnici kredita u švicarskim francima. No je li to dovoljan razlog za srljanje u eurozonu? 'Informer' donosi i drugu stranu novčića i pita s kakvim bismo gospodarstvom i jesmo li išta naučili iz primjera kolapsa ekonomija zemalja Mediterana u eurozoni, čijem krugu strukture proizvodnje i produktivnosti i sami pripadamo? Iako su veliki lanci prije krize gotovo zatrli male kvartovske trgovine, trendovi se mijenjaju. Dijelom i zato što domaći proizvođači hrane teško stižu na police velikih - volumno su nedostatni i ne mogu ih popuniti. Stoga su ih zamijenili policama malih, često eko i bio trgovina. Jeste li i vi među onima koji radije odšeću do kvartovske trgovine nego do velikog lanca? Rascjepkani, domaći proizvođači ne mogu postići količine ni za domaće tržište, a kamoli za izvoz. Upravo su zato veliki lanci prisiljeni uvoziti. Nije problem u tome što nam poljoprivredu nose maleni OPG-ovi. I Austrija je, primjerice, poljoprivredu utemeljila na malim gospodarstvima, ali za razliku od naših, organiziranih i uvezanih. Ekipa 'Informera' istražila je zašto takvi ne mogu biti i hrvatski proizvođači. O trendu dijeljenja u 'Informeru' je bilo riječi u prošloj emisiji. Novinari emisije idu korak dalje. Kako na klasične postavke ekonomije i ekonomske teorije utječe novi trend – ekonomija dijeljenja? Je li on doista dugoga daha, s obzirom na to da u većini djelatnosti urušava cijenu rada? Međuvalutne igre mogu biti itekako dobar izvor zarade. Tim više što kamate na štednju, kamo su u krizi pobjegli ulozi, nose zanemariv prinos. Forex je najveće svjetsko financijsko tržište na kojemu se, osim valutama, može trgovati i financijskim izvedenicama na zlato, naftu, najveće svjetske indekse. Je li vrijeme da se vratimo na financijsko tržište? Gledatelji imaju priliku doznati više o ovoj temi u novom izdanju emisije 'Informer'.

Informer, epizoda 53

'Informer' istražuje zašto su obrtnici, ali i mnogi građani, u bankama ostali bez dopuštenih prekoračenja. Promjene obračuna nacionalnih transakcija u kunama posljedica su prošloljetnog uvođenja SEPA-e, jedinstvenog područja plaćanja u eurima. Naime, po novome, šifre za isplatu predujma dohotka – ono što obrtnici sebi isplate nakon što podmire sve obveze – nema. Nema dohotka – nema ni minusa. Banke bi mogle internim pravilima redefinirati odnose prema obrtnicima, ali to ili ne čine ili ih maksimalno destimuliraju. Nitko nema bolji uvid u naše stanje i podatke od banaka. Tek su maleni korak iza njih telekomi koji rado i prečesto koriste naše podatke. Naime, propisima EU-a o zaštiti podataka regulirano je da se osobni podaci mogu obrađivati samo u nekim situacijama, no toga se telekomi slabo ili nikako ne pridržavaju. Pitaju za OIB telefonskim putem, i bez ikakvoga ugovora, potpisa i suglasnosti aktiviraju dodatne usluge koje se, naravno, dodatno plaćaju. Novinari 'Informera' donose više novom izdanju. 'Informer' ukazuje na promjene na tržištu rada na koje i u Hrvatskoj ulaze 'vlasnici' novih zanimanja, zaposlenici novog, digitalnog doba. Tehnološke su promjene u kratko vrijeme donijele bezbroj promjena i u radnim odnosima. Sve je više honorarnih poslova, u najboljem slučaju na određeno, radi se od jutra do sutra i uz maksimalnu dostupnost. Nove radnike nitko još nije stigao pravno zaštititi, čak ni sindikati. Nova zanimanja djelomično rastu i u turizmu, točnije u ekonomiji doživljaja. Sunce, plaže i more odavna nisu dovoljni. Traže se događaji koji se pamte i nezaboravna iskustva. Primjerice, možemo posjetiti Shakespeareov rodni grad i samo proći kroz njega, ali možemo i pogledati njegovu predstavu, obići rodnu kući, popiti tradicionalni engleski čaj i proživjeti potpuno iskustvo. Upravo je zato ekonomija doživljaja u Velikoj Britaniji deset puta brže rastuća industrija od 'običnog' turizma. 'Informer' istražuje što mi možemo naučiti od njih.

Informer, epizoda 54

Ekipa 'Informera' gledateljima već godinu dana donosi aktualne gospodarske teme! U 54. emisiji 'Informer' pita koliko je normalno da višu cijenu energije plaćaju oni koji pune proračun i stvaraju radna mjesta – poduzeća. Ulje na vatru dolila je odluka da se podignu naknade za obnovljive izvore energije. Na čija će leđa pasti trošak? Zna se, na račune tvrtki. Trošak poduzećima raste i iz drugih izvora. Taman kada se krenulo u rezanje troškova prekomjerne regulacije i kada se ponovno popisuju parafiskalni nameti, jedan od njih ne pada nego – raste. Naime, Croatia obrtnička komora svojim je članovima poslala nove obračune komorskog doprinosa. Ima toga još. Primjerice, za poduzeća je predviđeno smanjeno plaćanje akontacija poreza na dobit - dakle, porez na dobit plaća se unaprijed, prema iznosu koji razreže Porezna uprava - no za obrtnike i samostalne djelatnosti nije. Iako će vjerojatno većina njih, posebice oni s manjim dohocima, imati manje porezne obveze kada ova godina prođe, akontacije se izračunavaju bez primjene predviđenog smanjenja. Gledatelji imaju priliku doznati više u ovotjednom 'Informeru'.Unatoč padu standarda odlučili smo kupovati manje, ali kvalitetnije, bez obzira na to govorimo li o domaćoj hrani, kozmetici ili craft pivu. No primjetan je još jedan trend – sve to manje i kvalitetnije vrlo brzo se preselilo i u velike trgovine i industriju - i hrana, i kozmetika, i pivo. Novinari 'Informera' istražuju kakve su šanse da mali prežive u svojim nišama ako im veliki uskaču na tržište i onda kada je riječ samo o 1 ili 2 % udjela. Ne treba naglašavati koliko je obrazovanje važno za krvnu sliku ekonomije. Još manje treba naglašavati koliko je za vrijeme školovanja važna – praksa. Upravo nje na domaćim fakultetima nedostaje, pa se na tržištu rada nađu mladi ljudi koji doista ne znaju što znači iskustvo. 'Informer' otkriva kako to funkcionira u inozemnim školama.

Informer, epizoda 55

Javnost opet problematizira rad nedjeljom. Svaki put zapnemo u istoj socijalnoj priči. S obzirom na to da se 'Informer' bavi ekonomijom, ekipa emisije pokušala je dokučiti jednu stvar - ima li ekonomskog rezona za rad nedjeljom? To pitanje nije toliko važno poslodavcima koji muku muče s radnom snagom. Platili bi oni koliko god treba, samo da je ima. A nema je. Strukovne škole, one koje još žive, sve su više prazne. Istodobno, proizvodne tvrtke vape za alatničarima, variocima, keramičarima, tesarima. Iako je hrana strateški biznis, poljoprivreda nije u strateškom fokusu. Dio je problema i u domeni samih poljoprivrednika, orijentiranih žitaricama koje ne traže cjelogodišnji rad. Razvijeni su okrenuti povrtnim kulturama koje traže više rada, ali i nose veću zaradu. Zbog toga je teško uvesti trend razvijenih – dijeljenje, a ne kupnju skupih strojeva na kredit. 'Informer' donosi više u emisiji.Ekipa 'Informera' donosi priču o utjecaju dronova na gospodarstvo. Dronovi i u Hrvatskoj sve češće lete. Logično, jer se sve više koriste u poslovanju. Tržište se prilično razvilo u posljednjih godinu dana. Naime, šire se i područja u kojima se primjenjuju - poljoprivreda, geodezija, promet, građevina, energetika…

Informer, epizoda 56

'Informer' se, osim Agrokorom, bavi brendiranjem zemlje, točnije time kako to rade drugi. Primjerice, Britanci su davno prije Brexita počeli brending kampanju u koju se uključio i privatni sektor, čak i sir Richard Brenson. 'Informer' istražuje - što je za Veliku Britaniju značilo brendiranje države? Ekipa emisije također istražuje bismo li se mogli brendirati kao zemlja duhana. Možda, kada se crno tržite ne bi toliko širilo. Dva su razloga za to: kako cijene duhanskih proizvoda rastu, ljudi se okreću jeftinijem, crnom tržištu, a drugi je razlog to što je otkupna je cijena kilograma duhana preniska. Ulaskom u drugu godinu emitiranja, 'Informer' uvodi nešto novo. Nije tajna da nam nedostaje financijskih znanja, stoga 'Informer' uvodi novu rubriku posvećenu financijskoj pismenosti. Ekipa emisije kreće od početka – u prvoj priči pokazat će kako banka može odgovoriti na specifične potrebe startupa, ali i što traži od startupa. Dok svijet radikalno mijenja obrazovni sustav, Croatia nije u stanju iznijeti kurikulum. U međuvremenu, izvan sustava događa se mini STEM revolucija, pokušaj uvođenja robota i mijenjanje načina učenja. Tko nam to mijenja obrazovanje? Gledatelji imaju priliku doznati u ovotjednom 'Informeru'. Mijenja se, ako već ne odnos prema životinjama, onda barem zakon koji definira taj odnos. Novinari 'Informera' istražili su zašto većina azila radije ubija životinje nego ih udomljava i zašto je tako malo 'no kill' azila. Razlog tomu? Novac. Oko 30 % ekonomije u sivoj je zoni i ta se zona širi. Prema procjenama, oko 20 % korisnika Interneta u Hrvatskoj svakodnevno posjećuje stranice koje sadrže torrente i piratski skida sadržaj s njih. Dio Hrvata uopće nije svjestan da je to ilegalno. Policija, s druge strane, ne može ništa, osim ako netko nekoga ne prijavi. 'Informer' donosi više u emisiji.

Informer, epizoda 57

Nekadašnji ministar financija Slavko Linić, u čijem je mandatu donesen zakon o financijskom poslovanju i rok plaćanja od 60 dana, svojedobno je izjavio: 'Sve sam uspio natjerati da plaćaju u roku, osim Todorića.' No, 'Informer' ne zanima Todorić nego stanje nelikvidnosti i rokovi plaćanja. Ima li promjena? Može li ih uopće biti ako nijedna vlast ne razumije da je nelikvidnost samo troškovni izraz nikad restrukturirane države? Istovremeno, događa nam se jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj. Događa se u Rijeci, točnije u riječkoj rafineriji nafte gdje se za 400 milijuna dolara gradi novo postrojenje za obradu teških ostataka. Cilj? Povećanje konkurentnosti!Spomenička renta poduzetnicima je samo još jedan od parafiskalnih nameta. Pogotovo ako posluju u zaštićenome prostoru. Primjerice, da spomenik kulture prokišnjava ili u njemu treba popraviti nešto drugo, poduzetnik to ne smije, a institucije koje to smiju raditi ili čije se dopuštenje traži, blago rečeno – spore su. 'Informer' donosi više u emisiji.Nakon prošlotjedne priče o kampanji Great kojom je Velika Britanija brendirala svoju državu kao spoj kulture, turizma i biznisa, 'Informer' istražuje kako to napraviti u Hrvatskoj. Možemo li promijeniti imidž u očima stranaca i možemo li ih privući brendingom najboljega što posjedujemo? U 'Informeru' je bilo riječi i o radu nedjeljom, o tome ima li taj rad ekonomskoga smisla. Ovoga puta ekipu emisije zanima zakon. Točnije, kontrolira li država poslodavce koji bi taj rad trebali platiti više? 'Informer' istražuje koliko više i što kaže zakon.

Informer, epizoda 58

Situacija u Agrokoru nije se ni počela otpetljavati. 'Informer' stoga istražuje kako su, ako su uopće, u Hrvatskoj zaštićeni vjerovnici. Ne banke, nego dobavljači! Nedavno HNB-ovo upozorenje kako su neke banke posredno odobravale kredite povezanim Agrokorovim tvrtkama, zbog čega bi mogle zatrebati dodatni kapital, ekipu 'Informera' potaknulo je da o mogućim posljedicama porazgovaraju s prvom damom Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Marijom Hrebac. Iako dionice koncerna Agrokor nisu izlistane na Zagrebačkoj burzi, većina najvećih tvrtki iz njegovog sastava jest. Tržište kapitala najbolji je trenutni pokazatelj nervoze investitora. Naime, nakon odličnog završetka prošle godine, većih ulaganja i rasta, dionički su indeksi ponovno potopljeni. Temeljna je stvar financijske pismenosti znati napisati poslovni plan. Ne samo zato što ga banka traži kao uvjet za kredit nego zato što je u njemu sadržana esencija biznisa, procjena prihoda, prodaje, tržišta i kupaca. U rubrici posvećenoj financijskoj pismenosti novinari 'Informera' odgovaraju na sljedeća pitanja: koje su najčešće pogreške kod pisanja plana, što traže banke, te kako napisati realan i održiv poslovni plan? Digitalna ekonomija odavno ne živi u teoriji. Svaka industrija i kompanija funkcionira u prostoru koji je izložen brzim promjenama uvjeta poslovanja zbog širenja interneta, mobilnih tehnologija, elektroničkoga poslovanja i poslovanja u oblaku. Kakvo je povjerenje u virtualno poslovanje? Gledatelji imaju priliku doznati u ovotjednom izdanju emisije 'Informer'.

Informer, epizoda 59

Agrokor je, nažalost, još uvijek top tema čiji se utjecaj na ukupno gospodarstvo u ovome trenutku ne može izmjeriti. 'Informer' ipak propituje – hoće li i koliko utjecati na BDP, ali i na kreditni rejting zemlje? Kako će reagirati investitori na selektivnu primjenu prava? S kakvim ćemo se ožiljcima izvući? Europska komisija teoretski bi mogla osujetiti Lex Agrokor zbog mogućeg narušavanja tržišne utakmice. To se vjerojatno neće dogoditi jer u cijeloj Uniji nije bilo poslušnije zemlje. Naime, Croatia je peta prema brzini prepisivanja direktiva. Drugim riječima, doslovno smo slijepo preuzeli krute okvire, bez pokušaja da se izborimo za vlastito gospodarstvo! Država nam je skupa i za to ne možemo optužiti nijednu direktivu. Koliko je skupa, ekipa 'Informera' pokazuje na primjeru, na jediničnoj cijeni nekog proizvoda ili usluge. Na primjer, koliko, mikro proizvođačima prirodne kozmetike ostane od cijene koju naplate za jedan proizvod? Gledatelji imaju priliku doznati u emisiji.Prodor tehnologije u ekonomiju omogućio je, između ostaloga, i pojeftinjenje usluga. To znači da je pojeftinila i cijena rada. Ono što je za potrošače sjajna vijest, za zaposlene u ekonomiji dijeljenja znači više rada za manje novca. 'Informer' je istražio koja se rješenja nude kako prelazak na nove uvjete tržišta ne bi značio dodatno izrabljivanje ljudi. Gotovo polovicu hrane bacamo. Istodobno, više od 800 tisuća Hrvata ima dohodak ispod granice rizika od siromaštva. Stoga ne čudi pojava food outleta. Ekipu 'Informera' zanimalo je kako takva trgovina nabavlja robu, kako se određuju cijene i je li riječ o nelojalnoj konkurenciji.

Informer, epizoda 60

Informer u 60. emisiji propituje kakvi su rezultati mjera za zapošljavanje 'od mjere do karijere'. Iako je u paket mjera uloženo milijardu i pol kuna, i iako stopa registrirane nezaposlenosti lagano pada, ključni pokazatelj – zaposlenost - ne raste. Štoviše, statistika kaže da je od prosinca prošle godine do ovogodišnjega ožujka broj zaposlenih – smanjen! I to za golemih 45 tisuća!Poduzetnici su svih recesijskih godina od države tražili da nekako stimulira banke na odobravanje kredita. No, dok nije bilo rasta BDP-a banke su slale poruke kako nema kredita, jer nema ni kvalitetnih projekata. No, čuda se dogode, raste gospodarstvo, rastu i krediti. Kakve su procjene?Traži li poduzeće investicijski kredit vjerojatno zna da je potrebno najmanje nekoliko tjedana za realizaciju. No znaju li što banke doista gledaju i na što neće zatvoriti oči? U rubrici financijska pismenost Informer donosi: što je banci najvažnije, koje ključne podatke o poslovanju gleda, koje su brojke nezaobilazne?Ulazak u EU trebao nam je biti najvažniji zbog izvoza. No glavno izvozno tržište nismo iskoristili ni blizu poput Poljske ili Češke. U tri godine članstva izvoz nam je porastao oko 20 milijardi kuna, no gotovo jednako toliko porastao je i uvoz. Informer propituje zašto je to tako.

Informer, epizoda 61

'Informer' u 61. emisiji istražuje kakva se gužva događa u hitnoj službi. Gužva se ondje već šest godina, od reforme hitne pomoći, pri čemu je sanitetski prijevoz zakinut za koeficijente i ostao manje plaćen od prijevoza hitne pomoći. Stara je teza da je država loš gospodar. Zato većina ekonomista i strahuje od državnoga rješenja slučaja Agrokor. Tim više što taj slučaj upliće i dvije državne kompanije u ulozi Agrokorovih kupaca i dobavljača – Podravku i Petrokemiju. Nije li već ta činjenica dovoljna da se pitamo treba li nam više ili manje države? Čak ni zakone država ne uspijeva skrojiti kako treba. Na primjer, zakon o komunalnom gospodarstvu umjesto dosadašnjeg komunalnog doprinosa predviđa dva nova nameta koja bi lako mogla rezultirati još većim davanjima ionako preopterećenih poduzeća. Gledatelji imaju priliku doznati više u 'Informeru'.Unatoč Agrokoru i predsezonskoj gužvi na granici, rast neće biti ugrožen. Misli to čak i donedavno najpesimističniji analitičar Hrvoje Stojić. Tome se može dodati kako iskustvo s tehničkom vladom pokazuje da gospodarstvu najbolje ide kada vlada ne smeta. Istraživanja pokazuju da su Hrvati najpesimističniji narod. Osim što minira uspjeh, pesimizam obezvrjeđuje i vlastitu odgovornost u tome. Uvijek nam je kriv netko drugi - država, institucije, sustav. No, postkrizno poduzetništvo počinje razumijevati da smo za uspjeh zaslužni sami. Kako? Zna ekipa 'Informera'.

Informer, epizoda 62

'Informer' u 62. emisiji istražuje ono što je javnost previdjela - ulogu mirovinskih fondova u slučaju Agrokor. Ne (samo) zbog toga što su u Agrokorove tvrtke uložili naše mirovine, nego prije svega zato što su mirovinci članovi Nadzornih odbora većine tvrtki čije dionice imaju u posjedu. Ekipa emisije istražila je gdje je odgovornost Nadzornih odbora. Dok u neke tvrtke, poput Agrokora, nijedna inspekcija nije ni zakoračila, u većinu ostalih ulazi više od 50 različitih inspekcija. Nacionalni program reformi predviđa njihovo objedinjavanje, što znači da, primjerice, u poduzeće koje se bavi trgovinom ili ugostiteljstvom više neće stizati desetak inspekcija nego jedna. Znači li to i da će dolaziti rjeđe?Na primjeru Agrokora mogli bismo naučiti podosta toga i o financijskim izvještajima. Recimo, kako ih napisati istinito. Financijski su izvještaji ključni dokumenti iz kojih banka iščitava tekuće poslovanje i buduće tokove novca, dakle i sposobnost vraćanja kredita. Što točno banke traže u tim izvještajima, ekipa 'Informera' donosi detaljnije u rubrici 'Financijska pismenost'. Ne samo zato što i mi imamo konja za utrku, električni automobili više nisu rijetkost ni na hrvatskim cestama. Baš kao ni punionice za električna vozila. Država je izravno sufinancirala takve automobile, no stručnjaci su izračunali da je točka isplativosti automobila na struju tek nakon prijeđenih 515 tisuća kilometara. Mediji su nedavno pronijeli vijest kako je država mlade znanstvenike koji su otišli u inozemstvo na usavršavanje, a potom se vratili kući, osiromašila oporezivanjem. 'Informer' jedini pojašnjava zašto je to tako. Naime, građani koji u potrazi za poslom odlaze preko granice nisu prestali biti poreznim obveznicima u domovini. Poreznim obveznicima prestajemo biti samo ako trajno odselimo. Gledatelji imaju priliku doznati više u izdanju emisije.

Informer, epizoda 63

Ekipa 'Informera' i ovoga se tjedna bavi Agrokorom, točnije, zbrajaju na koje će sve načine dobavljači ostati zakinuti za svoja dosad nenaplaćena potraživanja. Kako stvari sada stoje, za njih nijedna opcija naplate nije sjajna. 'Informer' problematizira i jednu priču s tržišta kapitala. Naime, već tri godine Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) usklađuje se s europskom uredbom koja uređuje poslove poravnanja i namire. To su poslovi koji jamče da će prodavatelj isporučiti vrijednosni papir, a kupac isporučiti novac za njega. Sudionici su bili primorani uložiti u usklađenje s novim sustavom, koji još nije zaživio, a informacija o tijeku usklađivanja nema. U bivšoj je državi odnos zaposlenih i umirovljenika iznosio 3,5:1. I već se tada kukalo kako je sustav neodrživ. Danas je omjer 1,17:1, dakle broj umirovljenika i zaposlenih gotovo je izjednačen. Nema sustava koji s takvim omjerom prije ili kasnije neće početi pucati. Naš puca već 2019. Novinari 'Informera' istražuju - kako ga održati živim?Detaljnijom analizom statistike Eurostata otkrivaju se tri europska pojasa vrlo niske nezaposlenosti. Jedan od njih je i njemački pojas. Dualni sustav obrazovanja i fleksibilizacija plaća i radnog vremena potaknuli su ondje pad nezaposlenosti. Može li se takva praksa preslikati na Hrvatsku? Svaki će uspješan poduzetnik kolegama koji tek startaju s biznisom reći kako je jedna od ključnih stvari uspjeha – umrežavanje. I američki i europski biznisi tako traže nove klijente i nova tržišta već desetljećima. 'Informer' istražuje kako naši poduzetnici stoje s umrežavanjem.

Informer, epizoda 64

Iz Agrokorovih je financijskih izvješća prije najmanje dvije godine bilo jasno da je oluja na pomolu. Drugo je pitanje zašto to nisu vidjeli revizori i zašto nisu reagirali. 'Informer' istražuje - što se to moglo iščitati iz Agrokorovih financijskih izvješća? I hoće li revizori odgovarati ako se dokaže da su brojke namještene? Razni su „Agrokori“ samo jedan od razloga napuštanja broda koji tone. Prema procjenama demografa, iz Hrvatske se u prosjeku godišnje iseljava oko 40 tisuća ljudi, i to uglavnom obrazovane mlade radne snage. No je li trava doista drugdje zelenija? Davno prije nego što je 'Informer' pokrenuo rubriku 'Financijska pismenost', HNB je odlučio financijski obrazovati mlade ljude kako bi razumjeli gdje se kriju rizici. U opsežniju edukaciju HNB je krenuo nakon lanjskog istraživanja razine financijske pismenosti. Rezultati su pokazali da je edukacija nužna za mlade i građane nižih primanja i slabijeg obrazovanja. Iako u svakodnevnom životu sve više rabimo kartice, gotovina je daleko od toga da je izbacimo iz igre. Zakon o zaštiti novčarskih institucija Hrvatsku čini jednom od najrigoroznijih zemalja kada je riječ o osiguranju gotovine. Blindirana vozila, naoružana posada, elektrokemijski kovčezi, GPS uređaji... sve to gotovinu čini vrlo skupom. Zemlje Jugoistočne Europe imaju veliki potencijal obnovljivih izvora energije, a prema posljednjim studijama cijela bi regija mogla temeljiti svoju energetsku budućnost gotovo 100% na tim izvorima. U tome žulja samo jedna stvar - ti su projekti u regiji tri puta skuplji nego, primjerice, u Njemačkoj. Zašto? Ekipa 'Informera' istražila je za ovotjedno izdanje emisije.

Informer, epizoda 65

Dok tjednima strahujemo hoće li Agrokor pasti i slušamo na koje će se načine 'spasiti', malo se tko bavi odgovornošću. Pojam odgovornosti u Hrvatskoj nikada nije uhvatio korijena, no 'Informer' svejedno pita: uz čiju smo sve pomoć i žmirenje na oba oka postali taoci Agrokora?Analiza Ekonomskog instituta pokazuje da financiranje na teret dobavljača njeguju i ostali domaći maloprodajni lanci. Glavna su obilježja modela visoka zaduženost i niska likvidnost, što znači da dobavljači oslonjeni na domaće tržište nemaju sreće.Porezna je uprava nedavno opet objavila listu neplatiša poreza. 'Informer' propituje koja je svrha takve liste ako su na njoj tvrtke koje jedva uspijevaju isplatiti plaće za jednog samozaposlenog u njoj, ali i dalje nema neplatiša poput Agrokora i njemu sličnih.Računalni virusi proteklih su tjedana bili glavna vijest zbog dosad najvećeg hakerskog napada u povijesti. Na udaru virusa našla se i Croatia. Ekipa 'Informera' istražila je kako se od takvih napada štite kompanije.Kada poslodavci kažu da je trošak rada velik, prije svega misle na bruto iznos plaće. Zaposlene zanima isključivo neto. 'Informer' pojašnjava koja je razlika između tih dvaju pojmova, koliko se ti iznosi razlikuju u pojedinim gradovima, ali i poreznim rangovima, te koliko od bruto iznosa uzima država.

Informer, epizoda 66

Informer' u 66. emisiji ulazi dublje u problematiku mjenica koje su isplivale kao ključni problem između Agrokora, banaka i dobavljača. Naime, kako Agrokor nije plaćao, mjenična su potraživanja dobavljači prodavali dalje kako bi došli do keša. No prodane se mjenice dobavljačima vraćaju kao bumerang – zbog regresnog prava banke polažu pravo na povrat mjeničnog novca. Hoće li biti tužbi? Svaka usporedba s novim članicama Unije pokazuje zaostajanje, čak i za Rumunjskom i Bugarskom. Istodobno, argumentirana rasprava o propadanju ekonomije ne postoji. Lokalni su izbori još jednom dokazali da su birači ovce kojima je dovoljno zamahnuti domoljubljem, pa izgleda da je rijetko koga briga što se Croatia nalazi na ekonomskom začelju EU-a. Međutim, prema visini stopa i broju izmjena poreznoga sustava, Croatia je među europskim rekorderima. Nijedna vlada nije imala ni volje ni želje razumjeti, pa onda i djelovati u smjeru – manji porezi, manje utaje, više proračunskih prihoda. Primjer Zagreba i uvođenje jeftine tramvajske karte pokazuje kako je i u financijama manje zapravo više. Ekipa 'Informera' odgovara i na jednu dilemu: biti u sustavu PDV-a ili ne? Za koje je poduzetnike i tvrtke to dobro, za koje nije, kakve su granice ulaska u sustav i kako to utječe na konačnu cijenu koju plaćaju kupci njihovih proizvoda i usluga? Vjerojatno nema putnika koji često lete, a da ne koriste programe skupljanja milja. To je moguće samo ako je aviokompanija članica jednog od takvih saveza. 'Informer' pokazuje tko i kako ima koristi od članstva u njima.

Informer, epizoda 67

'Informer' istražuje - kako će slučaj Agrokor utjecati na banke? O njima ovisi financiranje gospodarstva. Projekcije pokazuju da 25 milijardi kuna Agrokorova duga neće utjecati na poslovanje. Štoviše, banke su vratile kredite koje su uzele od svojih inozemnih vlasnika, oslanjaju se na domaću štednju, pa ni kamate, za razliku od situacije u ostatku svijeta, ne rastu. Što više afera, čak i osuda, to im birači više vjeruju. Nevjerojatno je koliko je osuđenih političara i onih protiv kojih se vode različiti procesi, ponovno sjelo u lokalne fotelje. Zanimljivo, za te se funkcije ne traže dokazi o nekažnjavanju, ali zato, primjerice, javljate li se na natječaj za tetu u vrtiću, morate dokazati da ste čisti. Ekipa 'Informera' istražila je što o tome kaže zakon. Hrvatske tvrtke malo ulažu u istraživanje i razvoj. Na razini države to je oko 0,8%. Za usporedbu, EU izdvaja 2%, a Japan čak 3,5%. Naravno, postoje ne samo iznimke nego i tvrtke koje bez istraživanja ne mogu opstati, poput Ine. Bez toga ne bi bilo novih nalazišta i nove nafte. Analize kažu da se svaki peti stanovnik Hrvatske približio granici siromaštva. Unatoč tomu i unatoč činjenici da se mnogi snalaze kopajući kontejnere, u Hrvatskoj se godišnje baci čak 380.000 tona hrane! Doniranje hrane oslobođeno je plaćanja PDV-a, stoga 'Informer' istražuje - gdje je zapelo? U Hrvatskoj se slabo i sporo infiltriraju poslovni običaji razvijenoga zapada. Recimo, kada poslodavac raspiše natječaj za posao, rijetko će se o kandidatima raspitati kod prethodnoga poslodavca, a još rjeđe će tražiti njegove preporuke. Kako se onda biraju kandidati? 'Informer' donosi više u izdanju emisije.

Informer, epizoda 68

Kako slučaj Agrokor odmiče, sve se češće pitamo zašto se država umiješala u priču. Jer petljanje u pravilu uvijek znači da će svi građani solidarno platiti ceh. Kako se tvrtke kojima prijeti stečaj množe poput miševa, 'Informer' propituje što će točno za državu, dakle i za nas, značiti preuzimanje odgovornosti. Iako se svaka vlada voli hvaliti nižim stopama nezaposlenosti – a upravo bilježimo rekordno nisku – pravo zdravlje ekonomije otkriva stopa zaposlenosti. Možda bi se iz usporedbe tih dvaju podataka nešto i moglo zaključiti kada bi podaci bili točni, jednoznačni i usporedivi. Od ovoga se tjedna potvrde o nekažnjavanju mogu zatražiti elektronskim putem. 'Informer' gledateljima donosi što vas sve traže kada se javljate na natječaj za posao.S kurikulumom ili bez njega visoke poslovne škole razumiju što suvremena ekonomija treba – vezu s poslovnim sektorom, razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja, međunarodnu suradnju i odgovornost za vlastiti uspjeh. Uvjet je za to jednak omjer teorije i prakse. 'Informer' donosi priču iz Rijeke. U Hrvatskoj je sve naglavce. Pad nezaposlenosti ne znači rast zaposlenosti, kao što ni velik broj nezaposlenih ne znači da poslodavci imaju koga zaposliti. S obzirom na to da za uvoz radne snage postoje kvote, poseže se i za umirovljenima. Ekipa 'Informera' istražuje - uz kakve se uvjete umirovljenici mogu vratiti na tržište rada?

Informer, epizoda 69

Restrukturiranje Agrokora započelo je očekivano, zatvaranjem nerentabilnih poslovnica Konzuma, čak i prije špice sezone. Poslovnice fizički uglavnom nisu u vlasništvu posrnule tvrtke, pa 'Informer' stoga propituje tko bi od novih igrača mogao stići na tržište i što će to značiti za potrošače. Društvene su mreže postale legitimnim dijelom javnoga prostora, političarima itekako važan, jer se upravo zbog komentara na njima na mala vrata ugurao - verbalni delikt. Pa dok se građani privode na policijske obavijesne razgovore, ekipu 'Informera' zanimalo je kako to da političari mogu biti i osuđeni, a ipak biti izabrani na javnu funkciju. Dok država tek u tragovima otvara prostor poduzetništvu da diše, dobre vijesti stižu sa Zagrebačke burze. Ondje se pokreće nova platforma za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, onoga koje je u krizi najviše stradalo i koje u bankama, zbog prezaduženosti, teško dobiva kredite. Zbog nikad uređene države sve su njene usluge (pre)skupe, uključujući i energiju. Iako je golem uvoznik energije, država još nema energetsku strategiju, a nije u stanju ni kopirati Europu koja se potpuno okreće obnovljivim izvorima. Croatia ih ima u obilju, posebno hidropotencijala, pa 'Informer' istražuje - gdje zapinje? Minus po tekućem računu katkada je jedina stvar koja nam drži glavu iznad vode, iako pomaže samo prvi put, a sve dalje je zakopavanje u živo blato. Studenti to blato još nisu upoznali, no za sve postoji prvi put. Što kada osvane minus na X-ici? Gledatelji imaju priliku doznati u ovotjednom izdanju 'Informera'.

Informer, epizoda 70

Svatko tko pokreće biznis zna da je prvi korak udovoljiti nečemu što se zove 'minimalni tehnički uvjeti'. Vremena su modernija, ali hrvatski su propisi nepromjenljivi poput stijene. 'Informer' donosi priču o tome koje prepreke treba preskočiti dok se biznis tek gradi, a koje kada se cijela priča jednom pokrene. Krediti poduzećima već se godinama ne odobravaju tempom kao prije krize, prije svega zato što su poduzeća prezadužena. Kako banke to računaju? Kako poduzeća i prije apliciranja za kredit sama mogu znati imaju li ga šanse dobiti ili je zaduženost prekoračila granične pokazatelje? Ekipa 'Informera' donosi odgovore. Korištenje energije biomase, osim što omogućava učinkovito zbrinjavanje otpada i proizvodnju energije uz minimalan utjecaj na okoliš, pruža i mogućnosti za otvaranje većeg broja radnih mjesta. 'Informer' provjerava je li to slučaj i u Hrvatskoj. Koja je roba danas najskuplja? Informacija. Ali ne bilo koja nego upravo ona prava, jedina, među 2 trilijuna gigabajta podataka koji nam se svakodnevno obruše na glavu. Kako biznis može odabrati tu pravu informaciju i profitirati s njom? Odnedavno imamo i e-poreznu. Očekivali bismo da je za poduzetnike sve omogućeno elektronski, no ipak nije. Primjerice, kod povrata PDV-a samo je jedan maleni korak moguće napraviti virtualno, za sve ostalo treba 'cipelcugom' do fizičke zgrade. Gledatelji imaju priliku doznati više u novom izdanju 'Informera'.

Informer, epizoda 71

Profesor Dragomir Sundać s riječkog Ekonomskog fakulteta inzistira na onome što su Vlade uglavnom odbacile – na strategijama razvoja.Kakvima – otkriva u intervjuu za 'Informer'. O budućnosti, barem energetskoj, razmišlja sve više kompanija. Resursi nisu neograničeni i poslovanje ih nemilice troši. Stoga su neke kompanije društveno odgovorno poslovanje gotovo potpuno uselile u sektor energetike. Croatia je ljetna hit-destinacija, pa je Croatia Airlines ove godine najranije u povijesti nagradio svojeg milijuntoga putnika! Potražnja i broj putnika rastu, između ostalog, i zato što je domaći avioprijevoznik uveo i nove linije. Novinari 'Informera' donose više u emisiji. Ekipa 'Informera' odlučila je istražiti i zašto je sve više povratnika i stranaca odlučilo pokrenuti svoje biznise u poslovno negostoljubivoj Hrvatskoj, gdje borba s birokracijom nikada ne prestaje. Zbog šume propisa i njihovih prečestih izmjena, i strancima bi dobro došla pomoć poreznih savjetnika. Bez obzira na to što nismo baš poduzetnički narod, činjenica je da je u odnosu na broj tvrtki poreznih savjetnika manje nego u većini drugih zemalja. Zašto? Odgovore donosi nadolazeće izdanje emisije 'Informer'.

Informer, epizoda 72

'Informer' je ugostio suca Mislava Kolakušića. Neće biti riječi o ovrhama, kao ni o biranju sudaca za Ustavni sud, već o temi koja je sve manje u fokusu javnosti - tko će na kraju platiti ceh i tko će biti odgovoran za slučaj Agrokor? Baš kao što se ne traži odgovornost za kapitalne slučajeve, ne traži se ni kada je riječ o nedostatku strategija za razvoj, pa ni za onaj ključni – energetski. Vrijeme koje dolazi bit će vrijeme jednog od najvažnijih resursa – vode. Kako gospodarimo njome i što možemo naučiti od zemalja koje vodom ne obiluju? U rubrici 'Financijska pismenost' ekipa 'Informera' govorit će o kreditima za žene poduzetnice. Zašto? Zato što će čak 15 žena od stotinu nezaposlenih pokrenuti vlastiti biznis. Istodobno, to će učiniti samo petorica muškaraca. Istraživanja pokazuju da su žene u biznisu hrabrije, ali i opreznije, bolje se pripremaju, ali se još i bore za ravnopravan status u društvu. Kada pokrećete vlastiti biznis, ključni je trenutak predstavljanje sebe - ne postoji druga šansa za ostavljanje prvog dojma. Kako ćete prezentirati sebe, tako ćete prezentirati i svoj proizvod ili uslugu. Kako se to radi? Odgovore donosi 'Informer'.Vlasnik jednog dubrovačkog hotela gostima je odlučio ponuditi jedinstvenu aplikaciju kojom se može sve: otvarati vrata, naručivati poslugu u sobu te bukirati termin za bazen ili teretanu! Novinari 'Informera' donose više u nadolazećoj emisiji.

Informer, epizoda 73

Informer' u nadolazećem izdanju istražuje: što to štiti zaposlene u javnome sektoru? U javnoj upravi bolovanja su prilično uvriježena stvar, mnogo više nego u privatnome sektoru. Kako dokazati zloupotrebu bolovanja, kako to sankcionirati, koja su prava radnika za vrijeme bolovanja i kako uopće tumačiti radno pravo na terenu bolovanja? 'Informer' donosi odgovore. Unatoč nikad restrukturiranoj javnoj upravi, koja se pokazala glavnom kočnicom rasta, Croatia se oporavlja. Ima li razloga za euforiju i je li baš zato vrijeme da već sada razgovaramo o uvođenju eura? O svemu tome za 'Informer' govori profesorica Marijana Ivanov.Ruku pod ruku s trendom pada nezaposlenosti i stagnacije zaposlenosti dolazi još jedan trend – na natječaje za posao javlja se sve manje kandidata. Dok se nekada na jedan natječaj javljalo čak i nekoliko stotina ljudi, danas je malo koji natječaj toliko atraktivan. Je li baš svemu krivo iseljavanje?Dok neki bježe iz zemlje, drugi se vraćaju. Ekipa 'Informera' odlučila je provjeriti zašto povratnici i stranci misle da mogu ne samo pokrenuti, nego i održati svoje biznise u Hrvatskoj. 'Informer' je već predstavio kombinaciju Argentine, Latvije i Hrvatske, a u nastavku priče stiže i brazilska krv!

Informer, epizoda 74

U vremenima slabe naplate najvažnije je dobro provjeriti bonitet tvrtke s kojom želite poslovati. Upravo tome služe objave podataka o poslovanju. No kakvog smisla imaju objave ako one najmanje pola godine kasne za kalendarskom godinom? 'Informer' istražuje zašto je to tako i može li se tomu doskočiti. Mnogi će maturanti iz raznih razloga pauzirati godinu. Neki će raditi, neki će se posvetiti sportu, a neki će možda tražiti sretnije opcije u inozemstvu. Kakva su, u takvim slučajevima, njihova zdravstvena prava? Mnogi, naime, ne razmišljajući, ostanu bez zdravstvenog osiguranja. „Brzo, kvalitetno i povoljnije“ mantra je modernih kupaca, koji se stoga sve češće okreću kupnji preko Interneta. Čak i kada je hrana u pitanju. Ne samo zato što je sve manje vremena za odlazak u gužvu tržnica nego i zato što više ne znamo što je ondje doista domaće. Je li online doista sigurnije? Internetskim se putem kupuju i kriptovalute, alternativni digitalni novac. Ima ih više od 700, a popularnost im raste kao rudnicima zlata u vrijeme zlatne groznice. Može se brzo i mnogo zaraditi, ali i izgubiti. Što sve trebate znati o kriptovalutama, a niste pitali? 'Informer' donosi odgovore. Svaki poduzetnik zna da najprije prodaje sebe, a tek onda svoj proizvod ili uslugu. Međutim, proizvodi se danas uglavnom prodaju kao brend. Bez toga je teško izdvojiti se u gomili istih ili sličnih. Ekipa 'Informera' odgovara na pitanje kako brendirati proizvod i kako prevaliti put proizvoda od kupcima nepoznatoga do prepoznatljivog.

Informer, epizoda 75

Za poljoprivredu nijedna vlada nema rješenja. Poljoprivrednici starije generacije uglavnom se oslanjanju na klasične kulture koje ovise o državnim poticajima, no potražnja na globalnome tržištu pokazuje da su neke druge kulture - primjerice, nasadi za proizvodnju eteričnih ulja - smjer koji treba slijediti jer su i prinosi i zarada – veći! Više donosi ekipa 'Informera' u emisiji. U ovo moderno vrijeme ozljede na radu ne spominju se toliko kao u prošlome sustavu, no to ne znači da ne postoje. Kada se ozljede na radu doista priznaju, kakva su prava radnika u takvim slučajevima, a kakva poslodavca? Odgovore donosi nadolazeće izdanje 'Informera'. 'Informerova' priča o strancima u Hrvatskoj koji su ovdje pokrenuli uspješne poslove ima i treći nastavak. Riječ je o prvome kineskom restoranu u Zagrebu i jednome od najstarijih stranih biznisa! Nove ere rasta nema bez tehnologije. Ona je neizostavna i u marketingu koji se danas temelji na podacima i tehnološkim platformama. Upravo je zato Steve Lok, 'martech' direktor britanskog tjednika The Economista, tom uglednom časopisu višestruko podignuo tiražu, a samim time i zaradu. Što možemo od njega naučiti? Stručno osposobljavanje još je uvijek tražena mjera. Međutim, što ako se prije isteka godinu dana, koliko traje osposobljavanje, ugovor prekine? 'Informer' informira: kakva prava imaju mladi ljudi koji nisu završili svoju obuku?

Informer, epizoda 76

Brzina kojom tehnologija i krize mijenjaju ekonomiju postaje neuhvatljiva za regulativu. Nije riječ samo o taksi tržištu, iako je ono, ne samo u Hrvatskoj, najglasnije. Ekonomija dijeljenja postaje velik izazov, jer regulativa nije baš jasna kada pitamo tko je legalan, tko nelegalan, kakve su fiskalne obveze, ima li nelojalne konkurencije. Ni obrtnici nisu baš miljenici regulative. Za cijeli posao odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, a porezna ih uprava češlja nemjerljivo više nego velike sustave. Stoga su specifični i kao klijenti banaka. Kakav je odnos banke i obrtnika – u rubrici Financijska pismenost.Pokrenuli ste biznis. Uspješno ste prodali sebe i brendirali svoj proizvod ili uslugu. No to je tek početak puta, jer proizvod se nekako mora naći na tržištu i ondje opstati. Pa, kako ga najbolje i najdugotrajnije plasirati? Volontiranje je već neko vrijeme in. No, ako je suditi prema cijeni, očito si to mogu priuštiti samo bogatiji koji valjda tako peru svoje konzumerističke grijehe. Naime, najjeftinije su opcije volontiranja preko crkvenih misija, no ondje je premalo mjesta. Krenete li preko inozemnih tzv neprofitnih organizacija, tjedan dana volontiranja, ovisno o kontinentu i programu, stoji od stotinu do čak 8 stotina dolara. ZGDok još bijemo bitke protiv siromaštva razvijeni svijet grabi naprijed. Naime, istraživanja vele da će, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, globalni BDP 2030. godine biti čak 14 % veći. Govorimo o dodatnih gotovo 16 bilijuna dolara. TD

Informer, epizoda 77

Posljednjeg tjedna kolovoza, 'Informer' donosi pregled priloga kojima je ekipa emisije nastojala zakopati dublje, pogledati iz nekog drugog kuta ili ukazati na nešto što drugi nisu vidjeli. Zagreb ima novog-starog gradonačelnika, ali i prastare dugove izvan kontrole. Barem kada je riječ o holdingu. 'Informer' istražuje - znamo li i nakon lokalnih izbora koliko je stvarno dužan i u što su utučeni ti krediti? Ništa više transparentnosti nije bilo ni u slučaju Snježne kraljice. Koliko stvarno stoji snježno-sportska prezentacija grada i ima li ikakva ekonomskog rezona biti jedini preostali grad s utrkom u njegovu središtu? Vrijeme je za pitati se ponovno istu stvar, jer za 2018. Bandić najavljuje novi, još skuplji, spektakl. Odnos klijenta s bankom nikad nije jednostavan, no obrtnici vjerojatno prolaze najteže muke. Naime, uvođenjem SEPA-e, jedinstvenog europskog sustava plaćanja, mnogim su obrtnicima banke zatvorile minuse i kartice. Novinari 'Informera' odgovor su doznali mjesecima nakon emitiranja priloga.Nitko osim 'Informera' nije zamijetio, no iznutra se u zagrebačkoj Hitnoj pomoći kuhalo prilično burno. I to među vozačima. Zbog Vladine uredbe i koeficijenta složenosti poslova vozači sanitetskoga prijevoza ostali su podosta kraće plaće u odnosu na kolege koje gospodare volanom vozila hitne pomoći. Problem do danas nije riješen. Agrokor će još dugo puniti medijski prostor, ponajviše raspletom događanja. No malo se tko pita tko je sve odgovoran za nastajanje takvog megalomanskog slučaja. 'Informer' se pitao. U medijima će se također možda postaviti to pitanje sada kada se pronosi informacija o tome da će Ivica Todorić tužiti hrvatsku državu..

Informer, epizoda 78

Međutim, u tome i jest zamka pokazatelja jer oni mjere samo izvanjsko, a o kvaliteti života mnogo više govore plaće i zaduženost. 'Informer' donosi više u ovotjednom izdanju emisije. S kakvim perspektivama i s kojim teretima ulazimo u jesen? Imamo li rekordno nisku nezaposlenost, sjajnu sezonu, dakle i rast? Ili počinjemo s prosvjedima zbog poreza na nekretnine? O svemu tome 'Informer' donosi u razgovoru s ravnateljicom Ekonomskog instituta Maruškom Vizek.Nijedna mjera, koju je ijedna vlada ikada donijela, nije prošla test procjene učinka. Tek kada nešto zaživi osvijestimo da se radi o mjeri prepunoj crnih rupa. Ista je stvar s najpopularnijom mjerom zapošljavanja – stručnim osposobljavanjem. Zašto? Gledatelji imaju priliku doznati u 'Informeru'. Kraj je sezone i država trlja ruke računajući na opet rekordne devize, i to unatoč tomu što kronično nedostaje sezonskih radnika. Naime, sezonci bježe iz Hrvatske jer uglavnom rade po tri mjeseca bez dana odmora. To je, naravno, nezakonito, no inspekcija nema. S početkom školske godine 'Informer' propituje koliko će ona stajati roditelje, već iscrpljene troškovima ljetovanja, ako ga je i bilo. Ekipa 'Informera' istražila je koliko gdje stoji oprema za školarce, uvažavajući i činjenicu da su ponegdje udžbenici besplatni.

Informer, epizoda 79

Još uvijek traje mali rat između studenata i zaposlenih, i to zato što država ne oporezuje studentski rad. I umjesto da pogledamo kako su to riješile razvijene države – studentski se rad oporezuje kao i bilo koji drugi, ali pomaže stipendijama i povoljnim financiranjem - mi tek osnivamo radnu skupinu. 'Informer' je otišao korak dalje. Dok se zemlja nezaustavljivo polarizira i tone u prošlost događa nam se, primjerice, HEP. Rast cijene struje dijelom je i priprema za prodaju dijela tvrtke, pri čemu ni javnost ni struka nisu imali prilike vidjeti ili podastrijeti bilo kakve brojke. Na brojkama državna administracija itekako inzistira. Štoviše, smišlja nemoguće situacije. Recimo, kod prijave i odjave zaposlenika. Nitko ne smije početi raditi a da nije prijavljen, i to u roku 24 sata, no što ako novi posao počne odmah nakon završetka staroga? 'Informer' donosi priču o utrci s rokovima i administracijom. Škola je počela, a s njom i prva iskustva s uniformama, u ponekim školama uvedenima kako bi smanjile imovinsku diskriminaciju. Podataka o preciznim troškovima nema, no, primjerice, trošak zagrebačkih uniformi snosi grad. 'Informer' donosi priču o prvim iskustvima.

Informer, epizoda 80

S početkom jeseni vratila se vruća tema – Agrokor. Do kraja rujna trebali bismo doznati sve što sada ne znamo – iznos ukupnih potraživanja, poslovne rezultate, moguće scenarije, rasplet tužbi… 'Informer' i dalje traži odgovor na nikad apsolvirano pitanje – tko će na kraju odgovarati? Jedna je od tema koje su brzo nakon preuzimanja vlasti pometene pod tepih – reforma javne uprave. Dok je još bila nezavisna zastupnica u Saboru, Martina Dalić predlagala je ocjenjivanje državnih službenika i plaću po učinku. Sabor je to odbio, no zašto reforma stoji sada kada je Dalić na vlasti? Dok god imamo nerazmjer cijene i kvalitete javne uprave ne treba se čuditi poreznoj evaziji, pa tako, primjerice, niti sustavu iznajmljivanja stanova koji je uglavnom u sivoj zoni. Ekipa 'Informera' istražuje je li porez doista tako velik da rijetki legalno iznajmljuju stanove.Oporavkom ekonomije oporavljaju se i investicije poduzetnika. Kako im je kriza ispraznila račune, uglavnom se financiraju kreditima. Pritom je proizvodnja, zbog sporijeg obrta kapitala, kod banaka uvijek prolazila lošije. Kako je danas? Gledatelji imaju priliku doznati u 'Informeru'.Nedavno je dokazano da kvaliteta 26 proizvoda kupljenih u Hrvatskoj i Njemačkoj nije jednaka. Novinari 'Informera' pitaju - što dalje? Može li Europska komisija ikome od proizvođača stati na rep i kazniti ga? Ne propustite doznati u izdanju emisije 'Informer'.

Informer, epizoda 81

Putovanje na Mars, baterije na zrak i nanostrojevi teme su razvijenoga svijeta. Istodobno, Croatia se bavi prošlošću. Sve dok društvo ne propituje zašto su nas Poljska ili Češka ostavile daleko iza sebe, ekonomija nema puno šanse. Detaljnije o usporednim brojkama 'Informer' donosi u komentaru urednice emisije, Gordane Gelenčer.Uloga je banke od vremena financijske krize, posebice kod malih i srednjih poduzeća koja uglavnom nemaju posebne financijske odjele, znatno veća od kreditne. Poduzetnici danas od banke očekuju besplatan financijski savjet ili pomoć u izradi poslovnoga plana. 'Informer' na primjeru pokazuje kako to funkcionira u praksi. U više od 25 godina samostalnosti, država nije uspjela urediti tržište iznajmljivanja stanova. Zbog toga nam se događaju nevjerojatne stvari, primjerice, da najmodavac ne može podstanara izbaciti iz stana. A zakoni? Ekipa 'Informera' donosi više u ovotjednom izdanju emisije.Sport i biznis oduvijek se vole - nije tajna da sport, čak i vrhunski, teško može funkcionirati bez sponzora. Tako Croatia rukometna reprezentacija na listu sponzora dodaje i velike kompaniju Inu, s kojom će u borbu za medalje na europskome prvenstvu koje u siječnju počinje u Hrvatskoj. Gledatelji imaju priliku doznati više u 'Informeru'.

Informer, epizoda 82

Tijesnom pobjedom Angele Merkel na njemačkim izborima i potrebom sastavljanja koalicijske vlade, reforma Eurozone zasigurno će na led. Međutim, reforma je nužna jer se Europska Unija nikako ne uspijeva odlijepiti od stagnacije. O mogućim scenarijima i hrvatskim opcijama u njima ekipa 'Informera' razgovarala je s bivšim glavnim ekonomistom u Deutsche Bank, Thomasom Mayerom.Zid birokracije teško se ruši. Još je u siječnju predstavljen Akcijski plan - plan rezanja administrativnih troškova - no malo se toga u praksi srezalo. Primjerice, društvene su se mreže usijale od ushićenja jer se ukida pečat, koji do danas zapravo nije ukinut. 'Informer' propituje kako stojimo s provedbom cijeloga plana.Dok se zemlja zabavlja s računicom stvarne stope zaposlenosti, dobro se sjetiti da ta brojka izravno utječe na stanje mirovinskoga sustava. Vlast zasad žmiri na oba oka, no možda je i bolje tako. Jer ako je suditi prema ideji ministra Kujundžića – dići stare i izmisliti nove poreze – nudi se samo takav tip rješenja, a takav nam je najmanje potreban.Čim je najavljen rast cijene struje, a nakon toga i rast nekih poreza, pojedine su tvrtke odustale od investicija. 'Informer' propituje zašto je samo kod nas cijena energije za tvrtke viša nego za građane i kako će rast cijene utjecati na njihovo poslovanje. Što spaja turizam, zdravlje i brigu o okolišu? Bicikloturizam, nova turistička niša koja je uhvatila korijen u razvijenoj Europi. Nije to bez računice, jer takvi turisti i više troše. Bude li za to sluha, to bi mogla biti odlična vijest za turizam kontinentalne Hrvatske. 'Informer' donosi više u ovotjednom izdanju emisije.

Informer, epizoda 83

Od nedavne najave ministra Kujundžića kako će dugove zdravstvenoga sustava platiti građani novim porezima, nismo ništa pametniji. Ministar povlači rečeno, a premijer uvjerava da novih poreza neće biti. 'Informer' propituje koje bi bile posljedice novog tereta. Dok svi trljaju ruke zadovoljni turističkom sezonom, Croatia, u usporedbi s većinom zemalja koje su na istom stupnju razvijenosti, tone. Gotovo svi pokazatelji smještaju nas na dno Europe. Gledatelji mogu doznati više u komentaru urednice 'Informera', Gordane Gelenčer. 300 tisuća blokiranih još uvijek čeka što će smisliti Radna skupina za izradu novog Ovršnog zakona. Razvijeni svijet ne poznaje pojam blokiranoga građana dok Croatia strši s gotovo 10 posto stanovništva isključenoga iz gospodarskog života. Ekipa 'Informera' istražuje je li rušenje prijedloga o ovrsi koji potpisuje javni bilježnik početak kraja agonije. Sve je danas digitalno: rad, podaci, analize. I svime se time danas uglavnom bavi – umjetna inteligencija. Međutim, pitanje je znamo li uopće upravljati trećom industrijskom revolucijom i znamo li kako nadoknaditi tako istisnuta radna mjesta. Produktivnost zaposlenih ovisi o mnogočemu, sve više i o uspješnom balansiranju privatnoga i poslovnoga. Ta se tema ženama prirodno nameće. Što ako oba partnera imaju karijere i ne žele ih se odreći? Koliko su tvrtke i društvo spremni prilagoditi se? Novinari 'Informera' potražili su odgovore za ovotjedno izdanje emisije.

Informer, epizoda 84

U emisiji 'Informer' istražuje kome je i zašto u interesu ovakav Zakon i kakve su šanse da se on promijeni u ključnim stavkama. Iako se priča o Agrokoru približava Remetincu, nije sigurno da će nadležni postaviti prava pitanja i da ćemo na njih dobiti prave odgovore. Pitanje odgovornosti ne seže samo u prošlost i u sve institucije koje su omogućile postojanje Agrokora. Dio je odgovornosti i na izvanrednoj upravi. Vrijeme startupova još nije prošlo, štoviše, val se posve dobro drži i u Hrvatskoj. Vjerojatno i zato što je lepeza financiranja sve šira i kapital sve dostupniji. Uspješne priče poput 'pametne klupe' sigurno daju vjetar u leđa, no kakav je prosjek održivosti startupa na duže staze? 'Informer' donosi odgovor. Iako se većina inozemnih fakulteta plaća, za oko devet tisuća naših studenata u inozemstvu to nije prepreka. Nekoliko je razloga – moguće je studirati uz rad, čime se studenti sami uzdržavaju. Na svim je fakultetima praksa obvezna i zato su dobro pripremljeni za tržište rada. Također, ono što je ključno, stope zapošljavanja iznimno su visoke. Ekipa 'Informera' donosi priču o studiranju u inozemstvu. U Hrvatskoj istodobno traje prava bitka za mogućnost obavljanja prakse u nekoj konkretnoj kompaniji. Mjesta je toliko malo da su čak morali intervenirati poslodavci i EBRD kako bi se studentima omogućilo da s diplomom steknu i kakva-takva praktična znanja. Više o ovoj temi pogledajte u 'Informeru'.

Informer, epizoda 85

Nije Agrokor ni prvi ni posljednji koji će propasti. Uništavanje vlastitih firmi državi još bolje polazi za rukom. Dok svi iščekuju pravni rasplet oko Agrokora, 'Informer' propituje: što će biti s Imunološkim zavodom, za pučanstvo mnogo važnijom tvrtkom i, još važnije, tko ju je i zašto uništio? Vlast kaže da za Imunološki zavod novca nema, no to je teško povjerovati kada je poznato da su nam na raspolaganju kohezijski fondovi EU-a, teški čak 8 milijardi eura. 'Informer' donosi priču o tome koliko smo i zašto tako malo dosad iskoristili. Dok za neke firme država više nema sluha, druge silom održava na tržištu. Recimo, Fina, nekadašnji SDK, pa Zavod za platni promet, svoj je smisao izgubila u trenutku kada je platni promet preselio u banke. Postojanje Fine posebno je na zubu 300 tisuća blokiranih kojima upravo Fina čini najveći trošak. 'Informer' istražuje: čemu služi Fina? Poznato je da na različitim ljestvicama Croatia uglavnom stagnira. Mrvicu smo bolje rangirani prema stupnju ekonomske slobode. No, ako znamo da koncept ekonomske slobode znači, među ostalim, slobodu pristupa tržišnom natjecanju i zaštitu vlasničkih prava, postaje jasnije zašto ne stojimo bolje. Jedan od tih razloga sigurno je i činjenica što, kada plaćamo neku uslugu, posebice državnu, uvijek na kraju platimo više nego što je u startu navedeno kao trošak. Banke su to riješile efektivnim kamatama u kojima su sadržani svi troškovi. Što je s ostatkom gospodarstva? Gledatelji imaju priliku doznati u ovotjednom izdanju 'Informera'.

Informer, epizoda 86

Agrokor nije prvi slučaj u Hrvata koji pokazuje čudan običaj nekih poduzetnika – financiranje privatnoga luksuza i osobne potrošnje s računa tvrtke – što je prečesto znalo rezultirati stečajem tvrtke. 'Informer' odgovara na pitanje kakve su pravne posljedice i je li ih uopće dosad bilo.Ekipa 'Informera' pokušala je izračunati može li se potrošiti 15 milijuna kuna mjesečno tijekom šest godina, koliko su trošili Todorići. Novinarki 'Informera' u računanju je pomogla i trendseterica Andrea Andrassy. Nakon pada dinastije Todorić, percepcija poduzetnika u javnosti sigurno se neće poboljšati. Istraživanje Global Entrepreneurship Monitora pokazalo je da poduzetnici u Hrvatskoj imaju najniži društveni status i da znatno češće pokreću biznise iz nužde negoli zbog uočene prilike. Nevjerojatno je da su se veliki dobavljači, poput Zvečeva, Francka ili Kraša, u velikoj mjeri oslanjali na Konzum kao prodajni kanal. 'Informer' propituje zašto nisu ni pokušali, ako već ne izaći u inozemstvo, onda barem u Hrvatskoj pronaći dodatne kanale distribucije.Kriza je malim i srednjim poduzetnicima počistila sve financijske rezerve, pa je glavno pitanje postalo kako kapitalizirati poduzeća. Startupovi i mlade tvrtke snalaze se, među ostalim, crowdfundingom, no što je sa svima ostalima? Gledatelji imaju priliku doznati u izdanju 'Informera'.

Informer, epizoda 87

Nakon 35 godina rada, zaposlenik jedne zaštitarske tvrtke zaradio je mirovinu od mizernih 1800 kuna. Ništa čudno, jer je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 37,8 posto i već je neko vrijeme u padu. 'Informer' propituje kakva je održivost mirovinskoga sustava i kako do većih mirovina.I s prosjekom plaća polako se smještamo na dno Europe, što je jedan od razloga pražnjenja zemlje. Problem je uvijek isti – davanja su državi golema, a ne mogu se smanjiti sve dok se ne poveća zaposlenost. Što je nemoguća misija u eri iseljavanja. Ekipa 'Informera' istražuje: ima li rješenja? Nedostatne mirovine i plaće godinama podebljavamo na dug, kreditima. Danas je zbog nemogućnosti vraćanja kredita i plaćanja režija oko 300 tisuća ljudi blokirano. Uz to, sve je češći slučaj da banka takav teže naplativ kredit proda, često bez znanja dužnika. Tko ih kupuje i mogu li se u nelikvidnoj državi i te tvrtke naplatiti? Ne grcaju samo ljudi u besparici, slično proživljavaju i gradovi, među njima i Zagreb. U glavnome gradu nitko još nije javno rekao da je car gol, no gradonačelnik smišlja pomalo očajničke poteze ne bi li spasio blagajnu. Parking se širi po cijelome gradu, no malo tko pita kakva je praksa u ostatku Europe. Jordan Belfort, alias Vuk s Wall Streeta, tvrdi da su kriptovalute prijevara veća od ičega što je on ikada učinio. No, stručnjaci se ne slažu i upozoravaju tek da izbjegavamo valute koje se nude putem tzv. ICO-a, inicijalne ponude novca. 'Informer' donosi priču o tome kada i zašto biti oprezan kada su u pitanju ulaganja u kriptovalute.

Informer, epizoda 88

Tko ne bi poželio plaće kakve su u razvijenim članicama Unije? Zahvaljujući reviziji Direktive o upućivanju radnika to bi nam se moglo i ostvariti. Konkretno, Direktiva nalaže da tvrtke, koje su uputile svoje radnike na rad u druge zemlje EU, isplaćuju plaću kakvu zarađuju i oni u zemljama u koje ih šalju. Može li itko platiti? Upravo primjer ne komunikacije o Direktivi pokazuje da socijalni dijalog ne postoji. Vlada donosi zakone i odluke kako joj padne napamet, bez analize ili barem konzultacije sa zainteresiranim stranama. Informer propituje zašto.Sigurno više od desetljeća traje verbalni rat između onih koji se smatraju neoliberalima i onih koji bi državu u ekonomiji. I jedni i drugi uglavnom njeguju isključivi pristup. Malo tko vjeruje u 'ili-ili' opcije i rješenja, i povijest i stvarnost potvrđuju da 'ili-ili' gospodarstva ne postoje. No malo se tko potrudio matematički pokazati kojoj grupi zemalja Croatia pripada. Informer jest. Iz europskih nam je fondova do 2020. na raspolaganju više od 10 milijardi eura. No, ne znamo kako proces izgleda u praksi niti koliko još traje i nakon što je novac povučen. Ne znamo niti kako natjerati državu da se ozbiljnije uključi. Informer donosi primjer iz prakse koji pokazuje gdje zapinje provedba. Europski je novac, posredno, namijenjen i poboljšanju konkurentne pozicije zemlje. No čak i da smo prvaci u povlačenju EU sredstava teško bismo se pomaknuli na ljestvicama kakva je recimo Doing business. Imenovali smo 5 ključnih razloga zašto klizimo na dno.

Informer, epizoda 89

Točan broj zaposlenih u javnome sektoru nije poznat. Vjerojatno zato što razne državne agencije niču poput bambusa, a niti im se zna broj niti se zna koliko je u njima zaposlenih. Ogledni primjer veli ovako: Agencija za plaćanja u poljoprivredi osnovana je sa 140 zaposlenih, danas ih je više od 700! Zašto im ne znamo broj? Zna Informer! Možda i jest spin, no mnogi će reći kako čak i kasnimo s javnom raspravom o uvođenju eura. Predviđanja, naime, kažu kako nije izgledno da uvedemo euro prije 2025. No što god mislili o tajmingu početka rasprave, činjenica je da vlast nema nikakvu komunikaciju s javnošću i da ta ista javnost većinu tema niti razumije niti prepoznaje kao važne. Ponuda, pa ukidanje, pa vraćanje tramvajske karte za 4 kune pokazalo je svu nevolju zagrebačkoga prijevoznika. Naime, ZET je zbog te karte zaglibio u minusu, no gradonačelnikovo uvlačenje biračima svejedno je jače od matematike. Kako stvarno posluje ZET? Gotovo nema područja društvenoga života koje je održivo bez financijske podrške velikih kompanija. Čak i onda kada je riječ o humanitarnim koncertima koji pomažu djeci oboljeloj od karcinoma. Jedan od naših najvećih kantautora, uz pomoć naše naftne kompanije, zapjevao je u Sisku, za djecu oboljelu od zloćudnih i drugih teških bolesti Sisačko-moslavačke županije. Svi smo generali poslije bitke. Svi smo bili pravovjerni, samo to nismo smjeli pokazati. Svi smo mi znali kako je nastao Agrokor i što je radio dobavljačima. No valjda prije nego li je vrijeme sazrjelo koncern nije mogao pasti. Problem je, međutim, što žmirimo na sve te velike dok su još mali. Šutnja se pokazuje ponajvećim strukturnim problemom.

Informer, epizoda 90

Znamo da je Porezna brza na okidaču kada treba utjerati dug, no nevjerojatno je spora kada je situacija obrnuta. Informer upozorava da kod instituta zastare postoji rok, pa ako ste porez preplatili, a nemate evidenciju o tome ili niste bili uporni, novac će otići u vjetar. Istodobno, mogućnost prebijanja poreza postoji – manje-više samo u teoriji. Svaki put kada država nešto popravlja u pravilu bude još lošije od originalne zamisli. Informer je već donosio priloge o stručnom osposobljavanju, o tome da je ono diskriminatorno prema starijima od 30 godina i da zapravo dokida institut stažiranja. Ministarstvo rada upravo radi na Strateškom planu za razdoblje 2018.-2020., no generacija 30+ kaže da je prepu rupa! Zato iz Europe pušu neki bolji vjetrovi. Naime, od proljeća iduće godine na tržište platnoga prometa, uz banke stižu i novi, nebankovni igrači. Riječ je o Internet plaćanjima i e-poslovanju koje će biti moguće obaviti ne samo platnim karticama nego i klasičnom transakcijom, s računa na račun, ali bez sadašnjih kompliciranih procedura i to u realnome vremenu.Iscrtana parking mjesta raširila su se po cijelome Zagrebu, iako zasad novih parking zona još nema. A nema ih, jer nema ljudi koji bi ih pokrili. Očekivano, Zagreb parking posluje u plusu, no kako je on dio Holdinga, viškovi iz jedne tvrtke krpaju manjkove druge. Zapošljavanje u ZG parkingu nije moguće ni zato što je na razini holdinga previše zaposlenih. Paradoksalno - nedostaje radnika. Više od 80 posto kapitala kompanija nije u materijalnoj imovini, dakle nije u nego u – pameti. To je globalni trend, no dok globalno takve kompanije nemaju problema s financiranjem, naše imaju. Banke se, naime, zbog regulatora osiguravaju upravo nekretninama, pa se mlade tvrtke bogate intelektualnim kapitalom moraju drukčije snaći.

Informer, epizoda 91

Prema međunarodnome indeksu porezne kurentnosti Estonija je i ove godine zadržala najbolji porezni sustav. Velikim dijelom i zato što ima jedinstvenu poreznu stopu na dohodak i dobit (flat tax). Informer propituje zašto su ušutjele priče o flat taxu i zašto uopće ne postoji šansa da se porezi u Hrvatskoj smanje. Digitalno najnaprednije društvo u svijetu – estonsko – nije postalo takvim živeći u '45.-oj. Političke elite imaju viziju razvoja, globalnih trendova i mjesta Estonije u njima. Što možemo, a nikada nećemo, naučiti iz nedavnoga govora estonske predsjednice? Vlada iduće godine planira zaposliti 2,5 puta više novih stranih radnika nego ove godine. No, to je kap u moru stvarnih potreba. U razgovoru sa Stjepanom Štercom otkrivamo koliko je problem težak - Croatia godišnje gubi nevjerojatnih 80 tisuća stanovnika. Temom broj 1. bave se, nažalost, samo demografi.Znamo da smo na dnu Europe prema povlačenju novca iz EU fondova. To svejedno nije obeshrabrilo mnoge poduzetnike koji znaju da nam je do 2020. na raspolaganju čak 10 milijardi eura. Svaki će poduzetnik u lepezi natječaja pronaći barem jedan za sebe, a Informer precizira koji se natječaji upravo raspisuju i kako do novca. Istraživanje i razvoj postaje gorivo ekonomskoga rasta. Većine zemalja, ali ne i Hrvatske. U istraživanja i razvoj ulažemo manje od 1% BDP-a, Europa dvostruko više. Croatia je prije 3 godine ukinula porezne olakšice za ulaganje u R&D, a u međuvremenu je uspjela samo složiti prijedlog novoga zakona koji se očekuje tek u prvoj polovici 2018.

Informer, epizoda 92

U kupnji se uglavnom rukovodimo cijenom. No recimo da smo toliko domoljubni da u trgovinama želimo kupovati isključivo hrvatsko, bez obzira na cijenu. Informer provjerava je li to uopće moguća misija s obzirom na to da su volumeni domaćih proizvoda – nedostatni! Mnogobrojna su obiteljska poduzeća osnovana početkom 90-ih. Tadašnji pokretači danas su 50-godišnjaci i vrijeme je pripreme za prijenos vlasništva na mlađe generacije – unutar ili izvan obitelji. No, kako to izvesti ako takvo što u Hrvatskoj baš i nije uobičajeno? Kada bismo zaključivali prema posjećenosti Interlibera, zaključili bismo da nakladnici nemaju nikakvih problema, kamoli egzistencijalnih. No propast najvećega knjižarskog lanca, spajanja i preuzimanja, pokazuju da potresi još traju. Kakve su prognoze? Znamo da bi postotak diplomiranih sigurno bio veći kada bi srednjoškolci upisivali ono što stvarno žele. To je ujedno i problem – mnogi, naime, ne znaju što žele niti u čemu su im najjače kompetencije. Zapad je tome davno doskočio testovima profesionalne orijentacije. Gdje smo mi zapeli?Nešto slično nasušno je potrebno vodovodnim cijevima glavnoga grada. Više od polovice vode iz šupljih cijevi nestaje u zemlji, zbog čega su računi za vodu 'rokfelerovskih' iznosa. Grad je svojedobno dobio sredstva za obnovu vodovodne mreže, no baš poput vode i novac se utopio u bespućima tame.

Informer, epizoda 93

Nakon 'samo' 10 godina inzistiranja dobili smo puni registar parafiskalnih nameta. Ima ih oko 550, a ukupni je teret lani iznosio više od 9 milijardi kuna. Nije teško zamisliti koliko bi se radnih mjesta otvorilo kada tih troškova ne bi bilo. Još samo čekamo da ih neka vlast napokon sreže. Znamo da nisu vidoviti, ali krajem godine važne su nam procjene analitičara za iduću godinu, točnije važne su poduzetnicima koji moraju znati u kakvim će uvjetima poslovati. Jedan od njih, nekadašnji pesimist koji to više nije, Hrvoje Stojić, najavljuje manje-više dobre vijesti. U prošlom smo Informeru pokušali dokučiti zašto volumeni domaćih proizvoda u trgovinama ne rastu. U 93. emisiji idemo korak dalje - pričamo o robnim markama. Trend, osim što omogućuje ulazak domaćih proizvoda na police trgovina, ima i negativnu ranu. Koju? Pogledajte u Informeru! Kada kažemo kriptovalute, pomislimo na bitcoin. No, još je podosta kriptovaluta u koje vrijedi ulagati. Informer donosi priču o aplikaciji koja prati kretanje vrijednosti svih virtualnih ulagačkih zvijezda. Tako je lakše odlučiti o ulaganju. No, ulaganje u kriptovalute ima i svoju mračnu stranu. Može se basnoslovno zaraditi, ali isto toliko i izgubiti. I ne samo to. Svijet virtualnih valuta idealan je za razne prijevare, pa ni ne čudi da su cyber napadi česti i inovativni.

Informer, epizoda 94

Informer istražuje zašto odluka o rastu minimalne plaće nije dobar potez. Ne samo zato što se svaki put kada Vlada odluči podignuti minimalnu plaću odigrava isti scenarij. Naime, odlukom da se istodobno s rastom minimalca smanje doprinosi samo će se povećati broj zaposlenih na minimalcu. Minimalna je plaća dio civilizacijskoga dosega. Znali su to vodeći znanstvenici i političari još 80-ih godina, u vrijeme kada je globalna ekonomija kakvu danas živimo bila tek u povojima. Već se tada razmišljalo o održivome kapitalizmu. O tome razgovaramo s ekonomistom i predavačem Mariom Švigirom.Znamo već da su rekordni turistički rezultati više slučajni nego planirani. Karika koja nedostaje zove se - brendiranje. Brendirati se možemo na različite načine, no bez sumnje je najbolji onaj koji povezuje sport i turizam. Jer, sport pronosi priču o zemlji brže i bolje od bilo kojeg drugog kanala. Potrošnja za blagdane, koju godinama mjere sindikati i HGK, u zemlji vječite stagnacije dobar je pokazatelj optimizma. S pokrićem ili bez njega, stvar je kuta gledanja. U svakom slučaju, i ove ćemo godine ukupno potrošiti više. Koliko i na što? Dok većinu muči koliko će mnogo zaraditi poduzetnici koji su unajmili adventske kućice, nas je zanimala obrnuta logika – koliko će poduzetnici uplatiti za najam i za porez. Kako ni Grad Zagreb ni Zagrebački holding nisu brzi na okidaču kada treba podastrijeti brojke, sami smo složili računicu.

Informer, epizoda 95

Nova TV predstavlja novu zanimljivu emisiju koja informira, propituje i analizira aktualne gospodarske teme.

Informer, epizoda 96

U prvom novogodišnjem Informeru pričamo o financiranju teritorijalnih jedinica. Znamo da ih imamo pet puta više nego prije osamostaljenja, pri čemu ih barem polovica nije financijski održiva. No, umjesto preustroja, Vlada je odlučila promijeniti samo način financiranja, koji je u primijeni od 1. siječnja. Nakon kriznog razdoblja tijekom kojeg su se i građani i poduzeća razduživali – i za to koristili i štednju, zbog čega je ona padala – štednja opet raste. No, ono što u javnim podacima nije vidljivo jest njena raspodjela. Naime, čak 30% kućanstava nema nikakve mogućnosti štedjeti! Tko to onda štedi? Je li Vlada povukla ikakve poteze u smjeru reformi i mogu li se porezne izmjene uopće nazvati reformom? O tome, ali i mnogim drugim ključnim temama gospodarske politike razgovarali smo s bivšim dekanom splitskog Ekonomskog fakulteta Željkom Garačom, s ekonomistom koji blago rečeno, ne pripada glavnoj struji teoretičara. Mobing na poslu odavna nije rijetka pojava, štoviše, sve više ugovora o radu razvrgava se upravo zbog mobinga. No, zakonodavstvo ne prati društvene anomalije, pa mobingirani radnici zadovoljštinu moraju potražiti na sudu. A brzina rada pravosuđa, znamo, već je antologijska. Procjene vele da će skijaške destinacije u okruženju posjetiti i do 170 tisuća Hrvata, pri čemu će ondje ostaviti više od 2 milijarde kuna. Pitali smo građane u anketi idu li na skijanje, no samo zato da bismo provjerili odražava li se rast gospodarstva i na taj oblik potrošnje.

Informer, epizoda 97

Poslovna se klima ogleda prije svega u pristupu provođenja zakona i pravilnika, dakle u kažnjavanju poduzetnika. S obzirom na to da se proračun baš i ne puni kaznama, Informer provjerava koja je svrha takvog ponašanja.Poreznim izmjenama država nastoji smanjiti teret poduzetnicima. No, kada to i učini zakomplicira im život dodatnom birokracijom. Upravo se to dogodilo odlukom da poduzetnici s manje od 3 milijuna kuna prihoda mogu prihode obračunavati prema stvarno naplaćenim računima. Dio su troška i plaće, a poduzetnici često ističu kako bi voljeli da država sreže trošak bruto plaće - ne neto, ono što radnici dobiju na ruke. No, malo koji zaposlenik razumije da je njegova puna plaća upravo bruto iznos, poslodavci samo u njihovo ime uplaćuju doprinose. Informer donosi priču o tome zašto je važno znati razliku između jednog i drugog iznosa. Razlika između visine plaća u javnom i privatnom sektoru navodi na zaključak da je većina plaća previsoka u odnosu na razinu BDP-a, ali i u odnosu na usporedive zemlje, posebno one dinamičnije i donedavno zaostalije, a istraživanje Europskog sindikalnog instituta pokazuje da to baš i nije tako.Već je nekoliko godina u modi kupovati rabljenu odjeću. No, suprotno očekivanju, to se ne događa zbog cijene. U takvim se trgovinama sve češće traže kvalitetni, unikatni komadi, a pomalo se širi još jedan trend – iznajmljivanje dizajnerske odjeće.

Informer, epizoda 98

Kažu da postoje tri vrste plaće – bruto, neto i neisplaćena. Ova je potonja sve malobrojnija, ali ne i iskorijenjena. Još uvijek više od sedam i pol tisuća zaposlenih uzalud potražuje neisplaćene plaće. Informer propituje koje su uopće opcije na raspolaganju radnicima koji mjesecima rade, ali ne primaju plaću? Nepridržavanje ugovorenih rokova plaćanja jedan je od načina na koji je Agrokor sve svoje dobavljače držao u šaci. I zbog takvih se praksi inzistiralo na donošenju Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Iako je zakon stupio na snagu, njegova se provedba prolongirala do 31. ožujka. Zašto je tako doznala je ekipa Informera. Većina će poduzetnika nastojati podebljati dobit, ako ni zbog čega drugoga onda zbog kreditne sposobnosti. No dio poduzetnika dobit namjerno umanjuje, često zbog predujmova koji Porezna uprava razrezuje na temelju dobiti ostvarene godinu prije, a ona počesto može biti znatno viša nego tekuća dobit. Dio truda koji ekipa Ministarstva gospodarstva ulaže u rezanje administrativnih barijera odnosi se i na fizioterapeute. Popis je balvana poduži, recimo vremensko ograničenje trajanja licence ili plaćanje mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse.Najdepresivniji mjesec u godini nije bezveze nazvan takvim. Slavlje je završilo, shopping je gotov, a računi stižu na naplatu. Upravo je zato siječanj idealan mjesec za kućnu financijsku inventuru i donošenje odluke o tome hoćemo li ući u bitku s dugovima i napokon je dobiti. Kako? Za Informer precizira life coach Inga Lalić.

Informer, epizoda 99

Opet je odgođeno donošenje novog Ovršnog zakona. Time je odgođeno i rješavanje sudbine više od 13 % blokiranih Hrvata. Informer odgovara na pitanje: u čijem je interesu da stvari ostanu kakve jesu i da više od 300 tisuća ljudi ne može izaći iz dužničkoga ropstva?Kao jedno od rješenja za sve te ljude u blokadi osmišljen je institut osobnoga bankrota. No u dvije godine tek je simboličan broj ljudi zatražio njegovo pokretanje, iako je zakonodavac uvjeravao kako će ih biti desetak tisuća. U čemu je problem? Zašto osobni bankrot nije popularan? Zbog osjećaja srama, gušenja, robovlasničkoga odnosa u kojemu postaju građani drugoga reda. Upravo zbog toga dio analitičara misli kako u traženju ekonomskih rješenja nije dobro fokusirati se na siromaštvo nego na nejednakost. Upravo zbog psihološkoga učinka, koji utječe na produktivnost, dakle i na profit, suvremene tvrtke više nisu ogledalo hijerarhije. Nekadašnja piramidalna šefovska struktura ustupa mjesto mekšim, projektnim oblicima, a menadžere zamjenjuju lideri. Mnogi još ne razumiju razliku. Kako mi stojimo s time? Od stotinu najjačih gospodarstava u svijetu samo su 31 države, većina su korporacije. To itekako mijenja globalnu priču o utjecaju države u ekonomiji, ali i snagu interesnih skupina koje utječu na oblikovanje ekonomske politike, one koja bi trebala biti u službi svih građana, ne samo ekonomski moćnih.

Informer, epizoda 100

Taman kada smo pomislili da smo brodogradnju stavili 'ad acta', Uljanik, koji se cijelo vrijeme sanacije drugih brodogradilišta odlično držao, na rubu je propasti. Povod je to za dubinsku analizu Informera o stanju svih brodogradilišta kao i za odgovor na pitanje: mogu li ona uopće opstati bez državne potpore? Kada su poslodavci pritiskali Vladu da donese novi zakon o javnoj nabavi, činili su to znajući da se najmanje 10% (8 milijardi kuna) može uštedjeti. Otprilike toliko mogu uštedjeti i tvrtke, kroz pametan i organiziran sustav nabave. Jer, upravo su troškovi nabave glavnina ukupnih troškova poslovanja, osim naravno plaća koje su zadani trošak. Informer donosi priču o tvorničkim nabavama. Uoči treće godišnjice emitiranja, u stotoj emisiji Informera pokreće se rubrika Moj novac. U njoj će se pričati o svim aspektima štednje, dugova, kredita, dakle upravljanja novcem. Rubriku otvara vedrija tema – u što uložiti novac, ali i zašto kod ulaganja biti oprezan. Statistika veli da je svaki šesti radnik mobingiran, pri čemu najčešće nadređeni mobingiraju podređene. U tako ružnome ozračju teško se radi, produktivnost pada, što utječe i na profit tvrtke. Stoga su moderne kompanije svjesne da se hijerarhijski odnosi moraju presložiti, a šefovanje zamijeniti dobivanjem poštovanja kroz suradnju.

Informer, epizoda 101

Nova TV predstavlja novu zanimljivu emisiju koja informira, propituje i analizira aktualne gospodarske teme.Informer donosi priče i s područja mikro malih i srednjih poduzeća, novih tehnologija, ali i startup scene koja je unatrag nekoliko godina doživjela svoj veliki boom u Hrvatskoj.Urednica gospodarske emisije na Novoj TV je Gordana Gelenčer, novinarka s više od dvadeset godina novinarskog iskustva. Gordana se specijalizirala za teme s područja makroekonomije i financija kao što su tržište kapitala, BDP, monetarna politika i brojne druge.Emisija Informer osim zanimljivih novinarskih reportaža o aktualnim društvenim i gospodarskim pitanjima Hrvatske, donosi i osvrte političkih predstavnika i ekonomskih stručnjaka donoseći priču iz svake perspektive.Infomer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.

Informer, epizoda 102

Priče o porezu na nekretnine, barem one s Markova trga, zasad su utihnule, no tema će se kad-tad morati aktualizirati, tim više što Vlada namjerava spustiti stopu PDV-a. Informer propituje može li se parcijalno spuštati stopa nekog poreza bez podizanja stope drugog i kako bi se to odrazilo na proračun i građane. Upravo je objavio knjigu koja bi mogla ući u utrku za Nobelovu nagradu u ekonomiji, no i bez nje opet talasa ustajale vode. Bivši guverner Željko Rohatinski za Informer upozorava na novi krizni balon koji se krije u bilancama poduzeća. Točnije, u neusklađenoj knjigovodstvenoj i tržišnoj vrijednosti nekretnina. Nije uobičajeno, ali nije ni rijetko - na autocesti između ulazne i izlazne naplatne kućice izgubiti cestovnu karticu. Dogodi li vam se takvo što dobro je znati da će vam HAC naplatiti dvostruku cijenu najduže relacije. Je li tako skupo samo u Hrvatskoj? Vožnja autocestom nije trošak koji si često mogu priuštiti oni s minimalnom plaćom. Nedavno je Vlada za 131 kunu povećala minimalac, uz priličan otpor poslodavaca. Treba li država uopće intervenirati u ugovorni odnos zaposlenika i poslodavca, a ako to već čini, kako da gospodarstvu ne čini štetu? Kako je to uređeno u Europskoj uniji?U rubrici Moj novac Informer donosi priču o 'nezdravoj' navici – o korištenju kreditnih kartica. Mnogi ih peglaju bez znanja o tome koliko one stvarno stoje korisnika, prije svega popularni minus i revolving kreditna kartica.

Informer, epizoda 103

Detalji iz poslovnoga života državnog povjerenika za Agrokor pokazuju suštinu našeg ekonomskog neuspjeha. Pri tome Informer pita ključno pitanje: gdje je granica između državnog i privatnog? O kakvom poduzetništvu govorimo ako je većina oslonjena na državu? Gdje je granica do koje trpimo umreženost države i privatnoga kapitala na račun poreznih obveznika?Prošli Informer govorio je o tome što se događa ako izgubite HAC-ovu naplatnu karticu, a sada ide korak dalje. Naime, ta ista kartica vrijedi samo 24 sata. Mala smo zemlja, pa se vjerojatno pitate zašto bi to bio problem. No ako ste cestovni prijevoznik, odnosno vozač koji prema zakonu mora stati i odmoriti, eto problema.Blokiranima država ne želi pomoći, pokazala je to nebrojeno puta. Zato ekonomisti koji razmišljaju 'izvan kutije' imaju prijedlog. I to takav koji spaja tradicionalno sa suvremenim. Prema prijedlogu bivšeg dekana splitskog Ekonomskog fakulteta, blokiranima bi mogle pomoći kriptovalute, točnije – kriptokune!Energetska održivost odavna nije modni dodatak koji financijski podupire Europska unija. Poslovanje koje štedi energiju, dakle i novac, nužan je element konkurentnosti, prije svega na inozemnome tržištu. Takvih je tvrtki sve više.Rubrika 'Moj novac' vraća nas na početak, u vrijeme kada nastaje naš odnos prema novcu - u djetinjstvo. Kako o novcu, o kojemu ni sami kao roditelji često nemamo razuman odnos, pričati s djecom? Kako izgraditi taj odnos za njihovu najbolju financijsku budućnost?

Informer, epizoda 104

Informer donosi mali porezni blok s temom koja će mnoge poduzetnike šokirati. Riječ je o PDV-u. Naime, od 1. siječnja 2015. poduzetnicima s prihodima manjim od 3 milijuna kuna država je omogućila da PDV plaćaju isključivo prema naplaćenim potraživanjima. U trenutku kada taj iznos premaše, PDV ponovno plaćaju za ukupno izdane račune, i naplaćene i nenaplaćene. Uz jedno 'ali'. Dužni su ga platiti za sve nenaplaćene fakture - retrogradno, za cijelo vrijeme korištenja te 'povlastice'!Poduzetnicima nije problem ponovno se vratiti u obračunski sustav PDV-a i plaćati ga za sve izdane račune od nove obračunske godine. Problem je platiti ga retrogradno. Recimo da poduzetnik iz te 3 godine ima nenaplaćenih milijun kuna. To znači da državi mora jednokratno platiti 250 tisuća kuna PDV-a! Kakve su uopće opcije na raspolaganju? O tome za Informer govori Ivan Čevizović, potpredsjednik Komore poreznih savjetnika. Državu očito ne zanima kako će poduzetnici njoj platiti nešto što sami nisu naplatili. Utoliko je možda jasnije kako će proći svi Agrokorovi dobavljači koji većinu svojih potraživanja nikada neće vidjeti, ali su na njih uredno državi platili PDV. Ne bi li upravo zbog Lex Agrokor dobavljači trebali inzistirati da im država PDV vrati? Rubrika Moj novac ovoga puta govorit će o kamatnome riziku. Naime, vrijeme niskih kamata bliži se kraju, pa svi koji ulaze u bilo kakve kreditne obveze trebaju dobro kalkulirati koliko rizika mogu podnijeti i kakvu vrstu kamate odabrati. Iako smo prema internetskoj kupnji negdje na dnu Europe, sve više Hrvata kupuje online. Stoga je dobro znati da je odzvonilo diskriminaciji na temelju IP adrese. Naime, događalo se da web trgovina odbija nešto prodati kupcu iz novih EU članica, znalo ih se prebacivati na lokalne stranice s drugim proizvodima i cijenama. S krajem godine toga više neće biti. S početkom krize i zatvaranjem radnih mjesta zaposleni su se okrenuli novoj mogućnosti – samozapošljavanju. No dio je razloga za to sigurno i u visini potpore koja je kroz godine s 25 tisuća kuna narasla na 75 tisuća.

Informer, epizoda 105

Da se Croatia prazni znamo već dugo, a analize pokazuju da ne odlaze samo oni bez posla nego i oni koji već rade. No, osim prigodnih izjava Vlade o tome kako država ulaže silne milijune u rješenje problema, konkretne poteze koji bi preokrenuli trend vidjeli nismo. Informer analizira koji bi hitni potezi mogli barem malo ugasiti vatru.Rast kvalitete života sigurno bi zadržao barem dio emigranata. Dio je te kvalitete i pristup internetu. No, Hrvati plaćaju najskuplji i najsporiji fiksni Internet u Europi. I to unatoč tomu što telekom operateri tvrde kako u razvoj infrastrukture ulažu golem novac. U čemu je onda kvaka? Ima u Hrvatskoj i lijepih priča. Recimo jedna karlovačka u kojoj se spojilo poslovanje, kreativnost, arhitektura i energetska učinkovitost. Naime, tvrtka za marketing i grafički dizajn praktično pokazuje da poslovanje prema ekološkoj održivosti ne mora nužno biti dosadno i neestetsko. U rubrici Moj novac bit će govora o ozbiljnom problemu potrošača: kako odoljeti zovu marketinga koji vreba doslovno iz paštete. I pogađa nas ondje gdje smo najtanji – na stvaranje vlastite vrijednosti isključivo prema onome što kupujemo i posjedujemo.U prošloj emisiji bilo je riječi o trendu koji nadomješta otkaze i ukinuta radna mjesta – samozapošljavanju. Ekipa Informera ide korak dalje. Naime, iznosi potpore s nekadašnjih 25 tisuća narasli su na čak 75 tisuća. Čini se mnogo, no s obzirom na to da se tim novcem ne može financirati ključna stvar (obrtna sredstva), pravo je pitanje: je li to pomoć ili trojanski konj?

Informer, epizoda 106

Veliku je buru digla rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka. Zvuči komplicirano, no riječ je o usklađivanju s EU i činjenicom da sve više pravnih osoba raspolaže s gomilom privatnih podataka. Ono što je javnost diglo na noge jest činjenica da su iz kaznene odgovornosti za zloporabu podataka izuzeta tijela javne vlasti. U Ministarstvu uprave kunu se da nisu izuzeta državna poduzeća. S 21. stoljećem Hrvati nemaju sreće, jer nas još jedna tema vraća u prošlost – zaštićeni najmoprimci. Riječ je o stanarima koji su u bivšem sustavu uselili u nacionalizirane stanove i čiji vlasnici ni danas, čak ni nakon sudske preporuke, ne mogu vratiti svoje vlasništvo. Zbog pritiska EU problem moramo riješiti, ali niti će vuk biti sit niti ovce cijele. Prošlu su bankarsku godinu obilježila tri smanjenja: smanjeni su dobit, nenaplativi krediti i – kamate. Bila bi to sjajna vijest za sve koji traže prije svega stambeni kredit, da HNB nije 'Odlukom o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti' većini prilično otežao dobivanje kredita. Čini se da će tehnologija promijeniti i odnose s bankama. Naime, euforija se oko virtualnih valuta nimalo ne smanjuje, no ključna je stvar, koja omogućuje potpuno drukčiji pristup klasičnim financijama, sama tehnologija – konkretno, blockchain. Upravo o tome bit će riječi u rubrici Moj novac. Upravo zbog nesposobnosti vlasti da digitalizaciju konačno provede u praksi, zapošljavanje u javnome sektoru zastarjelo je, sporo, birokratizirano i komplicirano. Informer donosi priču o tome kako izgleda usporedba natječaja i procesa zapošljavanja u privatnome i javnom sektoru.

Informer, epizoda 107

Spora, skupa, neučinkovita, neproduktivna, to je u najkraćim crtama, Croatia javna uprava. Takva je ponajviše zahvaljujući stranačkim zapošljavanjima, praksi koju bez iznimke čvrsto provode sve vlade. Kako onda progurati kriterije za ocjenjivanje zaposlenih? Cijenu stranačkoga zapošljavanja plaćamo (i) bijegom iz zemlje. No, ne iseljavaju obrazovani samo u obećane zemlje razvijenoga zapada. Kako uopće komentirati činjenicu da iseljavamo u zemlje koje su nam ne tako davno gledale u leđa? Informer donosi priču iz Češke kamo je odselila mlada obitelj. Ima i onih 'jače psihološke konstitucije' koji odlučuju ostati i pokušati pokrenuti vlastite poslove. Informer donosi priču o onima koji su Hrvatskoj odlučili dati još jednu šansu.Znati raspolagati novcem svojevrsna je umjetnost. Tu vrstu umjetnosti usavršavamo na dva načina: onda kada novca nema dovoljno, pa se znalački snalazimo ili kada počnemo razlikovati pojmove 'trebati' i 'željeti'. Upravo o tome znamo li razlikovati s kojim ciljem idemo u kupovinu – onda kada trebamo ili kada želimo – priča se u rubrici Moj novac. Ideja dijeljenja prostora i strojeva među tvrtkama u istoj ili sličnoj branši nije nova, ali s krizom se ukorijenila i u Hrvatskoj. Recimo da pokrećete kuharski ili slastičarski biznis. Početnike će najviše stajati prostor i kuhinjska oprema, stoga se jedna dama sjetila ideje: podijeliti zajedničku kuhinju!

Informer, epizoda 108

U pozadini buke oko Istanbulske konvencije Vlada je samozatajno pisala novi Zakon o šumama. Nakon prve provjere u Saboru vraćen je na doradu, a jedna je od zamjerki uvođenje kategorije urbanih šuma – koja uvodi mogućost izgradnje raznih sadržaja, pa i golf igrališta. Informer pita: nije li na mala vrata uvedena mogućnost pogodovanja privatnome kapitalu nacionalnim resursom?Još je u listopadu prošle godine trebao biti objavljen Registar stvarnih vlasnika tvrtki. Do danas nije objavljen, pa javnost, dakle ni novinari, još uvijek nema pravo uvida u podatke. Zašto je to tako, istražili su novinari Informera.Kada je u krizi pala kupovna moć, poduzeća su se morala okrenuti izvozu. No, statistički više nismo u krizi, pa nam je izvoz ispao iz fokusa. Dok se mi izvlačimo na zabranu poticanja izvoza, Informer donosi primjere kako to rade, primjerice Austrija, Irska, Velika Britanija. Kako to oni mogu, a Croatia ne?Koliko je ekonomska kriza u nekoj zemlji stvarno duboka mjeri se, među ostalim, stopom nezaposlenosti mladih. Recimo, ukupna je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj oko 10%, no mladih je nezaposlenih čak 26%. Možemo li i što naučiti iz primjera drugih zemalja? Kako rješavati probleme bez sukoba jedna je od izazovnijih stvari u životu. Što nedostaje sukobima, reći ćete, jer globalno je tržište ocean u kojemu se goste samo morski psi? Netočno! Suradnja i razumijevanje u biznisu su važniji nego ikad, a kako to naučiti pokazao je Jimm Tamm, autor metode 'radikalne suradnje', inače savjetnik mnogih kompanija, NASA-e, američke vojske. S vremena na vrijeme dobro je napraviti cjeloviti financijski check in, vidjeti gdje smo i s koliko novca i obveza, gdje nepotrebno curi, što se od troškova može srezati, gdje se može uštedjeti. Na što sve treba obratiti pozornost kada provjeravamo stanje financija, doznajte u rubrici Moj novac!

Informer, epizoda 109

U Saboru je na čitanju zakon koji se s EU usklađivao dvije godine, Zakon o tržištu kapitala. Riječ je o najkompleksnijoj materiji iz financijskoga sektora koja teži čak 740 članaka i više od 600 stranica. Novosti su mnogobrojne, no Informer se zadržao na jednoj – dodatnoj ulozi HANFA-e koja bi sada trebala nadzirati i financijska izvješća tvrtki čije dionice kotiraju na burzi!Iako smo u zoni gospodarskoga rasta zemlja pustoši, osiromašuje i pretvara se u zemlju prekarijata. Trend je to koji je u Hrvatskoj započeo kao odgovor na krizu, no danas je gotovo pravilo - nesigurni rad na određeno, s pravima koja se tope. Pa dok se poslodavci u čudu pitaju gdje je radna snaga, drugi se pitaju je li moguć novi odnos rada i kapitala? U takvoj je zemlji zaštićeni račun tražena kategorija. Kako je sve više Hrvata pod ovrhom, da ona ne bi sjela na sva primanja dužnika osmišljen je institut zaštićenoga računa, a Informer pita - kada, kako, uz kakve uvjete i tko ga može otvoriti?Već neko vrijeme cijene nekretnina rastu, pa se čini da se to tržište, uz građevinu najviše pogođeno krizom, oporavlja. No cijene ne rastu svugdje jednako niti istim stopama, što će reći da nam se rast događa, nije ciljano potaknut, pa je pitanje je li riječ o stvarnome oporavku ili tek o anomaliji.U rubrici Moj novac danas o veselijoj stvari, dječjim rođendanima. Stvar jest vesela, ali za roditelje i skupa, pa ekipa Informera propituje što je jeftinije, organizirati proslavu u vlastitoj režiji, kod kuće ili prepustiti sve organizatorima partyja?

Informer, epizoda 110

Turizam, koji svake godine probije rekorde zarade, postaje glavna poluga rasta. No poluga pati od ozbiljnoga nedostatka – manjka radne snage. Procjene kažu da nedostaje između 10 i 20 tisuća sezonaca. 'Standardni' uvoz radnika iz zemalja bivše države nije dostatan. Sezona je pred vratima, a ekipa Informera istražuje što sad? Nijednoj vlasti nije sinula ideja što bismo s poljoprivredom. Da se nešto ipak kreće dokazuje Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koji napokon rješava pitanje pravnoga statusa OPG-ova, upis u registre, odgovornost i zaštitu od ovrhe. No čini se da Informer više zna o Zakonu nego li vlasnici OPG-ova. U prošloj emisiji ekipa Informera pokušala je odgovoriti na pitanje je li moguć novi odnos rada i kapitala, pri čemu je argument potrage za novim odnosom sve veći broj prekarnih radnika, onih na određeno vrijeme i mizerno plaćenih. U Hrvatskoj ih je, nažalost, više nego u drugim zemljama Unije, a Informer donosi njihov profil. Kamate su na povijesno niskim razinama. No u usporedbi s drugim zemljama Unije nismo baš najpovoljniji za zadužiti se. Štoviše, u rubrici Moj novac zaključuje se, među ostalim, da su razlike u kamatama za kupnju stana veće nego na potrošačke kredite. Gdje smo u odnosu na druge?Kreativnost i osmišljavanje proizvoda ili usluge najčešće je lakši dio posla. Jer kreativnost treba znati prodati i plasirati, pri čemu umijeće plasiranja proizvoda u hiper-reguliranoj državi poput naše postaje gotovo virtuozno.

Informer, epizoda 111

25 godina, gotovo 9 milijardi kuna, a jedna smo od samo tri zemlje Unije koje ne mogu ući u europsku mrežu, jer ne udovoljavaju tehničkim uvjetima. Riječ je o željeznici, gutaču proračuna s kojim država ne zna što bi. Restrukturiranje se svelo na otpuštanja, strategije razvoja nema, pa Informer propituje kakvo je stanje HŽ-a i ima li za njega budućnosti. Od milijun 140 tisuća umirovljenika više od 95 tisuća prima prosječnu mirovinu od 232 kn. Njih oko 183 tisuća prima mjesečnu mirovinu manju od tisuću kuna. Postajemo masovno siromašni, no tema mirovinskoga sustava i sve većeg dijela stanovnika na rubu gladi vlasti nije zanimljiva, ali zato Informeru jest. Vladajući nam pod nos već neko vrijeme guraju priču o euru, kao da ćemo u eurozonu ući za godinu-dvije. Bez obzira na to što nas od toga dijeli barem 7 godina, dio protivnika eura već sada upozorava kako će nam on donijeti više cijene. Informer donosi priču o iskustvima drugih i o tome što stvarno možemo očekivati. Baš kao što je ograničila tarife telekom operatera Europska je komisija krenula u obračun s visinom naknada koje za prekogranična plaćanja ubiru banke. Rubrika Moj novac donosi priču o tome koliko će biti jeftinije slanje novca recimo iz zemalja u koje sele naša djeca. Promjene kreću od iduće godine.Temeljna su porezna pravila – jednostavnost i postojanost. Naši su porezi sve samo ne jednostavni, a mijenjaju se češće od čarapa. Nije to problem samo poduzetnicima kojima je nemoguće planirati. Problem je to i za računovođe koji vode poslovne knjige svojih klijenata i koji moraju pohvatati sve promjene, a bude ih u prosjeku dvije na dan!

Informer, epizoda 112

Kreće još jedan pokušaj reforme javne uprave. Među ostalim, Ministarstvo uprave priprema novu uredbu o koeficijentima i ocjenjivanju. Ocjene, doduše, postoje i sada, no nisu dale očekivane rezultate. Ono što je u našem slučaju možda i važnije jest: tko će objektivno ocjenjivati zaposlenike kada je većina ocjenjivača zaposlena po stranačkome ključu, ne prema sposobnostima?Već neko vrijeme traje trgovinski rat između Amerike i Kine. Taj se rat već pretopio u valutni, no na valutama neće završiti. Za one koji se pitaju kakve to veze ima s Hrvatskom, sjetimo se samo slučaja 'švicarac'. Švicarski je franak odletio u nebo u trenutku kada su zbog trgovinskih sankcija Rusiji njihovi ulagači pobjegli u franak. Hoće li biti reprize? Znamo da nas inozemni ulagači zaobilaze kao zaražene. Svaki puta kada neka inozemna kompanija potencijalno razmišlja o Hrvatskoj, završi na kraju u nekoj od zemalja susjedstva. Zar je moguće da smo jedina zemlja u široj regiji s kompliciranom birokracijom i neposlovnom klimom? Informer donosi priču o tome zašto izostaju ulaganja. Obrazovni je sustav besplatan, naviknuli smo da tu vrstu troškova ne moramo plaćati. No i prije propasti reforme bilo je sve više onih koji su počeli ulagati u obrazovanje. U rubrici Moj novac riječ će biti upravo o tome, koliko zapravo stoji školovanje, isplati li se ulagati u privatno ili barem u dodatnu edukaciju i kakav je omjer uloženog i dobivenog?Etična banka već nekoliko godina pokušava dobiti dozvolu HNB-a za rad, no to nikako da se dogodi. Naime, način na koji osnivač prikuplja inicijalni kapital nije u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. Pa, iako mnoge razvijene članice Unije imaju etične banke i nemaju problema s kapitalom, naša zasad gubi utrku. Do kada?

Informer, epizoda 113

Ako je u Hrvatskoj nešto komplicirano onda su to porezi. K tome se najvažniji porezi mijenjaju barem jednom na godinu, pa nije nikakvo čudo što prosječan građanin poreze ni najmanje ne razumije. Evo kako su četiri profesorice sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pokušale problematiku približiti svima nama. U Hrvatskoj je oko 10 tisuća izbjeglica i mnogi od njih žele novu priliku potražiti baš ovdje. S obzirom na to da hrvatske radne snage kronično nedostaje, bilo bi logično da su imigranti dio rješenja. U Informerovoj priči pokazujemo zašto stvari ne idu glatko. Glatko ne idu ni reforme, apsolutno ničega, pa tako ni znanosti i visokog obrazovanja. Izjeda ih isti virus koji je poharao i društvo – korupcija i nepotizam. O tome i još koječemu drugome razgovarali smo s fizičarem i društvenim kritičarem Antonijem Šiberom. Posljednjih su godina zaredale konferencije o ženama koje nastoje izjednačiti ulogu i položaj žena prije svega u biznisu. Unatoč svim tim naporima žene su i dalje manje plaćene. Kakvo je pravo stanje i zašto bi cijelo društvo trebalo inzistirati na jednakosti?Iako se socijalistički mentalitet svako malo optužuje za gospodarsko zaostajanje, kult rada nikada nije bio tako jak kao danas. Inzistiramo da se naši životni izbori, među ostalim, i zanimanja, prilagode tržištu. U rubrici Moj novac okrećemo tezu - evo kako bismo birali posao kada bismo ignorirali bitku za novac. Zemlja cvijeća, Nizozemska, izvozom cvijeća prosječno utrži 80 milijuna eura na tjedan. U tjednu Dana zaljubljenih čisti profit dosegne oko 125 milijuna. Hrvatski cvjećari takvo što ne mogu ni sanjati, no iako većinu mirisnih biljaka uvozimo, Informer propituje može li se od cvijeća živjeti?

Informer, epizoda 114

Rješenje za blokirane mijenjalo se svako malo. Ovoga puta, zakoni koji su u izradi trebali bi biti trajniji, nakon što ih Sabor potvrdi sredinom srpnja. No, kritika je i dalje podosta, pa je Informer krenuo tragom tih kritika – što ne valja s novim prijedlozima i tko ne vjeruje u konačno rješenje problema? S jedne strane rast blokiranih, s druge rast plaća. Od 2015., 8%. Ono što je u priči još važnije jest da je taj rast prvi put odraz pritisaka na tržištu rada. Doduše, plaće u privatnome sektoru, u tvrtkama u domaćem vlasništvu, manje su 5% od prosjeka. Još je važnije pitanje: prate li plaće rast produktivnosti? Ekipa Informera ovoga tjedna sublimira stanje u Agrokoru, prijedlog o zadružnom preuzimanju koncerna, moguće scenarije završetka sage, ali i pitanje je li ijedna opcija mogla biti dobra za ukupno gospodarstvo. Zanimljivo, dva sugovornika oprečnih ekonomskih uvjerenja, slažu se u svakome pitanju. Iako nas uvjeravaju da otpad koji razvrstavamo ne završava na istome mjestu, znamo da nam recikliranje nije prioritet. Više od 70% smeća završi na odlagalištima otpada, a cilj je do 2035. obrnuti postotak. Informer propituje: je li to ikako izvedivo? Već se neko vrijeme nosi teza da ne postoji privatno i poslovno. U vrijeme dostupnosti poslodavcu (ili samome sebi ako smo pokrenuli vlastiti biznis), posao se prelijeva na naše ukupno vrijeme. Drugi dijelovi naših života s vremenom počnu patiti. Je li moguće uravnotežiti privatno i poslovno?

Informer, epizoda 116

Koliko smo puta čuli da smo geopolitički i tranzitno savršeno smješteni? Pri tome ne mislimo na skupe autoceste nego na jeftinu željeznicu. Iako se Europa okreće upravo željeznici (do 2050. polovica ukupnoga prometa trebala bi se preusmjeriti na pruge), Croatia nije zakopala ni prvu lopatu. Informer odgovara zašto je tome tako. Za sve one koji unatoč lošim vijestima (primjerice, ukida se HROK) planiraju uzeti kredit, dobra je vijest da su sve ponude i uvjeti sada dostupni, vidljivi i usporedivi na jednome mjestu, na portalu Hrvatske narodne banke. O tome više u rubrici Moj novac. Sa studentskim radom, sve češćom praksom na tržištu rada, zadovoljni su, čini se, samo poslodavci. Plate ih malo, koriste mnogo, u velikoj su mjeri čak zamijenili rad radnika na neodređeno vrijeme. No takvoj praksi stiže kraj, jer stiže i zakon kojim se reguliraju prava studenata i obveze poslodavaca. Već godinama kupujemo samo onu hranu koja lijepo izgleda, sve ostalo završi u smeću. Nitko se ne opterećuje činjenicom da je u Hrvatskoj oko 800 tisuća ljudi ispod praga siromaštva. Ne postoje računice o tome koliko stoji bačena hrana, ali dovoljno je reći da je za jednu, jedinu naranču potrebno čak 50 litara vode. Informer pita: što se u Hrvatskoj radi s nelijepom hranom? U svijetu brzine i poplave informacija malo tko provjerava što je od objavljenoga istina. Fenomen lažnih vijesti nije od jučer, 'ispeglao' se tijekom kampanje Donalda Trumpa, no igra u koju smo uvučeni svi, oblikuje potpuno drukčije društvo i drukčije gospodarstvo od onoga kakvo želimo. A prema istraživanju Europske komisije, Hrvati su među najlakovjernijim gutačima lažnih vijesti. Kako im stati na kraj?

Informer, epizoda 117

Unatoč tomu što kao zemlja vidno osiromašujemo, sve nas više kupuje skuplju eko hranu. Ponuda je takve hrane doista bogata, količine rapidno rastu, no kako se šuška u tim krugovima, pod oznakom eko upakirano je i sve više konvencionalne hrane. Informer provjerava kakvo je stanje na terenu. Godinama već slušamo kako su Hrvati lijeni i neproduktivni, no kriza je pokazala da je privatni sektor itekako produktivan, jer je zbog otpuštanja sve manje zaposlenih obavljalo sve više posla. Javni sektor, očekivano, zaostaje, no gdje smo stvarno na ljestvici produktivnosti? Novi se ovršni zakon rađa već neko vrijeme, do 2019. neće ga biti, a čini se da neće biti ni previše zadovoljnih. Cilj bi mu trebao biti rješenje problema blokiranih, pa dok se zakon ne rodi Informer donosi prijedloge kako izaći iz začaranoga kruga prezaduženosti. Tek kada zapnemo u vrtlogu dugova sjetimo se da nikada nismo naučili odgovorno upravljati svojim novcem. To ponajprije znači pokriti se onoliko koliko smo dugački, trošiti nužno i štedjeti. U rubrici Moj novac ekipa Informera pita: kako?Unutar obitelji nije rijedak običaj darivanja imovine, od nakita i automobila do nekretnina. No, darivanje, točnije primanje darova nije besplatno, darivanje je oporezivo! Informer odgovara na pitanje koliko ćete točno platiti poreza ako ste na dar primili luksuznu robu ili nekretnine. Sve smo svjesniji koliko ekološke i zdravstvene štete čini takozvana brza moda. Riječ je o globalnim lancima odjeće koji s jeftinih azijskih tržišta izbacuju desetke kolekcija godišnje. Roba je jeftina i nekvalitetna, a modna se industrija prometnula u drugog najvećeg zagađivača.

Informer, epizoda 118

Svaki će moderniji ekonomist ustvrditi da je tekstilna industrija relikt prošlosti, jer nikako ne možemo konkurirati jeftinoj proizvodnji s istoka. Netočno! Nekadašnja tvornica za pamučnu industriju ne samo da je izbjegla stečaj nego i često prima studente iz razvijenih zemalja koji je smatraju oglednim primjerom inovativnosti i tradicije. Rado bismo ostali u pozitivnoj vibraciji, ali posljednjih nas tjedana zatrpavaju lošim vijestima sa svih strana, od Europske komisije do godišnjaka svjetske konkurentnosti. O tome kamo idemo, za Informer govori prva dama Ekonomskoga instituta Maruška Vizek.Mnogi menadžeri ne samo da se nisu probijali na inozemnim tržištima nego ni onda kada jesu, nije im palo napamet da, poput konkurenata, koriste sve alate proboja, uključujući i usluge lobista. I to unatoč tomu što Croatia broji čak 67 različitih lobističkih organizacija. Informer pita zašto!Znate li što je to apsentizam? Izbjegavanje dolaska na posao, po čemu su Hrvati u europskome vrhu, zbog čega se i tvrdi da su lijeni. S druge strane, poslodavci nikako ne uspijevaju privući radnike, a nažalost nisu skloni ni kopiranju tuđih pametnih rješenja. Evo priče o tome kako ubiti dvije muhe jednim udarcem!Unatoč svježem sjećanju na svjetsku financijsku krizu i slučaj švicarac, tek će rijetki pratiti što se događa na svjetskim tržištima. A trebali bi, jer sve to prije ili kasnije stigne i u naše dvorište. Što smo dosad mogli naučiti iz svjetskih zbivanja i što bismo trebali pratiti – doznajte u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 119

U vremenima kada se uspješni biznisi sitno broje, malo se tko pita kako tretiraju zaposlenike, kako poslovne partnere i koliko je u njima etičnosti. Istraživanje je pokazalo kako u Hrvatskoj samo četvrtina poduzeća posluje etično, pa Informer pita: zašto tako malo?Tehnologija mijenja sve, pa i brzinu i broj ulazaka u biznis. Najhrabriji su start up-ovi. No tek mali dio njih preživi prve godine poslovanja, pa da bi to bilo lakše i da lakše iskorače regionalno i globalno, utemeljen je laboratorij za inovacije. Možda je s novom regulacijom taksi tržišta država odnijela pobjedu nad Uberom, no razvoj novih modela poslovanja i pojavu takvih disruptora jednostavno nije moguće zaustaviti. Digitalna revolucija mijenja sve i omogućuje platforme na kojima se posluje brzo, inovativno, bez posrednika. Kako ostati konkurentan u disruptivnome svijetu? Proteklo je više od 15 godina od pojave prvih tajnih kupaca ili mystery shoppinga. No, kako konkurencija raste tako raste i potreba za tajnom provjerom kvalitete rada zaposlenih i njihova odnosa prema kupcima. Informer donosi priču o tome kako je to danas na terenu. Zbog nužde ili želje, nevažno je, sve više Hrvata svoje ideje pretapa u biznise. Naravno, u zaduženome društvu teško je dati otkaz i krenuti od nule, pa nam zakon ide na ruku. U rubrici Moj novac u Informeru pojasnit će se što privatno možete otvoriti ako ste zaposleni, a što ako ste umirovljenik.

Informer, epizoda 120

Ćudljivo vrijeme, sve češće vremenske nepogode i žalopojke poljoprivrednika povlače uvijek isto pitanje – zašto poljoprivrednici ne osiguravaju svoje usjeve i nasade? Da odgovor baš i nije crno bijeli potvrđuje i to što od 19 osiguravajućih društava samo dva nude takvu vrstu osiguranja. Zašto?Digitalno doba mijenja sve, odnos tržišta, tvrtki, države, mijenja gospodarstvo, utječe na izborne procese, formaciju države, poziciju građana i njihovih prava. U kojem smjeru i na koji način? O svemu tome ekipa Informera pričala je sa Željkom Ivankovićem, novinarom, urednikom, filozofom, teoretičarom političke ekonomije koji u knjizi 'Besplatno' najavljuje kraj ideologije tržišta. Digitalno doba mijenja i način na koji razmišljamo. Globalno povezani mnogo bolje razumijemo učinak leptirovih krila, ali i vlastita utjecaja na svijet oko sebe. Koliko se god nekima činila neodrživom i nemogućom, solidarna ekonomija ne samo da živi uz bok profitu, nego i funkcionira u mnogim gradovima Europe. Kako raspolagati novcem s ograničenim budžetom s kakvim žive studenti? Naime, jedno je istraživanje pokazalo da većina studenata uz studij mora raditi, roditelji ih sve manje mogu financirati. U rubrici Moj novac doznajte kako se financiraju te mogu li studenti štogod uštedjeti?

Informer, epizoda 121

Ljestvice i uspoređivanja prilično precizno ukazuju na bolna mjesta naših propusta. Svježe je objavljena ljestvica digitalne konkurentnosti na kojoj jesmo poboljšali poziciju, ali i dalje presporo rastemo i sve češće gledamo u leđa nekada lošijih od nas. Kako točno stojimo, gledatelji će moći vidjeti u Informeru.Ako po nečemu nismo konkurentni onda su to porezi. Ne samo da su previsoki nego ih i svako malo mijenjamo, nažalost samo parcijalno. Posljednju najavu, onu o smanjenju PDV-a dio je ekonomista dočekao na nož. Među njima je i ekonomski veteran Guste Santini. Koliko smo u neskladu s konkurentnim dijelom Europe i svijeta pokazuje i analiza budućih trendova ponude i potražnje vještina i zanimanja koje će se tražiti do 2030. godine. I ta je analiza prokazala naš najveći nedostatak - potpunu neusklađenost tržišta rada i obrazovanja. Doduše, odnos ponude i potražnje na tržištu rada baš i ne pokazuje da ima ikakva smisla fakultetski se obrazovati, jer su već neko vrijeme najtraženija zanimanja nižih kvalifikacija. Informer donosi analizu.

Informer, epizoda 122

Duh je pušten iz boce, ali u euforično vrijeme, pa još ne znamo prave razmjere reakcija - drugi se mirovinski stup službeno ne ukida, ali se de facto upravo rastače. Privatna mirovinska štednja s naših privatnih mirovinskih računa završit će u državnoj blagajni. Informer donosi još nekoliko aspekata priče o kojima se dosad nije previše pričalo. Teoretski je moguće da se korisnici drugoga mirovinskog stupa udruže i pokrenu tužbe protiv države. Jedno je od rješenja koje je uvijek na stolu – mirenje. Ta se opcija, doduše, rijetko kada poteže. No, zavađeni često zaborave da se mirenjem štedi i vrijeme i novac.U prošlom Informeru bilo je riječi o tome kakva će se zanimanja i vještine tražiti u idućih desetak godina. Hrvatski zaposlenici baš ih i nemaju, tim više što zanimanja uopće nisu usklađena s tržištem rada. Zašto je to tako i kako bi uopće trebao izgledati konkurentni obrazovni sustav, ekipa Informera pokušala je doznati od Borisa Jokića, bivšeg voditelja stručne radne skupine za reformu obrazovanja. Kakvi se god trendovi pomole na financijskome tržištu, i kakva god euforija vladala oko toga trenda, prije ili kasnije svi se pilići vrate kući – u banke, klasičnoj štednji. Ondje, doduše, već neko vrijeme vladaju povijesno niske kamate. Ima li smisla i razloga štedjeti u bankama? Na spomen zadruge mnogima se diže kosa na glavi, jer asocira na bivšu državu i socijalistički ekonomski sustav. No, jedan od najboljih zadružnih sustava već četiri desetljeća odlično funkcionira u parlamentarnoj monarhiji visokorazvijenog kapitalizma, u Velikoj Britaniji.

Informer, epizoda 123

Ući ćemo u još jednu jesen, a nećemo riješiti problem blokiranih. Problem se pokušava riješiti i Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama, no izgledno je da ni on neće promijeniti ništa. Otpis dugova, naime, zadire u mnoge druge zakone i prava vjerovnika, među njima i gradova, odnosno lokalne samouprave. Iako je najiščekivanija nagodba sklopljena, sudbina Agrokora daleko je od poznate. O tome što je sve pod znakom upitnika, ali i o tome kakva je sudbina naših mirovina te kakvu budućnost možemo očekivati s obzirom na vladine porezne i ine poteze, Informer doznaje od konzultanta Andreja Grubišića. Svaka tvrtka ima šefa, ali nije svaki šef lider. Sve više kompanija u svijetu preferira upravo lidera, onoga tko ima viziju, tko motivira ljude, preuzima odgovornost, onoga tko ne govori 'ja' nego 'mi'. U Hrvatskoj, pogađate, uglavnom žive šefovi. Zašto?Iako smo uvjereni da je drugdje trava zelenija, sve su češći primjeri naših iseljenika koji su svoju poslovnu i životnu sreću našli u povratku domaji. Informer kreće s miniserijom primjera povratnika koji su, unatoč čuvenoj hrvatskoj poslovnoj negostoljubivosti, ovdje pokrenuli uspješne biznise. Godišnji su odmori već počeli. Dok dio onih koji su u nekim drugim vremenima izgradili vlastite vikendice ne razmišlja o trošku ljetovanja, a drugi plaćaju itekako mnogo. Što je i gdje je jeftinije – u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 124

Otkako ga je 2012. uvela bivša SDP-ova Vlada kao vatrogasnu mjera smanjenja nezaposlenosti, stručno je osposobljavanje potpuno zamijenilo pripravništvo, obrušilo je plaće, posebno među visokoobrazovanima i ženama, ali nije povećalo zaposlenost niti smanjilo nezaposlenost. Informer donosi analizu. Europski je parlament odgodio pregovore o Direktivi o autorskim pravima. Za brojne europske aktiviste to nije odluka koja označava predah. Štoviše, ona daje dodatno vrijeme za uvjeravanje javnosti da direktiva ograničava slobodu na internetu. O tome kome je i zašto ta sloboda trn u oku za Informer govori Croatia internetska aktivistkinja Leina Meštrović. U Informeru ovoga puta bit će riječi o bruto i neto iznosima, kako bismo razumjeli razliku između onoga što nam sjedne na račun u banci i iznosa koji ukupno trebamo zaraditi da bismo namirili državu. Ovisno o visini plaće, država posegne za 30 do više od 40 posto ukupnoga iznosa. Previše i za super bogate i efikasne države. Sigurno ste iskusili onaj osjećaj krivca bez krivnje kada vas u trgovinama prate u stopu, i kada sa strahom provjeravate hoćete li proći elektronički sustav zaštite iako naravno ništa niste ukrali. Krađe doista nisu zanemarive, posebno u modnim trgovinama, stoga Informer provjerava koliko se i zašto krade?

Informer, epizoda 125

Zbog GDPR-a i cijele priče o zaštiti osobnih podataka, HROK - kreditni registar trenutno ne funkcionira. Krediti se u međuvremenu i dalje traže, no kako banke nemaju uvid u ukupna zaduženja klijenata, nije teško pretpostaviti da se proces usporio. Informer provjerava kakvo je stanje na terenu. Dok se čeka novi Ovršni zakon, Vlada pokušava ugasiti vatru, među ostalim i otpisom dugova. Vjerojatno je svima osim vladajućima jasno da bez zakona koji iz procesa izbacuje Finu, odvjetnike, javne bilježnike i njihove tarife, od rješenja neće biti ništa. O svemu tome u novoj epizodi, ekipa Informera pričas Ivicom Grčarom, prekaljenim kolumnistom koji pravo i pravdu ima u malome prstu. Zbog ukidanja drugoga mirovinskog stupa, malo je tko čitao druge detalje zakona. A u jednome od članaka stoji kako depozitari mirovinskih fondova mogu biti banke koje s mirovinskim društvima nisu povezane. Slikovito, banka koja ima mirovinski fond 'A' ne može biti depozitar mirovinskog društva 'A', ali može biti depozitar mirovinskog društva 'B'. U kuloarima se već počelo šuškati kako se počeo stvarati kartelni odnos pojedinih banaka i mirovinskih društava.Otkako su u naš svijet ušle platne kartice svih vrsta, malo tko uspijeva trošiti razumno i ograničeno. Prečesto se probiju svi limiti i potroši daleko iznad mogućnosti. Upravo zato u rubrici Moj novac pitamo treba li i kada u zaštiti osobnoga budžeta angažirati financijske savjetnike. Ne bismo li u hrvatski ambijent dodali malo boje, odlučili smo pronaći primjere iseljenika koji su se, unatoč svemu, odlučili vratiti kući. Štoviše, ovdje su pokrenuli svoje, zasad uspješne biznise. Povratnik Antonio Vukorepa bacio se na brendiranje domaćih proizvoda.

Informer, epizoda 126

Iz Porezne uprave uvjeravaju da će se u kolovozu isplatiti manje-više cijeli preplaćeni porez na dohodak. Kako već neko vrijeme na ispunjavamo papire i ne šaljemo ih poštom, jer se sve radi automatski, Informer pojašnjava tko ga mora prijaviti i u kojim situacijama uopće može računati na povrat. Teritorijalni preustroj nitko više ne spominje, no kada se i spomene uglavnom je to u kontekstu fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave. Naime, sigurno bi jedan od uvjeta opstanka trebala biti financijska održivost. A ona se doznaje iz temeljnoga dokumenta – proračuna lokanih jedinica. No transparentnost objavljivanja nije nimalo blistava. Evo što kaže istraživanje Instituta za financije. A gdje je država zaglavila u svim svojim pokušajima reformiranja poreza, mirovina, privlačenja ulaganja, i zašto ništa od toga ne donosi rezultate, o svemu tome razgovaramo s Ivom Bičanićem, nekadašnjim profesorom s Ekonomskog fakulteta i aktivnim autorom kritičnih ekonomskih tekstova.Na jesen kreće eksperimentalna kurikularna reforma, no slagali se s njom ili ne, činjenica je da ni ona ne ide dovoljno na ruku strukovnome obrazovanju. Jaz između obrazovanja i potreba tržišta rada sve je veći, pa nema druge nego nadati se da će eksperimentalni program dualnoga obrazovanja, što kreće najesen, značiti neku razliku. Vjerovali ili ne, studija OECD-a kaže da su među glavnim razlozima razvoda brakova – financije. U braku, naime, uvijek netko više financijski potegne, a netko više troši, pri čemu je i cilj potrošnje često potpuno različit. Jesu li onda zajedničke financije spona koja veže ili razdvaja partnere? Više u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 127

U prošloj emisiji bilo je riječi o tome tko će i zašto dobiti povrat poreza. U ovoj emisiji govorit će se o obrnutoj situaciji – tko će, kada i zašto platiti razliku poreza na dohodak. Iako smo temu mirovinskoga sustava preko ljeta zaboravili, zaborav neće pomesti njegovu neodrživost. Sustav puca ne samo zbog sve manjega broja zaposlenih koji ga pune, nego prije svega zbog ogromnoga tereta povlaštenih mirovina. Informer problematizira održivost tih kategorija umirovljenika.Dok nas straše rastom kamata (rast je skromno počeo u SAD-u, pa se očekuje i u Europi), već se neko vrijeme događa suprotan fenomen – trend negativnih kamata. One se u pravilu događaju u vremenima stagnacije kada se jeftinim novcem želi osigurati investiranje ili kada su banke preplavljene likvidnošću koju nemaju gdje uložiti. Kako je u Hrvatskoj? Vjerovali ili ne, nismo najgore mjesto za život, a dokazuju to i povratnici kojih je posljednjih godina sve više. Dubravka Mirković se zajedno s obitelji iz velike Venezuele vratila u maleni istarski Vodnjan, no nije požalila. Štoviše, postala je uspješnom poduzetnicom, a o čemu je sve razgovarala s novinarkom Informera, doznajte u novoj emisiji.

Informer, epizoda 128

Iako znamo da banke plivaju u viškovima kapitala, oni se teško prelijevaju u kredite poduzetnicima. Ekonomisti već dugo upozoravaju da bi se poduzeća morala okrenuti drugim izvorima, prije svega tržištu kapitala i fondovima rizičnoga kapitala. Jedan takav upravo se pokreće, a o čemu je riječ, više u Informeru. Nakladništvo je proteklih godinu-dvije prošlo svojevrsnu katarzu, sličnu Agrokorovoj. Je li katarza gotova, koji su modeli poslovanja uopće održivi na ovako malome tržištu i ima li knjiga budućnost, o svemu tome ekipa emisije razgovara s Brankom Matijaševićem, urednikom i zaljubljenikom u miris knjige. Knjiga bi nam trebala biti najintimniji prijatelj cijeloga života, jer je važan suputnik u nečemu na što Hrvati baš i nisu naučeni – u cjeloživotnom obrazovanju. Danas više nije dovoljan ni fakultet, tražena se znanja i vještine mijenjaju preko noći, pa je svakodnevno usvajanje novih znanja uvjet konkurentnosti i opstanka na tržištu rada. Znanja su itekako potrebna da bismo ravnopravnije komunicirali, primjerice, u banci, ako se i kada odlučimo za kredit. Nije dovoljno samo čitati mala i velika slova, treba nešto i znati. Recimo to, je li isplativije kredit vezati uz euro ili uz kunu i što je manje rizično na duže staze. Više o temi, u rubrici Moj novac. Uvjet je opstanka na planeti – učinkovita borba s plastikom. Tjednima već društvene mreže preplavljuju vizualni dokazi plastičnoga zagađenja. Plastika je nađena čak i u bićima što žive u najdubljoj točki zemlje, u Marijanskoj brazdi. Kako očistiti planet i što Croatia čini da zagađenje smanji?

Informer, epizoda 129

Croatia ne može konkurirati niskim cijenama, može samo s dodanom vrijednošću, kroz inovacije, a one nisu moguće bez suradnje znanosti i gospodarstva. No, za razliku od njemačkih znanstvenika koji se mahom zapošljavaju u privatnim tvrtkama, hrvatski se uglavnom zapošljavaju po institutima. Unatoč tome i u Hrvatskoj postoje tvrtke koje inoviraju kroz suradnju sa znanošću, ali nažalost premalo ih je za ozbiljnije konkuriranje svijetu. Kakav je to ekonomski model na kojemu Croatia ustraje od osamostaljenja i s njime uporno nazaduje? Zašto ga političke elite zadržavaju bez ikakve kazne birača? Kakva nam ekonomska politika treba, kakva su očekivanja od idućih godina, o svemu tome za Informer precizira Velibor Mačkić sa zagrebačlog Ekonomskog fakulteta. Nedavno istraživanje jedne konzultantske kuće pokazalo je da poslodavce očekuju teški dani. Naime, mlađe generacije poput milenijalaca i generacije Z nisu nimalo lojalne poslodavcima i ne namjeravaju u tvrtkama koje ne drže do društvene korisnosti poslovanja i zaštite okoliša ostati dulje od dvije godine. Poslodavci koji im neće moći ponuditi slobodu, mobilnost, fleksibilnost u ozbiljnom su problemu. Kroz primjere povratnika u zemlju zaključili smo da se najčešće vrate oni koji broje podosta godina iskustva i života u iseljeništvu. No, i da mladi ljudi imaju što raditi u Hrvatskoj, potvrđuje Antonio Šeparović koji je za središte svoga biznisa odabrao upravo Hrvatsku. Štoviše, i zaposlenici u zagrebačkoj tvrtki vlasnici su najrazličitijih putovnica svijeta. Od trenutka kada je vrijeme kreditnoga buma završilo kao slučaj švicarac, eter su preplavile računice koje su dokazivale da je ipak jeftinije živjeti u najmu. Švicarac je manje-više riješen, krediti se oporavljaju, pa smo se u rubrici Moj novac opet pozabavili kreditno-najamnom matematikom.

Informer, epizoda 130

Ne zna se kako će i kada završiti saga o Agrokoru, a već se odmotavaju nove, skupe priče. Uljanik bi nas, kako sada stvari stoje, mogao stajati mnogo više. No ta priča možda i najbolje pokazuje što se dogodi kada ni 30 godina nakon kraja jednoga sustava nismo u stanju iz njega doista i izaći. Croatia će uskoro sa svim pokazateljima biti na dnu Europe. Naime, prema podacima Eurostata čak smo i u neplaćanju obveza gotovo najnepouzdanija nacija, gori su od nas samo oni s kojima se nikada nismo željeli uspoređivati. U rubrici Moj novac doznajte više o tome možemo li i kako praksu neplaćanja okončati. Naviknuli smo da dolar dirigira svjetske ekonomske tokove, no na lokalnoj razini u svijetu se razvilo nekoliko tisuća lokalnih valuta. Iskustva pokazuju da su one dobar odgovor na svjetske krize jer jačaju lokalno gospodarstvo i čine ga otpornijim na previranja svjetskih tržišta. Kako Croatia stoji s time? Gotovo da nema tzv. 'high street' trgovine na čijim vratima ne stoji zaštitar. Posao se čini odličan, odijelo, rad na toplome, posla nema previše. Nažalost, sve je to ušminkana iluzija, riječ je o jednome od najslabije plaćenih zanimanja. Informerova je novinarka provela s njima dan na terenu. Suvremeni prostori, bez obzira na to govorimo li o trgovinama, uredima, kafićima ili, recimo, muzejima, pričaju priče o konkurenciji i osvajanju klijenata na posve nove načine. Naime, čini se da su svi drugi alati potrošeni, pa se kupci i klijenti privlače i prostorima u kojima se osjećamo dobro, važno, spremni potrošiti koju kunu više.

Informer, epizoda 131

Stručnjaci kažu da bi digitalizacija samo 10 posto države pogurala BDP za 1 postotni bod. Informer pokazuje kako ta čuvena digitalizacija izgleda u praksi na primjeru HŽ-a. Što bismo mogli i trebali s državnim kompanijama koje uglavnom generiraju gubitke ne znamo. Konsenzus ne postoji, no slučaj Uljanik pokazuje da stvari nisu crno bijele, posebno ako je iza te stvari korupcija. O odnosu državnoga i privatnog ekipa Informera razgovarala je s ekonomisticom Vedranom Pribičević.Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić voli se kititi strateškim projektima, no ne samo da je s njegove liste tih projekata manje od 20% realizirano nego i ono što jest nema nikakva strateškog učinka. A strateški u gradu veličine Zagreba uglavnom podrazumijeva prometno. Informer provjerava kakvo je stanje sa strateškim projektima.Od Ankice Lepej kao prve zviždačice, pa sve do danas država se nije istinski potrudila zaštititi one koji prokazuju kriminal. Formalno, štitila ih je kroz nekoliko raznih zakona, no u praksi zviždači su bili prepušteni sami sebi. Ni novi zakon koji se upravo kroji očito neće biti bolji, jer nitko iz vlasti nije mislio da bi u njegovo pisanje trebalo uključiti upravo one koje se navodno štiti. Suvremeni stil života u kojemu se život sveo uglavnom na posao, malo vremena ostavlja za obitelj. Još manje za brigu o starim roditeljima. Stoga su domovi za stare i nemoćne često jedino rješenje. U rubrici Moj novac pogledajte priču o tome koliko ti domovi stoje, koliko se na njih čeka i tko ih najčešće plaća.

Informer, epizoda 132

Plan gospodarenja otpadom u Zagrebu prihvaćen je iz drugog pokušaja iako je bilo jasno da su promjene na koje je gradonačelnik Bandić pristao tek kozmetičke. Kritike pljušte cijelo vrijeme, među ostalim i one zbog odabira tehnologija predviđenih planom, a koje Europska unija napušta. Sjećate se razdjelnika? Neki su ih gradovi uveli i počeli plaćati grijanje prema tom novom sustavu, no više je onih koji su ih ugradili, potrošili golem novac i nastavili plaćati po starome. Prijetilo se tužbom bivšem gospodarskom ministru Ivanu Vrdoljaku, no cijela je priča nekako zamrla. Informer je provjerio gdje smo stali.Znamo već da nam konkurentnost, među ostalim, prilično ruši cijena rada, točnije oporezivanje rada. Nedavni pokušaj ministra Marića da udvostruči doprinose pokazao je da pravi problem nisu porezi nego upravo doprinosi. Iako je prijedlog povučen, Informer dokazuje da su i bez toga previsoki. Iako su se krediti, o kojima ekonomski rast izravno ovisi, tek oporavili, rast kamata u SAD-u koji se obično brzo prelije u Europu, nikako nije dobra vijest. No ovoga je puta preslikavanje trenda izostalo. Prema analizi HUB-a Hrvatskoj su se poklopile sve zvijezde za ulazni kreditni ciklus. Ako nije objavljeno na društvenim mrežama, kao da se nije ni dogodilo. S tom činjenicom itekako moraju računati i tvrtke, jer se klasični marketing preselio u digitalni svijet – onaj kojim vladaju tzv influenceri. Bez obzira na kvalitetu onoga što tvrtke nude, uz influencere je doseg do potrošača nemjerljivo brži i učinkovitiji.

Informer, epizoda 133

Iako više ne participira u vlasti, Most ne odustaje od pokušaja da potakne barem neke promjene poput onih u javnoj upravi. Nedavna rasprava s konkretnim primjerima reformi na lokalnoj razini pokazala je kako nam za taj zadatak nedostaje samo – politička volja! Svako malo vlast obećava otvaranje tvrtki elektronički, u roku 'keks' i za malo novca. No, to u roku 'keks' uglavnom potraje barem mjesec dana. S mnogo međukoraka. Ovoga je puta obećanje čvrsto – od iduće godine samo 3 dana, bez fizičkoga odlaska na razne adrese i bez gubljenja živaca. Još uvijek nije jasno kako pravno smjestiti priču o razdjelnicima topline, čak ni kada je donosimo u stavcima. Jasno je samo to da je ugradnja obvezna, ali mjerenje i plaćanje po njima, možda nije. Informer pita što uopće možemo zaključiti? Šteta što se ne povodimo za direktivama i primjerima drugih kada je ind. u pitanju. Europa već dugo inzistira na reindustrijalizaciji, ne s dimnjacima i jeftinom radnom snagom nego u smjeru digitalne revolucije. U njoj i za Hrvatsku ima mjesta, samo kada bi netko suvislo stavio na papir kada i kako. Zagrepčani već dugo vrijeme dolaska javnoga prijevoza povjeravaju na elektronskim info stupovima. No oni su češće netočni nego točni i zbunjuju putnike. Sustav je kupljen za 10 milijuna eura, održavanje stoji milijun kuna na godinu iako se korisnici, u dobu sveprisutnih aplikacija, na njega ne mogu osloniti. Natječaj za subvencionirane stambene kredite nedavno je završio, prijave su prikupljene, rezultati se čekaju. No, već je sada vidljivo da banke, s kojima je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, ugovorila provedbu, nisu zatrpane prijavama. Vremena je za odabir stana i cijelu proceduru bilo premalo, a cijeloj stvari ni najmanje nije pomogao rast cijena nekretnina.

Informer, epizoda 134

Croatia polako, ali sigurno zauzima posljednju poziciju u Europi prema većini ekonomskih pokazatelja. Kako smo od jedne od najperspektivnijih zemalja srednje i istočne Europe uspjeli otklizati na dno? Tko su dobitnici, a tko gubitnici naše tranzicije? Gubitnik je sigurno i Zagreb, točnije njegova urbanizacija. Nema tog urbanista, arhitekta ili povjesničara umjetnosti koji bi gradonačelniku dokazao da s jedne strane zapuštanje industrijskih kompleksa i s druge strane nasilna izgradnja nije urbanistički plan niti upravljanje prostorom. Europska komisija pokrenula je protiv Hrvatske postupke zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti, zbog čega se donosi novi Zakon o lovstvu. No dio odredbi i dalje nije usklađen s EU, dok je dio čak protivan Ustavu, jer je većina informacija o lovstvu proglašena tajnom. Čudnovatih je stvari oko zakona koji regulira nama važnu gospodarsku granu još podosta. Čak i u zemlji koja juri nizbrdo nekima prilično dobro ide. Recimo, javno bilježnički i odvjetnički poslovi nose odličnu zaradu, no velik dio na najranjivijima, na blokiranima, pri čemu im leđa i posao čuva država. Svi znamo da bi trebali štedjeti, ali teško se natjerati, jer je teško iz ničega izdvojiti nešto. U rubrici Moj novac doznajte nekoliko jednostavnih savjeta o tome kako uštedjeti koju kunu više.

Informer, epizoda 135

Ekonomska uspješnost neke zemlje mjeri se na razne načine, danas uglavnom ljestvicama. Jedna je od njih ona ekonomskih sloboda. Očekivano, ne stojimo dobro iako se stvari popravljaju. Ono što nas još koči jesu skupi stečajevi, visoki troškovi građevinske dozvole, golemi socijalni transferi i subvencije.Čini se da će tih sloboda na internetu biti sve manje. Tako se barem može zaključiti iz EU Direktive o autorskim pravima na digitalnome tržištu. Naime, prema direktivi bi recimo najveća svjetska tražilica i društvene mreže trebale plaćati svako dijeljenje poveznice. Evo što o tome kažu naši internet znalci i autori.U Informeru je nebrojeno puta kritički pristupljeno ideji ukidanja drugoga mirovinskog stupa. Ovoga puta priliku za kontra stav ekipa Informera pruža nekadašnjem dekanu splitskog Ekonomskog fakulteta Željku Garači čiji su modeli pokazali da je uvođenje drugoga stupa najveća tranzicijska pogreška. Nažalost, niti ima reakcija na njegove stavove, niti postoji ikakva javna rasprava o tome. Argumenata nema ni u uredu zagrebačkoga gradonačelnika, pa tako ne znamo zašto se recimo na fontane troši golem novac, samo u 2016. 32 milijuna kuna, dok istodobno gotovo 6000 građana u 21. stoljeću čeka – vodovod. Mnogi roditelji, svjesni važnosti odvajanja svake kune sa strane, ugovaraju dječju štednju. Takva je štednja u načelu isplativija, no sve dok je dijete maloljetno novac se ne može tek tako podignuti s računa.

Informer, epizoda 136

Dio je poduzetnika bio silno razočaran nakon što je bivša ministrica gospodarstva morala odstupiti, jer je pokrenula administrativne reforme. Dio je pak polagao silne nade u novoga ministra Darka Horvata, jer je tvrdilo se, vrlo sklon poduzetnicima. Prošla su, doduše, samo 4 mjeseca, no ipak je samo trebao nastaviti ondje gdje je njegova prethodnica stala. Informer donosi ocjene njegova rada.Vlada je krenula ozbiljnije u otvaranje nekih djelatnosti tržištu, među ostalim, ponudi i potražnji odlučila je otvoriti i knjižnice. Struka se digla na noge, jer bi, strahuju, zbog otvaranja privatnome sektoru, dio njih mogao ostati bez posla. Što je stvarno na stvari, teško je reći, jer se Ministarstvo jedva oglasilo, a privatni sektor zasad šuti.

Informer, epizoda 137

Jedna od tema koja pokazuje da je Croatia stalno u sukobu sama sa sobom jest i decentralizacija. S 576 jedinica lokalne samouprave zaključili bismo da smo decentralizirana zemlja. No, više od polovice njih nema niti jednu, jedinu decentraliziranu funkciju. A vlast istraživanju koje je to potvrdilo – ne vjeruje! Nakon što smo uništili vlastitu poljoprivrednu proizvodnju čudimo se službenim objavama o tome što i koliko od hrane uvozimo. Priča se da bismo mogli nahraniti pola Europe, no to nikada nismo ni pokušali dokazati. Umjesto potencijala imamo minuse i drastičan pad proizvodnje, pa većinu onoga što bismo mogli proizvesti – uvozimo. Kriza je odnos između izvoza i uvoza malo uravnotežila, i izvoz otada raste. No, koliko god da raste, nedovoljno je u odnosu na konkurente. Ne samo da je izvoz nedostatan nego i manjka upravo onaj za svjetsku tržišnu utakmicu, onaj koji prodaje proizvode i usluge dodane vrijednosti. Ideja nije sinula iz altruizma nego iz potrebe. Skraćenje radnoga tjedna s 5 na 4 dana nije naš izum, okušalo se u njemu nekoliko zemalja tijekom krize, no čini se da i Croatia, sramežljivo doduše, ukorjenjuje tu praksu. Više o svemu donosi Informer!Mlađi se više ni ne sjećaju nekada najdraže valute, njemačke marke. Možda ih je netko sačuvao kao uspomenu, možda kao numizmatičku vrijednost ili je jednostavno zaboravio da ih ima. Srećom, nije kasno sve stare valute, ako vam nisu nostalgično drage, zamijeniti za nove.

Informer, epizoda 138

Digitalizacija je dio četvrte industrijske revolucije, no osim što svi prigodno koriste tu riječ, u praksi smo podbacili. A nije da nemamo od koga učiti. Estonija se od malene baltičke države prometnula u digitalnoga tigra i na tome polju potukla daleko razvijenije od sebe. Da digitalizacija nije sama sebi svrhom potvrđuju i činjenicom da ona danas doprinosi trećini njihova BDP-a.Digitalizacija, naravno, nije samo stvar države, na nju se itekako moraju oslanjati i privatna poduzeća. No projekt u većini tvrtki zapinje, očekivano, na manjku stručne radne snage. Šteta, jer ako se roba ili usluga može isporučiti računalom, granice ne postoje. Ni mentalne ni izvozne.Sigurno nije zbog razdjelnika, no drvo za ogrjev postalo je sve zanimljivije. Najprije zbog države koja je uljepšala brojke želeći se svidjeti Europskoj uniji i uvrstila ga u obnovljive izvore energije. A potom i zbog novoga problema - nema ga. Ono što se nudi za grijanje, skupo je i nekvalitetno. Iskrčene su šume postale plodno tlo za sivu ekonomiju, a Hrvatske šume peru ruke.Dobrosusjedski odnosi, mirno okruženje, potrebni sadržaji i blizina posla zasigurno su kriteriji prema kojima birate gradski kvart. No, svjetski je trend nešto drugo – nepopularne i marginalne kvartove pretvoriti u urbane oaze i popularizirati ih. Informer istražuje koliko se i kako ova praksa može preslikati na Hrvatsku.

Informer, epizoda 139

Svi znamo da su nam državna, javna i lokalna uprava među najgorima u svijetu. Među ostalim i zato što su prekobrojne. I umjesto da se broj zaposlenih i broj jedinica lokalne samouprave smanje, država je odlučila županijama, jedinicama koje i inače imaju malo smisla, dati još veće ovlasti. Sudeći prema temama koje prevladavaju u eteru, lako bi se zaključilo da Hrvatskom, na polovici mandata Vlade, teku med i mlijeko. Brojke, naravno, pokazuju nešto drugo – ne samo da nismo vratili rast od prije krize nego smo prije 30 godina bili razvijeniji nego danas. Mjereno pokazateljima, gotovo 40%! Sve to itekako utječe na ponudu i mogućnost pronalaženja posla. No čak i u ekonomski krnjoj Hrvatskoj zaposlenici traže uvjet više. Visina plaće itekako je važna, no sve je važnija atmosfera na poslu, odnos poslodavca prema zaposlenicima, mogućnost kreativnoga rada i napredovanja. Što ako toga nema? Među EU obvezama koje smo dužni poštovati jest i ona o udjelu obnovljivih izvora energije. Zahtijevani udjel u ukupnim izvorima energije od 20 posto navodno smo prešli zahvaljujući, među ostalim, biomasi, dakle šumskome bogatstvu. No, stvari u stvarnosti nisu baš tako bijele kao na papiru. Iako smo među siromašnijim zemljama Europe teško se odričemo odlazaka na kavu ili u restorane. Znamo da takva navika nije jeftina, tim više što je uobičajeno da uz plaćeni račun ostavimo i štogod napojnice. U rubrici Moj novac govori se upravo o tome – kakvi su običaji, kome, koliko i kada ostaviti napojnicu.

Informer, epizoda 140

Potpore su istaknute kao ključan faktor za pokretanje i razvoj mikro i makro obrta, jer bez financijske i institucionalne podrške mnogi poduzetnici teško mogu započeti ili održati svoje poslovanje. Naglašeno je koliko su takvi oblici pomoći važni za jačanje gospodarstva i poticanje poduzetničke inicijative. Biti neovisan medij i opstati na hrvatskom tržištu gotovo je nemoguće bez stabilnih izvora financiranja, o čemu je progovorila osnivačica jednog portala o kulturi. Ukazala je na izazove s kojima se susreću manji mediji te na potrebu veće podrške kako bi mogli zadržati profesionalnost i autonomiju. Krajem listopada obilježava se Svjetski dan štednje, kojim se promiče svijest o važnosti odgovornog upravljanja novcem. Istaknuto je kako štednja među građanima raste te da sve više ljudi prepoznaje potrebu za financijskom sigurnošću. Uvedena je i mogućnost beskontaktnog plaćanja mobilnim uređajem – PBZ je u suradnji s Googleom omogućio pridruživanje kartica u Google novčanik, čime je korisnicima olakšano i pojednostavljeno svakodnevno plaćanje.

Informer, epizoda 141

Iako bi mnogi voljeli da se baš sve prepusti tržištu, ono sigurno nije najpošteniji korektiv ponašanja. Tržištem, naime, vladaju najjači koji se uz to, prečesto kartelno dogovaraju, recimo, o cijenama. Iako postoji tijelo koje takvo što zabranjuje, Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja, praksa pokazuje da priča obrane tržišta pada ondje gdje padaju sve naše priče – na sudovima. Fake news postaje novi standard komunikacije, no upravo takve vijesti stvaraju kolektivnu psihozu straha od migranata. A brzina prihvaćanja informacija, bez provjere, produbljuje ekonomsku anksioznost koju živimo. Možda da se prisjetimo prvoga Sokratovog filtera: jesmo li apsolutno sigurni da je ono što čujemo i čitamo istina?Priznali si to ili ne, strance itekako trebamo i pri tome ne možemo birati tko će nam doći. Jer, iako gospodarski rastemo, zemlja se prazni geometrijskom progresijom, pa sada kada se radna mjesta otvaraju, nema tko raditi. Mogli bi stranci, oni kojima su naše plaće prihvatljive. No, kvote se za njih i dalje odobravaju birokratski, nevezano uz bilo kakvu gospodarsku stvarnost. Dugo je glavna mantra vlasti glasila: ljudi odlaze jer imaju premalene plaće. No plaće rastu, i to u sektorima koji su se teško od krize oporavljali, poput građevine ili trgovine. S druge strane, ne odlaze NKV radnici, odlaze oni koji već imaju visoke ili najviše plaće. U čemu je onda problem? Bez obzira na to osjećate li se bogatim ili siromašnim, automobil sigurno vozite. No sigurno čupate kosu svaki puta kada u glavnome gradu tražite parking. Kako i gdje ga naći kada o toj temi gradski naš otac suvislo ne razmišlja. Naime, trendovi u svjetskim metropolama automobile miču iz centra. Ne i iz centra Zagreba.

Informer, epizoda 142

Trenutak kada političku trgovinu prihvatimo kao novu normalu, trenutak je kada umire posljednja nada u ekonomski napredak. A taj se trenutak dogodio. Jedva smo na polovici mandata tekuće vlasti, a pretrčavanja iz jednoga u drugi stranački tabor postala su svakodnevica. Je li moguće da malo tko ima problema s činjenicom da je riječ o prostituiranju demokracije? Sve dok kao birači nismo odgovorni, licemjerno je čuditi se što smo na dnu Europe, a ondje tavorimo i zbog otpora 4.0. revoluciji. Ona korijenski mijenja načine, ljude, odnose. Menadžeri nestaju i prepuštaju mjesto liderima, umjesto fokusa na vanjsko, države se fokusiraju na unutarnje. Pogađate, ništa se od toga ne događa u Hrvatskoj. Zbog kakvih sve trendova zaostajemo, više u razgovoru s konzultantom Ivicom Vrančićem. S njima teško, bez njih još teže. Riječ je, naravno, o bankama koje također mijenja 4.0. revolucija. Promjene smo već zamijetili, no stižu još veće. Kakve, u kojem smjeru i što to znači za nas korisnike? Dok zagrebački gradonačelnik skuplja prebjege iz drugih stranaka, rijetki pitaju što je s predizbornim obećanjima, recimo onima koji grade tramvajsku prugu. U mandatu gradonačelnika Bandića nije izgrađen niti metar tramvajske pruge iako za nju postoji idejni projekt i ishođena je lokacijska dozvola. Već poduže živimo radni paradoks – dok 150 tisuća ljudi na burzi traži posao poslodavci ni svijećom ne mogu naći radnike koji im trebaju. Tu bi rupu nesklada ponude i potražnje trebao popuniti Zavod za zapošljavanje raznim radionicama i prekvalifikacija. No ono što nude nikome ne treba.

Informer, epizoda 143

S početkom Nove godine kreće treći krug poreznih rasterećenja i s tim će se krugom poduzetnici rasteretiti za gotovo šest i pol milijardi kuna. Dodatno za još oko 700 milijuna raznih administrativnih nameta. Čini se impresivno, a ekipa Informera provjerila je osjeti li se to stvarno u poduzetničkim knjigama. Vjerovali ili ne, ekonomska je literatura tražena roba, valjda zato što su se nakon krize svi počeli baviti ekonomijom. No, kada se u jednoj knjizi susretnu dva naizgled oprečna autora – socijalist i liberal, vrijedi je zabilježiti. O knjizi, ekonomskom stanju zemlje, smislu i rezultatima reformi ekipa Informera razgovara s jednim od autora, mladim ekonomistom Milanom Deskarom Škrbićem. Projekt Pokreni nešto svoje, program potpore poduzetničkim projektima, ulazi u treću godinu. Novi natječaj traje do 14. prosinca nakon čega će se odabrati 7 projekata kojima će se dodijeliti nepovratnih pola milijuna kuna. Svako se malo zgražavamo kada nam statistika pokaže što od hrane uvozimo, a mogli bismo sami proizvoditi. Nužnu promjenu polako unose mladi obrazovani entuzijasti koji ne očekuju državne poticaje, no njihov broj presporo raste za neku bržu promjenu trenda, iako je promjena počela. Iako je snazi od početka godine, u punu će primjenu krenuti u rujnu iduće godine. Riječ je o europskoj PSD2 direktivi s kojom će se bolje integrirati unutarnje tržište za elektroničko plaćanje i to otvaranjem banaka trećim igračima, FinTech, dakle tehnološkim tvrtkama. Ključna je u tome sigurnost, jer je riječ o našim podacima koje će banke dijeliti s tim trećim stranama.

Informer, epizoda 144

Ekonomija nam raste sve tanje i sve sporije, ali vlast je umislila da je to dovoljno za novu potrošnju. Ovoga puta rastu minimalne plaće. Po običaju, i one su razdijelile zemlju, na one koji plješću i na one koji su užasnuti takvim potezom. Podizanjem minimalne plaće najviše su užasnuti takozvani liberali, ili neoliberali, ili libertarijanci, već kako ih tko naziva, odnosno kako se tko sam svrstava. No znamo li stvarno što je liberalizam, koje su sve podobitelji unutar nje i gdje je u tome država, gdje tržište? Odgovore je ekipa emisije potražila kod Velibora Mačkića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Već se dugo na tržištu nose ekološki proizvodi, posebno hrana. Štoviše, to bi mogla biti itekako dobra izvozna niša, jer je Croatia bogomdana za proizvodnju takve hrane, no unatoč tomu ekološka poljoprivreda čini manje od 10% ukupne. Uskoro ćemo spremati blagdanski stol, a pod time većina misli na kuharske delicije. No umjesto mirisa hrane Informer donosi priču koja oko stola okuplja domaće proizvođače – namještaja, lampi, stolnjaka i pribora za jelo. Da bi blagdanski ugođaj bio savršen onaj završni dodir pružaju lampe. Spoj kvalitete i dizajna stiže nam iz Like.Kada smo prije 16 godina reformirali mirovinski sustav već je tada naglašeno koliko je važno dodatno štedjeti u dobrovoljnome, trećem stupu. Istini za volju, on nikada nije zaživio među većinom zaposlenih, ulagali su uglavnom oni s većim plaćama. Isplati li se treći stup? ne gospodarske teme.

Informer, epizoda 145

Svi već znamo da su o Agrokoru napisane dvije nedavno objavljene knjige. Nas zanima ova Željka Ivankovića: Slučaj Agrokor, privatizacija i crony kapitalizam. O knjizi se već podosta govorilo, pa nećemo ponavljati. No iz nje su neki iščitali teze koje odskaču čak i od hrabrijih kritika sustava, recimo da je crony: obilježje srži kapitalizma. O tome, o Agrokoru, o budućnosti kapitalizma za Informer govori Žarko Puhovski. Isti taj kapitalizam tvrdi da je vrijeme starih industrija prošlo, no neke su od njih otporne na sve loše prognoze. Industriju namještaja ne samo da nije pregazilo vrijeme nego se učvrstila u svojevrsnoj niši kvalitete i višega cjenovnog razreda. Drugi dio priče o blagdanskome stolu nastavljamo u Požegi. Stare industrije možda preživljavaju, no roditelji školske djece sve teže. Kao da nije dovoljno što živimo u administrativno jednoj od najskupljih država, roditelji još za svoju djecu plaćaju privatne instrukcije. Godišnje oko 50 milijuna kuna. Je li riječ o nesposobnosti nastavnika da prenesu znanje ili utrci za peticama?Većina će analitičara reći da je ljudi previše, a hrane premalo. Globalizacija i klimatske promjene stvar još otežavaju, no razvoj tehnologije čini čuda i za poljoprivredu. Softver, i to domaći, pomaže da se lakše upravlja cijelom proizvodnjom, s povećanjem prinosa i profita i smanjenjem troškova.

Informer, epizoda 146

Robotizacija poslova neminovni je dio evolucije i, vjerovali ili ne, u njoj svoje mjesto zauzimaju i Hrvati. Mala Croatia tvrtka, u čiju su ideju uložili i strani investitori, osmislila je komercijalnoga robota za skladišta i logističke centre. Radnika koji bi radili teške skladišne poslove sve je teže naći, pa pilot projekti kreću u tri velike hrvatske kompanije. Nije teško naći samo radnike za skladišta, sve ih je teže zaposliti i u poljoprivredi. Čak se i sezonski radnici sve češće mogu naći na poljima drugih zemalja. To je sve veći problem kojemu domaći proizvođači, koji muku muče i s drugim specifično hrvatskim problemima, doskaču na razne načine. Za koji će dan blagdan koji većini najviše grije srce. Priču o blagdanskome stolu Informer završava dvama proizvođačima – pribora za jelo i tekstila. Jedan je iz Karlovca, drugi je iz Velikoga Trgovišća. I suprotno očekivanjima, jer obje tvrtke pripadaju starim industrijama, preživjele su i izvoze.Nismo baš meta broj jedan, no kako više računamo u eurima nego u kunama, treba pripaziti jer je krivotvorenje novčanica još uvijek unosan biznis. Informer donosi priču o tome koje se valute i novčanice najčešće krivotvore i kako ih prepoznati.

Informer, epizoda 147

Nikada dovoljno fleksibilan ili nikada dovoljno zaštitni, ovisno tko ga kritizira i tko zaziva njegovu promjenu. Zakon o radu, nakon 2014. kada je mijenjan, ide u novi val fleksibilizacije, dakle u nova olakšavanja otpuštanja i zapošljavanja. Kako će se to odraziti na činjenicu da i bez toga nema tko raditi, ne zna se. U prošloj smo emisiji predstavili hrvatskoga robota za komercijalnu uporabu, u ovoj emisiji pregledavamo stanje ukupne digitalizacije društva. Iako su neke kompanije daleko odmaknule, ukupna nas digitalna infrastruktura smješta u posljednju četvrtinu na ljestvici zemalja Unije. Već dugo nema osobnoga odnosa između bankara i klijenta. Sve je prepušteno algoritmu koji sjedinjuje sve naše podatke i ponašanja i donosi odluke o kreditu. S digitalnom revolucijom, stvari su još dublje. Svaka naša akcija u virtualnome svijetu ostavlja trag koji govori o nama i našim platnim sposobnostima, pa tako 'credit scoring', svojevrsnu ocjenu naše kredibilnosti, ne donose više samo banke. Znate li da se u bankama mladima smatraju oni do četrdesete godine? Dijelom možda i zato što naši mladi relativno kasno napuštaju roditeljsko gnijezdo, primjerice u odnosu na Skandinavce, gotovo desetljeće kasnije. Razlozi su uglavnom ekonomski, no također, s posljedicama po ekonomiju.

Informer, epizoda 148

Iako tvrtke računovodstvo vode kalendarski, država s krajem godine na svoje probleme ne može staviti točku na 'i'. Štoviše većinu vuče godinama. Stoga u prvoj ovogodišnjoj emisiji bit će riječi o temama koje su obilježile 2018. ili ih je Informer takvima vidio. Iza svake priče slijedi i nastavak – što se, ako se, promijenilo nakon eventualne Vladine akcije. Krećemo s blokiranima. Što se nudilo od rješenja, i što je s tim rješenjima promijenjeno, ako jest? Vlada se lani prvi put ozbiljno počela baviti problemom zaštićenih najmoprimaca. U Hrvatskoj je gotovo 4 tisuće kućanstava sa zaštićenom najamninom u privatnim stanovima, s kojima vlasnici nisu mogli raspolagati niti naplatiti tržišnu cijenu najma. Ako Croatia nečime obiluje onda je to obradiva zemlja. No većina ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača ne uspijeva proširiti proizvodnju, jer ne može do zemlje, iako je većina u državnome vlasništvu. Manipulacije zakupom nisu od jučer, no čini se da je stvar dodatno komplicirana prebacivanjem posla dodjele zemljišta jedinicama lokalne samouprave. Registar stvarnih vlasnika tvrtki jedna je od onih stvari koja bi trebala jamčiti veću transparentnost poslovanja i uvida u vlasničko zaleđe, prije svega zbog povezanosti s politikom. Naravno, ti se podaci ne otvaraju zbog svjesne igre otvorenih karata nego zbog usklađivanja zakonodavstva s EU. No čak je i s time vlast ubacila 'kvaku 22'.

Informer, epizoda 149

Nema zemlje za poljoprivrednike. Novi Zakon o poljoprivrednome zemljištu, koji su hrvatske vlade do danas mijenjale više od 10 puta, dodjelu državnoga zemljišta prebacuje na lokalnu razinu. No oko milijun i stotinu tisuća hektara neće stići u ruke proizvođača, štoviše mogli bi i ostati bez one koju sada obrađuju. Jedinice lokalne samouprave uglavnom nisu donijele Programe raspolaganja zemljom, a u većini njih površinu su po pojedinome proizvođaču ograničili. Informer istražuje više o kaosu novoga zakona. Temeljno su obilježje kapitalizma ciklusi, pa se s krizama suočavamo otprilike svakih deset godina. Krajem prošle godine taman smo zaokružili taj ciklus od posljednje krize, pa malo koga čudi što se pojavljuju mnogi upozoravajući znakovi nove. Ne treba mnogo pameti da se shvati kako su udruženi proizvođači na tržištu jači od pojedinačnih. No kako nitko ne voli riječi koje kotiraju iz bivšega sustava, recimo zadruge, tradicionalne se industrije okupljaju u klastere. Informer otkriva kako oni funkcioniraju u drvnoj industriji.Crvena potiče ljubav i akciju, zelena smiruje i upućuje na zdravlje, žuta asocira na optimizam, bijela na nevinost. Nije, dakle, svejedno koje boje nosimo i što njima poručujemo drugima. Posebno je to važno u odnosima, i privatnima i poslovnima. Informer otkriva koje boje odabrati kada ugovaramo posao ili pokušavamo osvojiti radno mjesto.

Informer, epizoda 150

Koji god zakon krenemo prekrajati, pokaže se još gorim od prethodnoga. Novi Ovršni zakon umjesto da smanji agoniju blokiranih, on je uvećava; umjesto da ukine Finu i javne bilježnike u postupku, on im daje veću ulogu; umjesto da pojeftini postupak, on ga poskupljuje. Informer istražuje kakve su šanse da barem nešto od prijedloga iz e-savjetovanja bude prihvaćeno. Ministarstvo gospodarstva u obračun s administrativnim nametima kreće već treći put. Novi akcijski plan predviđa smanjenje troškova za više od 600 milijuna kuna. Ne znamo hoće li nas i koliko to pogurati primjerice na ljestvici Doing business, no krećemo s prvom točkom koju ljestvica prepoznaje kao problem – broj dana koje poduzetnici izdvajaju za obračun i plaćanje poreza i neporeznih nameta.Da su samo te dvije priče u pitanju, bili bi jasni sve češći vapaji javnosti da vlast hitno odluči državu voditi kao poduzeće – produktivno, efikasno i štedljivo. No, iako smo među lošijim ekonomijama Europe, Informer otkriva zašto znak jednakosti između države i poduzeća nije najpametniji način na koji bismo stigli ostale. Dovoljno je samo spomenuti poljoprivredne poticaje da većina ekonomista padne u depresiju. Jer poticaji, na način kako ih mi dijelimo, više služe za socijalno zbrinjavanje nego za poticanje proizvodnje. No tehnologija i tu mijenja stvari, jer se u provjeru namjenskoga korištenja poticaja kreće dronovima. U vremenu 4. industrijske revolucije nekome može biti smiješno kada se prerađivačka industrija spominje kao iznimno važna. Mi smo svoju uglavnom potaracali, za razliku od Njemačke koja raste upravo na industriji. Dok ne osvijestimo da je rast isključivo na turizmu kula u pijesku, Informer donosi priču o tome zašto je prerađivačka industrija važna.

Informer, epizoda 151

Sveta Nedjelja nedavno je ukinula prirez, a Samobor ga, primjerice, nikada nije ni uveo. Ukidanje toga nameta bilo bi poput božićnoga dara, no u većini jedinica lokalne samouprave porez i prirez na dohodak čine oko polovice njihovih proračuna. Čime bi se oni u tome slučaju punili, pogledajte u Informeru. Većina poduzetnika sklona je reći da Ministarstvo gospodarstva konačno pokušava uništiti birokratski labirint koji ih je okovao. Nedavno je donesen i treći Akcijski plan koji ukida mnoge postupke i tako ih rasterećuje za dodatnih 600-ak milijuna kuna. No, sve to nije dovoljno da zaustavi bujanje birokratske hobotnice. Informer otkriva kako borba izgleda na terenu. Ugovori na neodređeno još nisu zaboravljena praksa, no ugovori o zapošljavanju sve se rjeđe sklapaju za stalno. Većina novozaposlenih godinama radi na određeno, vjerojatno i zbog rigidnih zakona koji otpuštanja čine nemogućim. U svakom slučaju, mantru da nam je posao zaštićen poput ličkih medvjeda demantira statistika. Porez na dobit čini samo oko 6,5% ukupnih proračunskih prihoda, reinvestirana dobit znatno manje, pa nikako nije jasno zašto država oporezuje dobit koja se ulaže u razvoj tvrtke. Doduše, i kada je oslobađanje od plaćanja poreza bilo na snazi, od 2012. do 2016., proces je bio toliko kompliciran da olakšicu nije koristilo nijedno malo poduzeće.

Informer, epizoda 152

U nedostatku bilo kakve suvisle strategije porezna se politika nametnula kao strateška. Vlast gotovo isključivo porezima upravlja realnim sektorom i kroz njih nagrađuje ili guši ono što joj u nekom trenutku odgovara. Saznajte kako vlast tretira najbrže rastuću - kreativnu industriju. Na ljestvici barijera koje ističe ona najpoznatija Doing business, kao najkritičnija točka javne administracije prozvana je procedura ishođenja građevinske dozvole. Procedura je komplicirana i zahtijeva dvostruko više vremena od zemalja koje su u vrhu učinkovitosti. Posljednjih je tjedana zaredalo toliko afera da svaka pojedinačno uopće nije mogla doći do izražaja. Zapravo, afera bi moglo biti drugo ime za Hrvatsku. Unatoč tome, ulicama ne tutnje prosvjednici, nema pritisaka, birači se ponašaju kao da smo najuređenija i najbogatija država barem u regiji. Zašto nismo na ulicama, za Informer je otkrio sociolog Dražen Lalić.Podaci o broju iseljenih toliko variraju ovisno o izvorima podataka, da je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću znati koliko nas je doista manje. No, sa stopostotnom sigurnošću možemo ustvrditi da se, unatoč manjem broju Hrvata koji razne javne službe trebaju servisirati, broj zaposlenih u javnome sektoru ne smanjuje, štoviše - raste. Na području Hrvatske svojedobno je bilo oko tisuću dvoraca i kurija. Očuvano ih je oko 180 i to najviše u sjeverozapadnome dijelu zemlje. Najočuvaniji su dvorci sagrađeni u 17. i 18. stoljeću, u doba kada je minula opasnost od turskih osvajanja. Tko o njima brine, brine li uopće, kakvi su potencijali i jesu li uopće iskorišteni, doznajte u ovotjednom Informeru.

Informer, epizoda 153

Industrijska je konoplja nekada bila jedna od najunosnijih kultura, nazivali su je usjevom od milijardu dolara. A bivša je država bila jedan od vodećih proizvođača konoplje u Europi. Trenutno se u Hrvatskoj gotovo cijeli dio biljke baca iako se iz nje može izvući oko 20 tisuća proizvoda. Informer otkriva što sve donose izmjene zakona koje se upravo kroje. Razvijeni svijet danas raste uglavnom na krilima inovacija. Treba li uopće spomenuti da Croatia s inovacijama stoji kao i sa svime ostalim – klimavo? Početak su priče o inovacijama patenti i to oni koji se pretaču u konkretni tržišni proizvod. Znamo da je njihova zaštita skupa, no svejedno ih Croatia ima u zanemarivome postotku. Toliko dugo upozoravamo da smo nekonkurentni zbog visokog opterećenja rada, da bi i netko tko je kroz školu vukao dvojke shvatio koji bi potez trebalo povući. Iako su stope poreza na dohodak smanjene, ona koja zahvaća najveći broj zaposlenih, 24%, i dalje je previsoka. I to u situaciji kada se radnici ni svijećom ne mogu pronaći.Sudeći prema količini plastike koju bacamo uskoro ćemo se nazivati planetom plastike. A sve veći dio zagađenja stiže iz odjeće. Pamuka je i ostalih prirodnih materijala sve manje, pa su i naša tijela obavijena plastikom koja na kraju priče također završi u oceanima. Procjenjuje se da jedno jedino punjenje stroja za pranje rublja u more izbaci nekoliko stotina tisuća plastičnih vlakana.

Informer, epizoda 154

Osuda Huanita Luksetića zbog uzgoja marihuane za vlastito zdravlje potaknula je propitivanja njena zakonskog tretmana. Sve više država legalizira marihuanu ponajprije – ali ne isključivo – u medicinske svrhe jer je zarada golema. Amerika na njoj godišnje zaradi oko 10 milijardi dolara. Informer otkriva koje su sve ekonomske dobrobiti uzgoja te biljke kojih se tvrdo konzervativno odričemo. Nedavno je predstavljena prva studija o održivosti turizma na kojoj su radili konzultanti i stručnjaci s Ekonomskog fakulteta i Instituta za turizam. Studija je pokazala da je hrvatski turistički model dosegnuo strop i da sada udara o nedostatak radne snage, apartmanizaciju, iznadprosječni broj turista po stanovniku, ali i višestruko manju zaradu po noćenju. Informer analizira sve problematične detalje koje studija ističe, a kreće od ključnog – nedostatka radnika.Energetska učinkovitost odavna nije floskula koju provodimo zbog Europske unije. Zgrade javne namjene uglavnom su izgrađene početkom prošloga stoljeća, što znači da bez energetske obnove za grijanje troše bogatstvo. Informer donosi primjer jednog od 1900 primjera takvih zgrada čiju je obnovu sufinancirala država europskim sredstvima. Problem odlaganja odjeće koju više ne nosimo globalno raste, tim više što je više od polovice od ukupno stotinjak milijardi komada odjeće plastika. Rabljena se odjeća još neko vrijeme prodaje kao second hand koji u svijetu cvjeta, no problem time nije riješen. Domaće trgovine staru odjeću prodaju po 30 lipa za kilogram, a neke tvrtke od nje izrađuju izvozne proizvode.

Informer, epizoda 155

U prošlim je emisijama bilo riječi o konoplji, a upravo se konopljino ulje provlačilo kao ideja spasa za Imunološki zavod. No umjesto proizvodnje, Imunološki ga uvozi, kao uostalom i sve drugo. Model partnerstva države i grada zapeo je u nekom vakuumu i možda mu doista tzv. slobodna Croatia nakon 120 godina poslovanja dođe glave. Električni automobili nisu baš krucijalni sastojak snova o najboljem autu koji možemo poželjeti. No ekološki su i energetski učinkovitiji, a posve sigurno pripadaju onome što nazivamo sutra. No nekoliko su puta skuplji od konvencionalnih, pa se i uz potpore zasad malo kupaca odlučuje za ekološku varijantu vozila. Koliko vremena na dan odvojite za sebe, za odmor i za odsustvo bilo koje vrste rada? Možete li uopće zamisliti da ne radite baš ništa? Sigurno ne možete. I obitelj i društvo skrojeni su tako da tjeraju na vječiti rad, stalno usavršavanje, konkuriranje i produktivnost. Ako i odmaramo, to je samo zato da skupimo energiju za još više rada. Nitko ni ne pomisli da ima pravo na nerad i ljenčarenje u njegovu esencijalnom obliku. Antonio Šiber, fizičar i društveni kritičar, otkriva zašto je važno živjeti u slobodi od prisile rada. Generacija rođena 90-ih, prva generacija izvornih korisnika tehnologije - milenijci, nisu baš ni obični potrošači ni obični zaposlenici. I u svijetu rada i u svijetu šopinga na listama su kao posebni, drukčiji i zahtjevni. Nije ih lako pridobiti kao kupce, barem ne starim alatima marketinga. Informer otkriva kako ih privlače domaće tvrtke.

Informer, epizoda 156

Banke su, zbog Ovršnoga zakona koji od pljenidbe štiti veći dio plaće, još početkom prošle godine pooštrile kriterije za stambene kredite, pa do njih može sve manje zajmotražitelja. Još se tada upozoravalo da će to zaustaviti rast stambenih, no ne i kredita uopće. Razlika do tražene visine potrebne za kupnju stana prebacila se na gotovinske kredite koji rastu dvoznamenkastim stopama. Je li na pomolu repriza 'švicarca'? Vlast nema ideja kako zadržati ljude u Slavoniji, pa je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Program je težak 2,5 milijarde eura, a dosad je iskorištena polovica sredstava. Stoga smo krenuli na teren provjeriti kakvi su rezultati. Zanimalo nas je isključivo jesu li taj novac mali poduzetnici na bilo koji način osjetili u svojem poslovanju ili poboljšanju bilo kojeg aspekta života.Već se neko vrijeme šuška kako će se europskim novcem financirati energetska obnova privatnih kuća. Dosad je to, naime, bilo moguće samo pravnim osobama. Upravo zato što je to svojevrsni presedan, stvari zapinju. Informer donosi priču o tome kada bi građani mogli do 30 milijuna eura. Financiranje i način na koji se troši novac poreznih poreznika samo je jedna od tema o kojima skupina mladih ekonomskih entuzijasta raspravlja putem audio podcasta. Klasično liberalnoga svjetonazora, koji postaje prevladavajući u javnosti, zalažu se za građanske, osobne, ekonomske, političke i sve druge slobode. S njima se družila ekipa Informera. Dnevni najam najmoderniji je oblik rentijerstva, posljednjih godina posebno razvijen u Zagrebu. Mnogi su iznajmljivači odselili iz centra u kreditom kupljene stanove kako bi one u centru mogli iznajmiti. Je li takav potez dugoročno pametan, tim više što se nova kriza spominje sve češće?

Informer, epizoda 157

Banke su specijaliziranim agencijama prodale više od 30 milijardi kuna nenaplativih kredita. Agencije ih kupuju uz golemi diskont, a od dužnika koji često ni ne znaju da više ne duguju banci, naplaćuju puni iznos duga. Tanka je linija između takve prakse i potencijalne socijalne bombe, a sustavnoga nadzora nad njima zasad nema. O javnome zdravstvu, čija je financijska rupa teška oko 8 milijardi kuna, rijetko tko ima dobrih riječi. Istodobno, iako plaćamo javno zdravstvo, svi koji mogu plaćaju i privatne usluge - u više od tisuću privatnih zdravstvenih ustanova godišnje ostavimo više od 3 milijarde kuna. Informer doznaje zašto ono nije objedinjeno u cjeloviti zdravstveni sustav. Krediti poduzećima rastu, ali sitno, jer većina nije kredibilna. No, ako imaju dobar projekt, financiranje uopće ne mora biti problem. Zagrebačka je burza za mala i srednja poduzeća i startupove pokrenula dvije platforme, a jedna je od njih Fundebeam. Platforma je to koja investitorima iz cijeloga svijeta omogućuje financiranje kompanija bilo gdje u svijetu. Informer otkriva kakva su iskustva hrvatskih tvrtki. Vlasnici tvrtki nastoje imati najkvalitetnije ljude koji će im voditi poslovanje. No, već se dugo propituje imamo li uopće dovoljno dobrih menadžera koji to mogu obavljati najbolje moguće. Čini se da je trend, ne samo zbog privatizacije, da strani menadžeri polako preuzimaju vodstvo. Položaj žena u biznisu tema je koja se provlači posljednjih desetak godina, no posebno nakon krize, jer se pokazalo da su kompanije kojima upravljaju žene otpornije na krize i profitabilnije. No istraživanje jedne konzultantske kuće pokazuje da u hrvatskoj konzervativnoj sredini nema promjena – postotak žena na upravljačkim pozicijama bio je i ostao malen.

Informer, epizoda 158

Posljednje je lanjsko tromjesečje raslo samo 2,3% što ne pokriva ni kamate na dug. Sve smo siromašniji. Sve je manje onih koji uspijevaju pokriti troškove života i upravo nam zato treba ciljana i učinkovita socijalna politika. No osim što izdvajanja postoje, socijalna politika nema ni cilj ni učinkovitost, iako ne izdvajamo više od drugih. Studija think tanka o ključnim pitanjima održivosti hrvatskoga turizma izdvojila je pet problemskih točaka. U Informeru pričamo o problemu smještajnih kapaciteta. Događa nam se, jer ničime ne upravljamo, nekontrolirani rast privatnoga smještaja. U kombinaciji s nekonkurentnim poslovnim modelima hotela, 80% smještajnih kapaciteta čine oni visoke sezonalnosti, uglavnom niske kvalitete. Croatia uglavnom živi ekonomske paradokse. Trenutno je u bankama oko 35 milijardi kuna viška, ali ništa se od toga ne slijeva poduzećima. A bez poduzeća, valjda je to jasno, nema ni rasta. I tako je od krize. Poduzeća su iskoristila sve hipoteke kao zalog, banke ne primaju ništa drugo i ponavljaju staru tezu: nema dobrih projekata. Marijana Ivanov za Informer otkriva što bismo stvarno trebali da se ciklus pokrene. Razni globalni sporazumi, protokol iz Kyota, Pariški sporazum, UN-ov program globalnoga razvoja do 2030…nastoje ekološko i održivo nametnuti kao novu normalu. Sve je više tvrtki energetski učinkovito, sve ih više nastoji smanjiti svoj ekološki otisak. Informer donosi primjer kako to rade male hrvatske tvrtke.U Hrvatskoj je 128 gradova, no koliko ih je pametnih već je drugo pitanje. Pametno podrazumijeva oblikovanje tehnologijom, no od šest ključnih komponenti koje podrazumijevaju pametno, jedna su građani. Možda je (i) u njima problem, pa je pametnih gradova manje od 10%.

Informer, epizoda 159

Brodogradnja je na izdisaju te se ističe kako bez snažne povezanosti s institutima i stručnim znanstvenim institucijama ne može biti dugoročno profitabilna ni konkurentna. Naglašava se da pojedine industrije propadaju zbog korupcije i unutarnjih problema, što dodatno slabi njihovu stabilnost i razvojni potencijal. Donedavno su postojale samo dvije opcije u određenom području poslovanja i financiranja, dok se sada pojavila i treća mogućnost koja donosi novu dinamiku i širi izbor. Smanjenje poreznog opterećenja cilj je svake države, zbog čega se potpisuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Takvi sporazumi olakšavaju međunarodno poslovanje i ulaganja, no istaknuto je kako Hrvatska sa Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek nema potpisan takav ugovor.

Informer, epizoda 160

Svaki se poduzetnik najmanje jednom suočio s neogućnošću naplate svojih potraživanja. Tvrtka koja mu duguje vrlo često završi u stečaju, zajedno sa svim obvezama koje nijedan vjerovnik, pa ni zaposlenici, ne uspije naplatiti, a vlasnik mirne duše osnuje novu tvrtku. Ne, nema rupa u zakonu, takvo što je kažnjivo, no gle čuda, problem je u poštivanju zakona i provedbi. I to je jedan od razloga bijega iz Hrvatske i nema sumnje da je teško gledati kroz ružičaste naočale. No, malodušje, pesimizam i rezignacija toliko su uhvatili korijena da ne gledamo niti realno. bičajena kuknjava zbog koje su relativno dobri pokazatelji u javnosti shvaćeni kao izrazito loši, natjerala je ravnateljicu Ekonomskoga instituta Marušku Vizek na reakciju, jer joj je dosta toga da se ponašamo kao da nam je gore nego što doista jest.Možda više nisu ultimativni hit, no kriptovalute, kao svojevrsni bijeg od banaka i regulatora, i dalje traže svoj put do priznanja i legalizacije. Izravna kupnja u Hrvatskoj još nije moguća, no jest ona preko mjenjačnice, a uveden je i porez na trgovanje, što znači da regulator itekako tu odmetnutu takozvanu valutu želi staviti pod kontrolu. Obrtnika i strukovnih znalaca sve je manje, no unatoč tomu što često mogu zaraditi mnogo više od fakultetski obrazovanih, zanimanje za tu vrstu škole kopni. Stoga je ministarstvo gospodarstva pokrenulo stvari stipendiranjem učenika i poticajima poduzetnicima kako bi takve učenike primili na praksu. Rezultati ne izostaju.Iako još traju globalna prepucavanja o tome događa li nam se globalno zatopljenje ili novo ledeno doba, svjesni smo klimatskih promjena. CO2, ekološki otisak, nemilosrdno trošenje zemljinih resursa, natjerali su kompanije da ekološko i održivo pretope u način poslovanja, shvativši kako profit i održivost moraju naći zajednički jezik. Silno želite putovati, ali putovanja ne možete financirati? Nema problema, uskoro ćete se na put moći otisnuti virtualno. Razvoj tehnologije pruža čudesne mogućnosti, u tome zasad prednjače Finci, no ne zaostaju niti Hrvati.

Informer, epizoda 161

Sve naše priče o reformama počinju i završavaju na jedinome mjestu koje nitko nikada nije reformirao – u proračunskim rashodima. Mantra kako je 90% proračuna zadano drži nas taocima najmanje 20 godina, od trenutka kada smo uveli PDV, a proračun je plivao u prihodima. Informer otkriva što bi se i koliko moglo srezati te kada bi to netko stvarno htio.HNB već neko vrijeme ima jedan jedini cilj, uvesti nas u eurozonu. Informer ispituje kako bi trebali razmišljati oni koji podižu dugoročne kredite, dakle oni koje će kredit dići po jednim uvjetima, recimo čisti kunski kredit, a tijekom otplate zateći se u svijetu eura. Odlučili smo uvesti euro i tako se i 'de jure' odreći monetarne suverenosti. Uz alibi kako smo ionako visoko eurizirana zemlja. Za to vrijeme u razvijenome se svijetu sve više probijaju nove ideje koje pronose 'Moderne monetarne teorije'. Ukratko, riječ je o pristupu prema kojemu bi središnja banka tiskanjem novca trebala puniti veći dio proračuna, a manje oporezivati. Je li to u praksi izvedivo, za Informer pojašnjava stručnjak Marko Grdešić. Od ulaska Hrvatske u EU otvorilo nam se i europsko obrazovno tržište, uključujući i ono najcjenjenije, britansko. Iako se britanski studij plaća, europski su studenti imali pravo na povoljan kredit britanske vlade. No, sve je to s Brexitom dovedeno u pitanje. Sveučilišta su svjesna kakvu im štetu Brexit može donijeti, pa njih oko 200 pregovara s Vladom kako bi uvjeti ostali isti.

Informer, epizoda 162

Veledrogerije su zaprijetile obustavom isporuka lijekova bolnicama ako se neplaćeni dugovi ne počnu rješavati, a dospjeli su dugovi premašili 3 milijarde kuna. To otvara nekoliko pitanja, a odgovori će se tražiti u idućim emisijama, počevši s pitanjem je li problem u upravljanju i bi li bolnicama trebali upravljati menadžeri umjesto, recimo, ginekologa.Hrvati godišnje utaje 3,5 milijarde eura poreza ili oko 26 milijardi kuna, što je više od proračuna za zdravstvo. To pokazuje istraživanje Europskoga parlamenta. Na razini Europske unije utaji se čak oko 800 milijardi eura. Zanimljivo, Hrvati čak i nisu najgori, štoviše, prema učinkovitosti prikupljanja poreza smjestili smo se na sredini europske ljestvice. Informer otkriva koje poreze ne volimo plaćati i gdje ih radije platimo.Naravno, državi nikako da padne napamet jednostavna matematika – niži porezi, više novca u državnoj blagajni. Istodobno, javni sektor u velikoj mjeri taj novac troši nenamjenski, bez pameti, kontrole i kazne, čak i onda kada ih Državna revizija upozori. No, s izmjenama Zakona o državnoj reviziji, to bi se moglo promijeniti. Kada kažemo mula, obično pomislimo na životinju, potom na švercere droge ili barem na najnoviji film Clinta Eastwooda. No virtualno je doba iznjedrilo i financijske mule, osobe koje svjesno, no često i nesvjesno, pomažu oprati i transferirati novac na nelegalne račune. Kao i svemu ostalome, i u upravljanju turističkim prostorom država se pokazuje iznimno lošim menadžerom. Studija o održivosti turizma, koju je izradio domaći tink tank, pokazuje da smo prostor opteretili s dvostruko više korisnika i pitanje je vremena kada će balon, koji čini čak 20% BDP-a, puknuti.

Informer, epizoda 163

Ako nekome nije bilo jasno da su mirovinski i zdravstveni sustav dva ključna problema rashodne strane proračuna, nakon upozorenja veledrogerija da će prestati s isporukom lijekova ako se dugovi ne plate, trebalo bi biti jasno. No, ipak je manje jasno otkud toliki dugovi. Informer istražuje kako je i zašto nastalo više od 7 milijardi kuna duga. Kako je i mirovinski sustav u problemima, otud ideja da se dobna granica umirovljenja pomakne na 67 godina. Čim se netko pobuni protiv te ideje, odmah sijevnu kritike da je ljenjivac s teškim naslijeđem socijalizma. No, podosta je ekonomista koji upozoravaju da će to još više urušiti. Europa se još uvijek teško nosi s posljedicama prošle krize, a već se neko vrijeme spominje nova. Analize na temelju kojih se u javnost lansiraju predviđanja uglavnom se rade na temelju modela koji ne mogu uzeti u obzir kompleksnost svih varijabli. No teorijski ekonomisti pokušavaju upravo to, sve ono što ključa ispod površine uključiti u modele i tako dobiti što vjerniju sliku stvarnosti. Croatia nije i još dugo neće biti zemlja ugodna za privatni biznis, posebno za žene koje se dodatno susreću i s balkanskim stereotipnim barijerama. Tim više iznenađuju sve češći primjeri žena koje su napustile korporativne karijere i otplivale privatnim vodama. Bez obzira na to jesu li iz svijeta korporacija otišle svojevoljno ili pod pritiskom reorganizacije, nijedna iz priče koju donosi Informer nije požalila.

Informer, epizoda 164

Sigurno ste već čuli da gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao mjesto ulaganja. Razlozi su korupcija, kriminal, visoko porezno opterećenje, neučinkovita javna uprava i nepostojanje pravne sigurnosti. No ima i gorih vijesti. Stagnirajući, izgubili smo 26 milijardi eura potencijalnoga BDP-a. Informer otkriva imamo li ikakve šanse stići druge zemlje.Priča o pomicanju granice umirovljenja na 67 godina još nije završena. Podosta je tu rupa i to je, među ostalim, istraživala i prošlotjedna emisija. Ovotjedna emisija propituje kakve su šanse da mirovinu ostvare slobodni umjetnici i koji su kriteriji da doprinose za njih plaća država. Električni automobili još nisu uobičajena pojava na našim cestama, no broj im stabilno raste. Ono što bi ubrzalo rast svakako su punionice kojih uz autoceste ima premalo. No uskoro će se i to promijeniti, do početka sezone vožnja prema Splitu, uz nekoliko novih punionica, bit će bezbrižna. Prošlotjedna emisija pokazala je primjere žena koje su napustile korporativne karijere i pokrenule vlastite biznise, a ovotjedna emisija ide korak dalje i pokazuje što se krije iza blještavila njihova uspjeha. Barijere su velike za sve, no često su i veće upravo zato što je riječ o ženama.

Informer, epizoda 165

Uskoro će izbori za Europski parlament, kandidati su već u ozbiljnoj kampanji, no ne čini se da birači imaju pojma o čemu se tu zapravo radi. Stoga su i očekivanja izlaska na izbore vrlo niska. Neizlazak je, naravno, pogrešan jer Bruxelles nije neka nevažna prćija nego mjesto u kojemu se odlučuje i o nama važnim stvarima. Da češće gledamo u susjedna europska dvorišta, vjerojatno bismo nešto učinili s činjenicom da su automobili ondje jeftiniji. Nakon financijske krize prosječna je starost hrvatskih vozila opet porasla, no malotko razumije da je stvar u porezima koji su među višima u Europi. U rubrici Moj novac pogledajte konkretne primjere poznatih Hrvata i iz prve ruke doznajte kako zarađuju, kako štede i na što troše. Uostalom, svaki je savjet dobrodošao i možda potakne na promjenu ponašanja. Martina Marčinko led razbija s Davorom Bilmanom. Dok čekamo upute kada ćemo i kako točno odvajati otpad, on se pokazuje prevelikim zalogajem koji malo koja lokalna vlast zna riješiti. Stoga se još uvijek nije odustalo od spalionica smeća. Kažu da neki okreću program čim čuju riječ BDP jer je to dosadno. No, čini se da ćemo uskoro živjeti bez tog pojma jer smo stigli do kraja puta. Zasad apsolutno ništa ne pomaže da se svijet vrati na predkrizne stope rasta koje su i prije krize već bile u trajno silaznoj putanji. Možda je, kako sugerira Berlinski institut za demografiju i razvoj, vrijeme da razmislimo o održivosti.

Informer, epizoda 166

Hrvati na lijekove potroše oko pola milijarde kuna, u prosjeku svatko od nas godišnje u ljekarnama ostavi oko 1400 kuna. Iznos je velik među ostalim i zato što je cijena lijekova među višima u regiji. Većina bi pretpostavila da je tome tako zbog neplaćenih bolničkih dugova veledrogerijama, no mnogo je drugih stvari u igri. U rubrici 'Moj novac' doznajte kako ekonomisti i političari zarađuju, štede i troše. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu, otkrio je na što je najponosniji u svome ministarskom mandatu, koji je nadimak dobio zbog posebnoga modnog izričaja, prati li sport i što mu predstavlja rodna hercegovačka gruda. Znamo već da Hrvati s roditeljima žive do 32. godine, po čemu smo drugi u Europi. To sigurno ne bi bilo tako da imaju prilike zaraditi barem za najam stana. No, do stana se sve teže stiže i u ostalim državama Unije, pa su učestale razne inicijative poput one 'Stanovanje za sve'. Nekako istodobno s napuštanjem rodne grude i odlascima u neko bolje sutra, napuštaju se i kućni ljubimci. Hrvatski ih emigranti rijetko odluče povesti sa sobom. Informer istražuje što je toliko komplicirano u proceduri useljenja četveronožnih bića u države tog boljeg sutra.

Informer, epizoda 167

Davno je prošlo vrijeme euforije na tržištu kapitala, ne samo zbog financijske krize nego i zbog samoga tržišta koje u Hrvatskoj nikada nije dostiglo razinu razvijenih zemalja. No kako kamate na štednju već neko vrijeme gravitiraju nuli, ulaganje u dionice i/ili obveznice onima koji imaju viška novca i ne čini se tako loše. No, za izravnu kupnju vrijednosnih papira treba znanja i iskustva. U Informeru doznajte kako ulagati. U studiji o održivosti ili bolje rečeno neodrživosti turizma koju je nedavno izradio domaći tink tank, i porezna je politika apostrofirana kao neprimjerena i kontraproduktivna za razvoj hrvatskoga turizma. Pod poreznom se politikom prije svega misli na paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja te porezni tretman nekretnina. Informer otkriva zašto su ograničavajući.Od ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara sve više izvora kapitala i to povoljne cijene. Tako su ESIF krediti za rast i razvoj financijski instrument za koji sredstva osiguravaju Europski strukturni i investicijski fondovi, a njima upravlja HBOR. Kako političari zarađuju, troše i štede? Doduše, odgovor na prvo pitanje i nije neka tajna, no zgodno je čuti kako upravljaju svojim financijama jer u njih bi se trebali ugledati. Gost ovotjedne emisije je saborska zastupnica Mosta, Sonja Čikotić.

Informer, epizoda 168

Svojedobno MMF i sada Europska komisija za ozdravljenje gospodarstva preporučuju privatizaciju državnih poduzeća. U tom ih je portfelju trenutno oko 1300 i, vjerovali ili ne, ta brojka raste. No, osim što svaka vlast krene ispočetka, nijedna s tim poduzećima nije napravila ništa. Zašto i bi kada su upravo ona mjesta za uhljebljivanje podobnih. Informer istražuje do kuda je dogurao najnoviji plan restrukturiranja.168. epizoda emisije Informer emitira se točno na dan izborne šutnje. No osim što novinari taj dan moraju hodati kao po jajima, trebali bi i političari. Znamo da to nije tako i da su tijekom svih dosadašnjih izbora mnogo puta kršili šutnju. Kazne, naravno, postoje, no Informer otkriva jesu li ikada provedene u praksi.Digitalizacija, umjetna inteligencija, algoritmi i roboti bez sumnje radikalno mijenjaju tržište rada i već sada brišu neka radna mjesta. Čeka to i Hrvatsku, koliko god se sporo razvijala. U Informeru pogledajte koga će algoritmi i roboti prije ili kasnije ugasiti. Bez obzira na to kako poduzetnike u cjelini doživljavate i tretirate, ipak su oni svojevrsni benchmark u koji se želite ugledati. Stoga je itekako zanimljivo kako štede i na što troše. No kod Saše Cvetojevića nema previše mistike, električni automobil i reli njegova su strast. Ostale tajne doznajte u Informeru.

Informer, epizoda 169

Iako je na izbore za Europski parlament izašlo manje od trećine Hrvata, analitičari nisu nezadovoljni. Uostalom, na najvažnije, parlamentarne izbore izađe jedva polovica birača, pa nitko nije iznenađen slabom izlaznošću. No, na najvažnije pitanje zašto Hrvati tako nerado izlaze na sve izbore još nema odgovora. Iako nas EU izbori nisu pretjerano zanimali, europski nam je novac itekako zanimljiv. Trebalo je vremena da poduzetnici uhvate ritam i način kandidiranja za ta sredstva, no sada kada su se navikli, do njih teško dolaze. Ne samo zato što je od ukupnog iznosa tek oko 10% namijenjeno konkretnim biznisima, nego i zato što država u raspisivanju natječaja i njihovoj evaluaciji kasni. Nalazimo se u uzlaznome dijelu poslovnoga ciklusa, no ne rastemo kao nekada 4 ili 5%, plafon se rasta spustio na 3% zbog čega smo se zacementirali gotovo na dnu Europe. S druge strane, iako javne financije izgledaju bolje nego ikada i deficit je smanjen, prihodi i rashodi opet rastu znatno brže od gospodarstva. Svoj komentar na ovaj fenomen dala je zamjenica guvernera, Sandra Švaljek. U rubrici 'Moj novac' Nikola Žinić, dizajnerski, komunikacijski i reklamni stručnjak, otkriva kako živi, na što troši, što voli, kako se opušta, koliko štedi te što mu je važno u životu.Iako poslodavci fleksibilizaciju tržišta rada još uvijek ističu kao jedan od najvažnijih razloga slabe konkurentnosti, podaci pokazuju da se ona u praksi davno dogodila. Štoviše, kratkotrajni i rad na određeno u Hrvatskoj postaju nova normala i po tome smo gotovo europski rekorderi, posebno među mlađom radnom snagom.

Informer, epizoda 170

Podaci koje prikupljaju razna javna tijela morali bi biti javni i dostupni, i to ne samo novinarima. No praksa pokazuje da je to rijetko tako, pa često puta moraju intervenirati i sudovi. No dostupnost podataka nije samo stvar javnosti, nego i ekonomije jer bi dostupni podaci mogli otvoriti tisuću radnih mjesta. S obzirom na iskustvo Informerovih sugovornika, male su šanse biti otvoreno ijedno. Središnja je vlast još uvijek najjača društvena snaga, a država čini oko dvije trećine gospodarstva, pa mnogi liberali tvrde kako Croatia kapitalizam nije ni omirisala. Drugi upozoravaju kako se model temeljen na potrošnji i državnim investicijama davno izlizao i da nam treba novi. Negdje između države i tržišta smjestio se ekološko socijalno tržišni model. O njemu priča ekonomist Dragomir Sundać. Nije uobičajen izbor za Informer, no činjenica da je tijekom emisije 'Ples sa zvijezdama' u očima javnosti doživio preobražaj, i to točno onakav kakav želimo gospodarstvu, svakako zavrjeđuje nekoliko minuta. Pa kako zarađuje, koliko štedi i na što troši, otkriva Marko Grubnić. S obzirom na demografske trendove, ne trebaju nam ni vrtići ni škole, trebaju nam domovi za stare i nemoćne. Red za domove, doduše uglavnom one jeftinije, državne, dug je cijelo desetljeće. No čak si i takve, uz subvencioniranu cijenu, sve manje starih može priuštiti. Dakle, svi mi koji ćemo raditi do 67. godine, dom moramo početi tražiti deset godina ranije.

Informer, epizoda 171

O raznim parafiskalnim nametima poslodavci pričaju već godinama. Jedan je od tih nameta i članstvo u komorama. Iako bi većina pomislila na HGK, činjenica je da razne strukovne komore s obveznim članstvom stoje mnogo više. No, prođe li prijedlog Ministarstva graditeljstva o ukidanju članstva, bit će to početak istinske liberalizacije tržišta. Svojedobno se javnim eterom vrtjela lažna vijest o tome da se ukidaju minusi ili prekoračenja po tekućim računima. Kako tek manji broj Hrvata uspijeva spojiti dvije plaće bez da zagazi u minus, to bi sigurno bila vijest koja bi izvela ljude na ulicu. No, iako se minus na razini sustava ne ukida, pojedinci, zbog raznih razloga, vrlo često prolaze takve situacije, pa Informer ispituje što u takvim slučajevima. Od ove emisije Informer kreće s jednim mini serijalom. Naime, HUP je još lani pokrenuo projekt Poduzetnici budućnosti kako bi poduzetnički i inovatorski duh potaknuo već u srednjoj školi. Školski su timovi morali osmisliti inovativni projekt i to takav koji može proći na tržištu. Pokazalo se da su srednjoškolci itekako kreativni, štoviše neki su pokrenuli i vlastitu start up tvrtku.Možda mnogima riječ održivo već izlazi na uši, no otisak je poslovanja u okolišu sve dublji, a vremena za razumjeti da resursi nisu bezgranični malo. Uz to, dostupne resurse, poput vode, zagađujemo rapidnom brzinom ili prodajemo. U rubrici Moj novac Informer ugošćuje Borisa Jokića. Kurikularni Boris sada je nešto poznatiji kao radijski voditelj, a oni koji ga slušaju znaju da se super snašao u novim vodama – izbor je glazbe odličan. No ekipu Informera ipak je zanimao i financijski dio njegova života.

Informer, epizoda 172

Umjesto instituta osobnoga stečaja početkom ove godine uveden je institut jednostavnoga stečaja potrošača. Nije šija nego vrat, no postupak se ni sada ne doima jednostavnim – od 82 tisuće prijedloga koliko ih je pristiglo sudovima, čitavih 28 ih je pravomoćno okončano. Zašto tako malo? U rubrici Moj novac Martina Marčinko ugostila je Anku Mrak Taritaš koja, među ostalim, otkriva je li razočarana rezultatima euro izbora, kako se nosi s kritikama u politici, koje talente skriva, što bi napravila s napuštenim gradskim prostorima i propalim dijelovima grada.Nastavljamo s našim serijalom kreativnih srednjoškolaca koji su, za potrebe HUP-ova natječaja Poduzetnici budućnosti, osmislili inovativne, ali itekako utržive projekte, one koji spajaju inovativnost i poduzetništvo. Danas vam predstavljamo sigurnosno-grijaći pješački prijelaz i samonatapajući cvijetnjak.Dok neki misle da nas iz krize može izvući neki općeniti, ali bolji okvir, drugi su uvjereni kako to mogu samo i isključivo marljivi radnici. Stoga je lani nekoliko poslodavaca pokrenulo projekt Mali svjetionik, projekt nagrađivanja najboljega radnika. Lani je bilo 139 prijavljenih, a nagradni je fond iznosio 50 tisuća kuna. Ove bi godine to moglo biti i stotinu tisuća.

Informer, epizoda 173

Postoje zemlje, poput Butana, koje ne mjere bruto domaći proizvod nego bruto nacionalnu sreću. Zasićeni politikom i ekonomijom sve više građana svijeta traži dublji smisao življenja koji se, među ostalim, može izmjeriti i srećom. No ta sreća, točnije percepcija sreće, itekako utječe na gospodarstvo. Informer istražuje kako tu stoji Croatia. Velika se razlika između ponude i potražnje radne snage ne događa samo zbog masovnoga iseljavanja. Mnogi radnici koji traže posao nisu zapošljivi i jednostavno nemaju vještine potrebne poslodavcima. Velikim je dijelom to i zato što je tijekom školovanja premalo prakse, pa studenti ne stječu tražene vještine. Unatoč tomu, ako vam netko kaže da Hrvati nisu kreativni, ne vjerujte. Hrvati su se nahranili kreativnošću obilazeći srednje škole koje su se javile na HUP-ov natječaj Poduzetnici budućnosti. Riječ je o projektima koji su trebali biti ne samo inovativni, nego i utrživi. Danas predstavljamo senzor za kontejner i kalup za modeliranje gipsa, čokolade ili prirodnih sapuna, primjerice.U rubrici Moj novac gošća je samozatajna političarka, profesorica i aktivistica Mirela Holy, koja je posljednjih godina ponajviše prepoznatljiva po ekološkim temama. No, ona je i spisateljica sa šest objavljenih knjiga, a sedma je SF roman u pripremi. Kako je kao srednjoškolka završila modni dizajn, moda je još jedna skrivena strast. Koliko god nam nametali socijalizam u glavi i okrivljavali ga za sve, izgaranje na poslu itekako potvrđuje da živimo moderno kapitalističko doba u kojemu je crta između posla i doma jednostavno nestala. Vrijeme za odmor ne postoji, a ako se ni tijelo ni um ne stižu odmoriti, pregorijevanje i psihički slomovi postaju nova normala. No, postoje metode se pregorijevanje može izbjeći.

Informer, epizoda 174

Onaj tko je letio iznad Sjevernoga mora i europskog dijela Atlantskog oceana, uvjerio se da je dobar dio mora načičkan vjetroelektranama. Europa krupnim koracima grabi ka obnovljivim izvorima energije, no jaz između Hrvatske i ostataka Europe sve je veći. Dok je Europa ukupno instalirala gotovo 190 gigavata energije vjetra, Croatia je stala na 0,6 gigavata. Iskustvo, praktičan rad, poznanstva, a ponegdje i zarada benefiti su studentske prakse, one koja bi morala biti obveznim dijelom studiranja, a nije. O tome smo više čuli u prošlotjednom Informeru, no za one koji se uspiju negdje probiti, prvi je korak odabrati praksu koja često nedostaje u našim obrazovnim institucijama.Ostalo je još nekoliko priča o poduzetnim srednjoškolcima. Među zdravstvenim inovacijama postoji rješenje za glavobolje, čak i za migrene, a Informer predstavlja i inovativni pisoar koji može detektirati drugi najrašireniji karcinom u zemlji, rak prostate.U rubrici Moj novac gost je Boris Blažinić, psihoterapeut i sudski vještak koji je otkrio na koji se način na sudu izvlače optuženici, što je sreća i jesu li Hrvati sretni te treba li svaka tvrtka imati psihologa.

Informer, epizoda 175

Prvoga je srpnja na snagu stupio Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Iako, kada je riječ o digitalizaciji, uglavnom šteka država, ovoga puta nije tako. Još je uvijek premalo tvrtki spremno za plaćanja preko e-računa. Informer istražuje zašto je to tako. Iduće nas godine opet čekaju parlamentarni izbori. Nažalost, većina neće birati sadržaj nego formu, niti će promatrati način na koji političari komuniciraju s biračima. Neki su od njih bili nešto pametniji, pa su angažirali mentore koji korigiraju njihovo ponašanje u javnosti. Većina, nažalost, uopće ne razumije koliko je komunikacija važna, ne samo tijekom kampanje. Znamo da je jedinica lokalne samouprave previše i da ih barem polovica nije financijski održiva. Upravo zato da bismo imali bolji pregled njihova financijskog stanja, Institut za javne financije već petu godinu provodi istraživanje o transparentnosti njihovih proračuna. Pokazalo se da su najtransparentnije županije, a najmanje transparentne općine. Kako spojiti gastronomiju i vina te kako učenje kroz digitalnu igru učiniti zanimljivijim, priče su koje Informer donosi iz srednjih škola, onih koje su pobijedile na HUP-ovu natječaju Poduzetnici budućnosti. Ekipa Informera posjetila je Požegu gdje su kušali vinski sladoled, a gledatelje će upoznati s inovacijom društvene igre koju su neke škole već primijenile.U rubrici Moj novac gošća je Đurđica Jurić, dekanica visoke poslovne škole koja je, među ostalim, govorila o poreznom sustavu, PDV-u, uvođenju eura, studiranju u privatnim školama, ali i o laganim potrošačkim temama.

Informer, epizoda 176

Podaci o iseljenim Hrvatima podosta se razlikuju, no prema evidenciji liječničkih i inih komora, Hrvatsku je napustilo i više od 3 tisuće liječnika, medicinskih sestara i fizioterapeuta. Vlast nema pojma kako ih zaustaviti, no jedan ekonomist ima rješenje: radikalno povećati njihove plaće. Nešto slično provela je Rumunjska, bez utjecaja na javne financije. Informer donosi usporedbu liječničke plaće s plaćama nekih dužnosnika. Osobni stečaj u Hrvatskoj nikada nije zaživio, iako je kandidata čak 117 tisuća. Osim što je procedura komplicirana, iako je službeni naziv jednostavni stečaj, ni sami blokirani dužnici nisu skloni toj opciji. Stoga Informer istražuje što stečaj stvarno podrazumijeva u svakodnevnome životu takve osobe. U rubrici Moj novac operna diva Martina Tomčić govori o glazbi koju sluša u slobodno vrijeme, o tome kako je financirala studij, te otkriva je li rastrošna ili štedljiva. Kako smanjiti izloženost alergenima i kako spasiti šume od požara koji svake godine odnesu dio dragocjenoga zelenila, priče su koje Informer donosi iz srednjih škola i njihovih inovativnih timova. Radi se o dva svojevrsna detektora, jedan je narukvica koja alergičare upozorava da se maknu iz zone kritične izloženosti alergenima, a gledatelji će upoznati i inovaciju detektiranja požara.

Informer, epizoda 177

Hoće li Milana Bandića najveći projekt dosad, izgradnja zagrebačkoga Manhattana, stajati fotelje? Ne samo da je nadležno ministarstvo opiralo projekt, jer ne odgovara GUP-u, nego su i kršene brojne druge procedure. Uz sve to, ni projekt ni njegovu financijsku analizu nitko nije vidio. Znate već da je najčešće korištenu riječ 'uhljeb' nemoguće prevesti na engleski. Jednostavno, tu smo riječ izmislili za vlastite potrebe. Osim što označava osobu koja u javnome sektoru obično ništa ne radi, a zaposlena je prema političkome, rodijačkom ili nekom drugom ključu, ona ujedno podrazumijeva da ta osoba za svoj posao ne preuzima ni mrvu odgovornosti. No, neodgovornost nije nikakva specijalnost uhljeba. Odgovornost ne preuzimaju niti oni koji su tom riječju etiketirali ljude, pa se komunikacija otela svakoj kontroli. U rubrici Moj novac Martina Marčinko razgovarala je s komunikacijskim stručnjakom Božom Skokom s kojim je popričala o tome koliko se PR i novinarstvo sudaraju, kakav je ukupni PR naših političara, koji su najbolje brendirani grad i osoba, ali i primjerice je li mu draži rodni Ljubuški ili poslovni Zagreb. Serijal o srednjoškolskim inovacijama završavamo s ekipom s kojom smo i započeli. Učenici samoborske strukovne škole, one koju je pohađao i Mate Rimac, sada su studenti prve godine, a iza sebe imaju ne samo razne nagrade za inovacije nego i start-up tvrtku. Upravo očekuju ugovaranje serijske proizvodnje pametne utičnice.Vjerojatno niste osvijestili, no kada kupujete za gotovinu sigurno ćete kupiti manje. Peglanje kartice nekako izaziva manje grižnje savjesti. No kako god kupujete barem su dvije zajedničke crte – kupnja je rijetko kada racionalna, a kada kupujemo očekujemo zadovoljstvo. Pa, kakva je to tajna veza psihologije i novca?

Informer, epizoda 178

Svi naši problemi, ekonomski, politički, demografski, obrazovni, proizlaze iz jednog, jedinog problema – nedostatka odgovornosti, prije svega one političke. U Hrvatskoj se samo jednom dogodilo, i to tako davno da se malo tko i sjeća, da je neki političar, samoinicijativno napustio svoju fotelju. Danas ako se i napušta fotelja seli se u još unosniju. Kako to da ih nitko od nas ne traži da polože račun afere? Kada birači ne kažnjavaju neodgovorne političare i njihove stranke, atmosfera opće neodgovornosti prelijeva se u sve pore društva i postaje njegovim ključnim obilježjem. Otuda i potpuno nefunkcioniranje institucija, zbog čega nas investitori zaobilaze. Zašto društvo ne prihvaća svoju odgovornost? Ruku pod ruku s neodgovornošću posve prirodno šeta financijska nepismenost. Istraživanja pokazuju da financije poznaje i razumije, barem neke temelje, manje od polovice Hrvata. Među njima je najviše mladih koje ta riječ uopće ne zanima. Kako nas dovesti barem do europskoga prosjeka? Tehnologija 3D printa već je dugo na svjetskome tržištu i već je neko vrijeme umjerenih cijena. Croatia uobičajeno kaska, no nije ni tako malo tvrtki koje, dijelom ili u cijelosti, od toga žive. Zasad tu tehnologiju uglavnom koristi avio i automobilska industrija.

Informer, epizoda 179

Poruke političara svele su se na estradizaciju, personalizaciju i populizam. Poruke uglavnom igraju na kartu emocija, a kada treba i na kartu novca, bez ikakve namjere da integriraju rascijepljeno društvo i riješe stvarne probleme. S obzirom na to da smo za populizam postali gluhi i slijepi, Informer istražuje odgovara li on doista samo političarima. Miris neodvezenoga smeća mjesecima se širi ne samo metropolom, a stvari su kulminirale požarom zagrebačkoga odlagališta. Gospodarenje otpadom istodobno je i problem i odličan biznis, upravo se zato nikako ne pronalazi najbolje rješenje za lokalne zajednice. Koliko god nam se iz naše balkanske močvare tako ne čini, i modeli i pristup biznisu nakon krize promijenili su se. Danas se traži svjesno poduzetništvo i svjesno liderstvo. No što to uopće znači? Što znači održivi, win-win pristup u poslovanju? Informer istražuje kako voditi poduzeće u 21. stoljeću. Svakodnevno smo na digitalnim medijima bombardirani reklamama. Znajući koliko nas to živcira, marketingaši su počeli koristiti nativno oglašavanje. Riječ je o efikasnom oglašavanju, smještenom u samo tijelo sadržaja, prirodno je integriran s njime, pa čitatelj uglavnom nije svjestan da ne čita priču nego reklamu. Stoga se oko etike te vrste marketinga itekako lome koplja.

Informer, epizoda 180

Kada treba osvojiti ili zadržati fotelju, nema te inventivnosti za kojom političari neće posegnuti, pa su tako vrlo brzo shvatili važnost bivanja na društvenim mrežama. Informer istražuje tko je na njima najaktivniji, tko najbolji, a tko ima najviše pratitelja.Godinama već iz kratkih rukava skačemo u kapute i obrnuto. Klimatske promjene osjećamo kroz nesnosne vrućine, ali i prema promjenama u prirodi. Primjerice, srdele su danas značajno manje, a u Jadranu već živi dvadesetak novih vrsta iz suptropskih krajeva. No, unatoč vidljivim klimatskim promjenama mnogi ih negiraju. Što se s klimom događa, tko je mijenja te kakav će utjecaj imati na život ekipa Informera pitala je vodeće hrvatske klimatologe, Lidiju Srnec i Branka Grisogona. U svijetu STEMA, IT-a, mehanicistike, menadžeriranja, efikasnosti i brzine nemamo vremena stati, razmisliti i kritički promisliti. Gotovo je sramotno uzeti vrijeme za sebe. Ekonomija ljudi koji su samo učinkoviti, efikasni i uspješni i ekonomija suosjećajnih ljudi kritičkih pogleda na stvarnost dva su različita svijeta. Treba nam manje onog prvog, više ovog drugog. A to se postiže i čitanjem.Svaka moderna kompanija koja brine o svojoj unutarnjoj strukturi, o svim menadžerima i o tome kako i koliko dobro i inventivno obavljaju svoj posao angažira životne trenere. No, k njima odlaze i pojedinci koji ne žele na terapiju kod psihoterapeuta. Stvar je, naravno, pokrenuta u Americi. Informer otkriva koliko je to zanimanje prisutno u Hrvatskoj.

Informer, epizoda 181

Croatia ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi, ali ne samo zbog neaktivnosti mladih nego i zbog preranoga umirovljenja. Znamo da veći udio radno aktivnoga stanovništva pridonosi jačem ekonomskom rastu i višim poreznim prihodima, što je važno za države s nepovoljnom demografskom slikom. No je li naše tržište rada uopće prilagođeno starijim dobnim skupinama?Znamo da sportaši vole Monte Carlo, Lihtenštajn ili Luxemburg, europske porezne oaze. Nešto slično u Hrvatskoj nemamo, no ipak postoje gradovi koji su odlučili biti porezno gostoljubiviji, posebno prema gospodarstvu i tvrtkama. Ne samo zbog katastrofalnih rezultata na ovogodišnjoj maturi, ili bolje rečeno, i zbog toga, već se predugo pitamo što ne valja s obrazovnim sustavom. No nije to pitanje samo jedne generacije ili samo Hrvatske. Svijet se prebrzo mijenja i čini se da institucionalno školovanje postaje ozbiljna prepreka obrazovanju. Informer istražuje kako vratiti obrazovanje u škole.Igre prijestolja završile su, srećom ne i slava Dubrovnika u koji su se turisti počeli slijevati u još većem broju upravo zbog serije. Nije Dubrovnik jedini grad proslavljen zbog filma ili serije, no čini se da slava stečena na taj način nije dugoga roka. Informer istražuje zašto ne znamo iskoristiti niti darovanu turističku reklamu.Informer istražuje sniženja te bolesti impulzivne kupnje koje nas mogu zahvatiti poput groznice. Kupujemo bez razmišljanja ili stvarne potrebe, ovisni o šopingu kao svojevrsnom lijeku koji popijemo kada se osjećamo loše. Informer otkriva kako doskočiti liječenju impulzivnom kupnjom.

Informer, epizoda 182

Prostor postaje sve traženijom robom – on se ne povećava, ali broj korisnika (automobila, biciklista i pješaka) rapidno raste. Jedna je njemačka studija izračunala da vozilo pri brzini od samo 50 km/h koristi 140 m2 javne površine, a parkirani nemalih 14. Mnogi njemački gradovi razmišljaju o potpunom ukidanju besplatnih parkirnih mjesta, ali i o tome da središta gradova potpuno oslobode od automobila. Jer pješak je uvijek na dnu hijerarhije tlačenja. Informer istražuje kakva su razmišljanja u Hrvatskoj.U prošloj emisiji Informer je otkrio koliko imamo stvarne turističke koristi od privlačenja inozemnih produkcijskih ekipa koje ovdje snimaju filmove i serije. Sada Informer istražuje jesu li naše produkcijske ekipe u prvome ili drugome redu ljudi koji rade na filmu. Nije nebitno ni radi li se post produkcija u Hrvatskoj ili negdje drugdje. Hoćemo li ikada pogledati film u kojemu je sve napravljeno ovdje, doznajte u Informeru. Unatoč svim akcijskim planovima, Croatia je birokracija još uvijek antipoduzetnički nastrojena. Unatoč tomu, sve više ljudi odlučuje pokrenuti vlastiti posao. Kako je biti poduzetnikom, koje su najveće prepreke i strahovi, na što najviše misliti te gdje su najveće opasnosti, otkriva poduzetnica čija tvrtka upravo slavi 4 godine poslovanja. Čini se da nas ni financijska kriza ni dugotrajna recesija nisu dovoljno opametile, jer čim smo se malo oporavili, peglanje kartica i osobna potrošnja rapidno rastu. Da ne bismo nespremni dočekali iduću krizu pametno je imati financijski plan. Obiteljski financijski plan koji podrazumijeva, među ostalim, i štednju, koliko god su ukupni mjesečni primici mali. Informer otkriva kako složiti financijski plan. Ako ste, posebno tijekom ljeta, pokušali unajmiti automobil, vjerojatno ste se neugodno iznenadili, jer cijene rent-a-cara nisu baš prizemne. Nije to samo zbog sezone. Većina vozača novih gradskih prijevoznika posluje preko ugovora i automobile za taksiranje unajmljuje.

Informer, epizoda 183

Nikada se nova tehnologija nije uvodila tako brzo i s tako golemom razlikom u značajkama kao 5G mreža. Primjerice, dok 4G tehnologija funkcionira na radiovalovima do najviše 6 GHz, 5G nas izlaže pulsirajućim valovima između 30 i stotinu GHz, što je područje mikrovalova. Ljudi nikada do sada nisu bili izloženi tako visokim frekvencijama i nikada tako dugo i kontinuirano. Tim valovima nećemo moći pobjeći. Ne samo što se procjenjuje da će već iduće godine u svijetu biti više od 50 milijarda bežičnih uređaja nego se novih 20 tisuća satelita planira instalirati u svemiru. Informer istražuje je li 5G doista bezopasan.Na društvenim mrežama, Amazona više nije vijest. Kao i svaka druga, u vremenu brze potrošnje brzo se potrošila. O temi se pisalo svašta, a ponajviše su se razmjenjivala ego uvjerenja o licemjerstvu drugih. Dok su jedni tražili spas u apelima, drugi u doniranju novca, a treći u promjeni ishrane, Informer otkriva zašto ništa od toga neće spasiti glavnu tvornicu kisika. Već se neko vrijeme potiho, da se previše ne uzbude duhovi, spominje mogućnost nove, ako ne krize onda vjerojatno recesije. Ponajprije zbog usporavanja rasta u lokomotivi Unije, Njemačkoj. Neke smo stvari u državi, poput javnih financija, ispeglali, no bismo li se stvarno mogli nositi s još jednom izglednom recesijom, otkriva analitičar Velimir Šonje. Razlog je potencijalnoj krizi velikim dijelom i u lošoj strukturi ekonomije. Upravo je zato u drugome tromjesečju BDP prilično usporio, a analitički se prsti uglavnom upiru u dvostruko veći rast uvoza od izvoza. Naime, nakon što smo izašli iz recesije, iz koje nas je izvukao izvoz, oporavljena potrošnja generira rast uvoza. Štoviše, barem polovicu svakoga izvoznog proizvoda čini uvozna komponenta. Nakon ljetne stanke vraća se rubrika Moj novac. Njegov ured bio bi idealno mjesto za sve šopingholičarke, njegov stil ne može proći nezamijećeno, a o njegovim se ulaganjima priča na veliko. Poslovno je uspješan i nazivaju ga spasiteljem najvećeg šoping centra u Hrvatskoj, a kakav je developer Denis Čupić privatno, doznajte u Informeru.

Informer, epizoda 184

Očekuje nas burna politička jesen. Previranja u Vladi, uvertira predsjedničke kampanje, početak šk. godine i davno neispunjeni zahtjevi dovode do sve glasnijega javnog mnijenja i najave štrajkova. Poznati smo kao nacija koja se žali, ali često ne poduzima ništa nego samo objavljuje statuse svojih stavova iz udobnosti vlastita naslonjača. Informer istražuje jesu li i mogu li prosvjedi i štrajkovi uroditi plodom.Resursi se troše enormnom brzinom, no ne predviđaju samo dežurni katastrofičari da će hrana i posebno voda biti najtraženiji resurs vrlo bliske budućnosti. Mnogi su ismijali ideju Mosta da, poput Slovenije, vodu proglasimo Ustavnim pravom. No, možda će nalazi Svjetske banke izbristriti mutne vode. Naime, prema njihovu istraživanju smanjenje kvalitete vode, a vode se diljem svijeta rapidno zagađuju, smanjuje BDP. I to čak za trećinu! Živimo vrijeme povijesno niskih kamata. Iako se prije otprilike dvije godine pričalo o tome da će američki FED podići referentne stope, što bi s nekim odmakom slijedila i Europska središnja banka, pa bi porasle kamate svim klijentima, to se nije dogodilo. Štoviše, svijet se sve dublje utapa u zoni negativnih kamata. Iako recesije u svijetu službeno nema, negativne kamate pokazuju da stvari ne stoje dobro. No, klijente hrvatskih banaka to nimalo ne brine, jer niske kamate omogućuju jeftiniju potrošnju. Ona je futurologinja poduzetništva te glavna i odgovorna šefica jednoga ženskog poduzetničkog centra. Što nam donosi sutra, je li žena ženi ponekad vuk, tko su feministice 21. stoljeća, što učiniti s posljednjom tisućicom u novčaniku i kako uravnotežiti privatno i poslovno otkriva Sanela Dropulić.Ne treba ga posebno predstavljati: Jorge Bucay, psihoterapeut i književnik. Za sebe kaže kako nije pisac koji piše umjetničke knjige nego tek zapisničar priča iz svih krajeva i svih vremena koje imaju terapeutski učinak. Informer otkriva koje su njegove poruke suvremenome čovjeku.

Informer, epizoda 185

Usporedivost i mjerenja s drugim zemljama uglavnom pokazuju zaostajanje Hrvatske, što god da se mjeri. Ipak, kako je objavio Fraser Institute, prema ekonomskoj slobodi svijeta u 2019. Croatia je skočila sa 73. na 56. mjesto, i to ponajviše zahvaljujući smanjenju porezne presije. No, jesu li porezi doista pozitivna priča i koliko olakšavaju poduzetničku stvarnost doznajte u emisiji Informer. Podosta je ljudi koji misle da bismo šenuli umom kada mjesecima ne bismo radili ništa nego bili sami sa sobom. Potrošačko društvo živi upravo na takvome uvjerenju. Što manje samoće, što više vanjskih šarenih sadržaja i malotko će se pitati kako smo od humane jedinke svedeni na potrošače. Upravo se to pita književnica i humanistička znanstvenica Maša Kolanović u svojoj novoj zbirci 'Poštovani kukci i druge jezive priče'.Hrvati su gurmani, pa ne čudi uspjeh street food festivala. Samo u rujnu održavaju se čak 3, a posljednji upravo odbrojava zadnje dane. S obzirom na otužno stanje većine hrvatskih novčanika, odlična posjećenost svih festivala koje ne pohode samo turisti, pomalo je misterija. Iako se s novcem ne treba šaliti, gost rubrike Moj novac je stand-up komičar. Ivan Šarić otkrio je kako se postaje komičarem, može li se živjeti od toga te šali li se na račun banaka. Bonus je i zanimljiv trik o štednji.

Informer, epizoda 186

Udio sive ekonomije nije moguće precizno utvrditi, no godinama se računa da je najmanje 30% ukupne ekonomije u sivoj zoni. Fiskalizacijom se nastojalo stati na kraj barem dijelu djelatnosti u kojima je izdavanje računa bilo na rubu fantastike, primjerice tržnicama, raznim obrtima i ugostiteljima. No, ovogodišnji je nadzor pokazao da i dalje više od polovice provjerenih ne izdaje račun. Plaćanje računa bez sumnje je tekovina demokracije. No kako naša demokracija stari, bolest oportunizma, straha i neslobode govora raste. Sve je manje spremnih reći istinu, štoviše, i sloboda govora i satira, kao forma koja kritički ismijava pojedinca, skupinu, državu ili vlast, postaju metom policije i pravosuđa. Informer istražuje gdje prestaje granica slobode misli i govora i počinje represija.Točne turističke rezultate obično doznamo krajem godine, no već se sada zna da sezona koja se kretala od ushita do razočarenja ipak nije podbacila. Velikim je dijelom to stoga što su u pojedinim turističkim destinacijama, ne samo onima na obali, shvatili da sunce i more, bez sadržaja dodane vrijednosti, više ne pune blagajnu. Većinu birača bilo koja tema vezana uz EU pretjerano ne zanima, pa tako ni činjenica da ćemo uskoro predsjedati Vijećem EU-a. No s obzirom na to da se Croatia ne odljepljuje s dna ni prema ekonomskim pokazateljima ni prema koalicijskome potencijalu, činjenica da kao predsjedatelj možemo utjecati na neke procese i lobirati za sebe trebala bi tu temu učiniti zanimljivijom prosječnome glasaču. Televizijski voditelj Frano Ridjan za Informer otkriva poneki novinarski trik te kako je i zašto promijenio stil gospodarenja novcem i na što je slab pri kupnji garderobe.

Informer, epizoda 187

Svi računaju da je Croatia bogata vodom, no dostupno je tek oko 2 tisuće kubika pitke vode po osobi godišnje. Dio je tih izvora dan u koncesiju, a statistika kaže da je 13 prirodnih mineralnih i izvorskih voda dano u koncesiju 9 poduzeća koja godišnje plate tek oko 13 milijuna kuna naknade. Istodobno, flaširana je voda oko tisuću puta skuplja od one iz vodovoda. Informer istražuje kakvo je stanje tržišta. Već neko vrijeme bujaju cijene stanova - kako najma, tako i kupnje. I nije to samo Croatia posebnost. Naime, suvremeni turizam iz središta europskih gradova istiskuje starosjedioce i cijene najma diže u nebo zbog čega studenti, ali i cijele obitelji ostaju kratkih rukava. Stoga su mnogi gradovi, uključujući i Berlin, odlučili ograničiti cijene najma. Naime, računa se kako je podnošljivo da najam i režije odnose trećinu neto plaće, već 40% približava ljude opasnosti od siromaštva. Nedavno je propao Thomas Cook, najstarija turistička kompanija u svijetu koja je brojala gotovo 200 godina. Sve tvrtke prije ili kasnije odumru, no bit će to mnogo prije ako nisu spremne na promjene u vremenima stalnih promjena. O tome zašto je transformacija važna i kako je provesti na način da ljude stavi u središte procesa govori Jim Hemerling, alfa i omega transformacija globalnih kompanija. U Hrvatskoj puši više od 30% stanovništva starijeg od 15 godina, a ukupno je više od milijun pušača. Ako računamo da svatko u prosjeku popuši kutiju cigareta dnevno, godišnja potrošnja pojedinca premašuje 8 tisuća kuna. Stoga ne čudi da cvjeta sivo tržište rezanoga duhana. On je, naime, desetak puta jeftiniji, a država je u 10 godina izgubila oko 2% BDP-a poreznih prihoda. Informer otkriva može li država dobiti bitku protiv duhanskoga sivog tržišta Poduzetnik, poslovni anđeo, ljubitelj brzina, član Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice i još štošta drugo. U rubrici 'Moj novac' gost je Davorin Štetner.

Informer, epizoda 188

Znamo već da nam u većini sektora nedostaje radnika. Znamo i da je zasad rješenje u stranim radnicima. Znamo i da postoje kvote, no ne znamo koliko je procedura uvoza strane radne snage komplicirana i koliko stoji poslodavce. Iako je ukidanje sustava kvota trebalo biti u proceduri još prošloga mjeseca, nitko pojma nema hoće li se kvote ukinuti niti kako će izgledati zapošljavanje stranaca. Informer provjerava kako to sada izgleda u praksi. Globalni je turizam izvrstan izvor zarade, no šteta koju turizam čini svijetu više je nego očita. Ogleda se u uništavanju kulture i infrastrukture, okoliša, rasta cijena nekretnina te izbacivanja domicilnoga stanovništva iz središta gradova. Rješenja kojima se najveći gradovi i zajednice pokušavaju spasiti ne daju rezultata, baš kao ni u Hrvatskoj u kojoj jedva prepoznajemo da imamo problem, a vidimo ga mutno tek u Dubrovniku. Iako novac oduvijek pokreće svijet, suvremeno doba i nove generacije sreću pomalo okreću. Kompanije su prisiljene staviti čovjeka i okoliš u središte priče, u protivnome mlađe generacije za poslodavce koji nemaju viši smisao neće raditi. Dama, komunikacijska stručnjakinja i poduzetnica. Peglala je imidž Radimiru Čačiću, a pegla li jednako dobro i kartice ili pametno ulaže, što kao rođena Zagrepčanka misli o razvoju grada na Bandićev način i još štošta drugo Informeru je otkrila Ankica Mamić. Živimo u zemlji u kojoj caruju papiri i birokracija. Zamislite da sve te dosadne poslove obavljaju roboti. Jedan od domaćih start up-ova upravo razvija takvoga digitalnog radnika. Iako industrija 4.0. u svijetu grabi velikim koracima, u Hrvatskoj tradicionalna industrija još uvijek raste brže od digitalne.

Informer, epizoda 189

Sve je više analiza i tekstova o tome kako je kapitalizmu potrebno resetiranje. Valjda se zato često prenose tekstovi o radničkome dioničarstvu u zemlji koja je 'izumila' kapitalizam. U Americi, naravno. No, čini se da čak i radničko upravljanje ondje bolje funkcionira nego u Hrvatskoj. I čini se da je stvar u porezima! Pogađate, domaće je radničko dioničarstvo skuplje. Nisu jeftine ni stranke ni kampanje.

Informer, epizoda 190

Za Europom zaostajemo u mnogočemu, pa tako i u produktivnosti. Trenutno smo na 75% prosjeka Unije. Prisilno je porasla tek u krizi, ali ne zbog uvođenja novih tehnologija i inovacija, nego zbog otpuštanja u privatnome sektoru, zbog čega su preostali zaposlenici radili barem za dvoje. No, niska produktivnost ipak je rezultat nečega drugog, a Informer otkriva zbog čega smo sami sebe zakucali na dno Europe. Sve se češće preispituje smisao i budućnost kapitalizma kao takvog. No, iz tiska je netom izašla jedna posebna knjiga: Capitalism, alone. Autor je cijenjeni srpski ekonomist Branko Milanović koji živi i radi, među ostalim, kao profesor u New Yorku. Nijedan prijevod ne zvuči tako autentično kao na izvornome jeziku, pa naziv nismo ni prevodili. Naime, prvi put u povijesti svijetom vlada jedan, jedini ekonomski, ujedno i društveno-socijalni sustav – kapitalizam. Informer otkriva što je u tome dobro, a što loše. Društvene su mreže odavna postale odličnim marketinškim alatom, no algoritmi sve češće izbacuju tvrtke iz sponzoriranih sadržaja koje možemo vidjeti na svojem zidu. Tako objave koje su imale velik doseg gube vidljivost, pa privatni profili postaju mjesta reklamiranja tvrtke ili proizvoda, brišući tako granicu između privatnoga i poslovnog. Je li sve to po zakonu, otkrijte u Informeru. Znamo da ne ulažemo u tehnologiju i inovacije, no iznimke uvijek postoje. Mjesto gdje umjetna inteligencija postaje domaća stvarnost danas je FER na kojemu je pokrenut i Centar za umjetnu inteligenciju. Osim na razvoju industrijskoga robota na FER-u razvijaju i razne druge projekte, recimo one za razvoj sustava autonomnih vozila, ali i sve popularnijih chatbotova.Još je kao 13-godišnja ljepotica spakirala kofere i otišla preko bare kako bi se bavila modelingom. No jedna od naših najuspješnijih manekenki nije se oslanjala samo na ljepotu. S vlastitom modnom linijom i slastičarnicom postala je poduzetnicom. Ljupka Gojić Mikić gošća je koja u rubrici Moj novac otkriva koliko troši na krpice, kako vodi svoje financije, a pokazuje i pokoji modni trik.

Informer, epizoda 191

Vjerojatno ne postoji ekonomska tema koja tako duboko dijeli zemlju u dva tabora kao što je to porez na nekretnine. Vlada je od njega odustala, ali nisu ekonomisti, barem ne oni koji tvrde da ne postoji niti jedan drugi način smanjenja oporezivanja rada, po čemu smo u vrhu Europe i zbog čega mladi i obrazovani bježe iz zemlje, osim prebacivanja na oporezivanje nekretnina. Informer donosi i nekoliko inozemnih iskustava. Je li maskiranje u Trumpa, Aladina i Mesića politički nekorektno ili benigno? Je li očito zaoštravanje pojma političke nekorektnosti doista stvar civilizacijskoga razvoja ili terora? Gdje je granica između normalnosti, satire i nekorektnoga? Neki su izgradili karijeru na političkoj nekorektnosti, drugi je pokušavaju suzbiti, a treći pokušavaju naći granicu između političke korektnosti i zdravoga razuma. Zdrav bi razum nalagao i da se što više poduzeća okrene financiranju na tržištu kapitala. No balkanski mentalitet u kojemu transparentnost teško preživljava i nerado odvajanje od vlasništva, domaće su tvrtke učinili potpuno ovisnima o bankama. Šteta, jer im se na tržištu kapitala, posebno mikro, malim i srednjim tvrtkama, nudi više, i to jeftinijega novca. Kakvo je stanje u hrvatskome glumištu, zarađuje li se najbolje u sapunicama i na što troši zarađeno, u rubrici 'Moj novac' otkrila je Ana Begić Tahiri koja duhovito komentira i to uspijeva li išta uštedjeti. Pričala je i o statusu slobodnih umjetnika te o tome treba li im država plaćati doprinose.

Informer, epizoda 192

Film, glazba, arhitektura, dizajn, muzeji, ples, mediji, računalne igre – sve su to industrije koje nose dodanu vrijednost, a zajednički im je nazivnik da su kreativne. No, osim filmske, sve su ostale industrije na marginama. Pa, umjesto da potičemo sektor koji je u Europi veći od automobilske i farmaceutske industrije, kreativnost i kultura u Hrvatskoj nose krimen industrija u kojima nema zarade. Statistika ne bilježi koliko je u kreativnim industrijama zaposlenih žena, no trend vjerojatno slijedi onaj na razini države – žene su u prosjeku plaćene 16% manje. Nažalost, to ponekad i nije najveći problem. U patrijarhalnome društvu kakvo je hrvatsko, žene su prečesto financijski potpuno ovisne o partnerima, pa i ako je veza nasilna, one u njoj ostaju jer nisu financijski samostalne. Informer istražuje može li društvo dokinuti financijsku ovisnost. 30 godina nakon nestanka socijalizma za sve što u državi ne valja optužuje se upravo bivši sustav. No, danas sigurno nitko ne bi imao ništa protiv da repriziramo količine kontejnera koje je prevozila željeznica. Iako smo tranzitno savršeno smješteni, u kapitalizmu to ne znamo kapitalizirati. I to unatoč tomu što Europa naginje tzv. intermodalnom prijevozu, onome gdje se roba ponajprije prevozi željeznicom i plovnim putovima, a tek manji dio cestom. Informer otkriva u kojoj smo fazi transformacije prijevoza Sandi Cenov gost je rubrike Moj novac, a s ekipom Informera razgovarao je o financijama. Priznao je da je zaljubljenik u brzinu i reli, ali i da ga ta ljubav prilično stoji. Otkrio je na što je potrošio majčinu ušteđevinu i na što bi dao posljednju kunu iz novčanika. Jedna od tema bila je, naravno, glazba, ali i njegov apsolventski statusu na studiju prava.

Informer, epizoda 193

Vladina porezna politika doista potvrđuje tezu o tome da postajemo zemljom rentijera. Primjerice, iznajmljivač s 20 kreveta godišnje platit će poreza koliko i malo bolje plaćeni radnik u jednome mjesecu. Rad je i dalje najviše opterećen, zbog čega ostajemo nekonkurentni. Uz to, pod tepih guramo probleme infrastrukture, nedostatka podstanarskog smještaja i neopravdanog rasta cijena nekretnina. Znamo li što jedemo? Jesmo li sigurni da je eko hrana, koja je posljednjih godina u modi, doista eko? I još važnije, jesmo li sigurni da ono što kupujemo nije patvoreno, kako je to za niz proizvoda nedavno otkrila poljoprivredna inspekcija? Informer provjerava tko nas štiti od prijevare. Na ljestvici od etike preko naplate potraživanja do profita, koliko su stvarno etika i dobre poslovne prakse danas važne? I to u jednoj od najkorumpiranijih zemalja Europske unije. Tragično je što je etika više predmet u školi negoli stvarna tržišna praksa, no i to se mijenja na bolje, čak i u praksi domaćih tvrtki. Otići u mirovinu ili otvoriti noćni klub? Uspješni poduzetnik, glazbenik, producent i TV lice Tomo in der Mühlen nije dvojio. U ovotjednoj rubrici Moj novac otkriva razliku između života u Hrvatskoj i u Americi, otvara li se ponovno kultni Kulušić, je li više Beatles ili Stones tip te kako je to živjeti na više adresa s dvojnim državljanstvom.

Informer, epizoda 194

Znamo već da smo najkoruptivnija zemlja Europe. Na ljestvici indeksa percepcije korupcije uglavnom padamo, a teško je vjerovati da ćemo nakon svih ministarskih i lokalno samoupravnih primjera zauzeti bolju poziciju. Stoga nije iznenađenje da se prvi međunarodni tjedan svjesnosti o prijevarama održava upravo u Hrvatskoj. Gost emisije je Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, ujedno i predsjednik središnjeg europskog antikorupcijskog tijela GRECO koji je za Informer otkrio kako stvarno stojimo u borbi protiv korupcije, je li pravosuđe glavni kamen o koji se spotičemo i je li isključivo javni sektor taj u kojemu korupcija najbolje raste. Fikus ili fantomske firme, tako nazivamo one s nula zaposlenih. Kažu da su to najčešće projektne firme, one koje se osnivaju za potrebe konkretnog jednokratnog projekta. No, u ukupnom ih je broju već 30-ak %, neke postoje već desetak godina, neke ostvaruju goleme prihode, druge su u gubicima. Informer istražuje čemu one zapravo služe.Šest stotina pjesama za naše estradnjake, 12 objavljenih knjiga, a uz to je diplomirani pravnik i sanjar – i to je tek dio onoga čime se može pohvaliti Vjekoslava Huljić. U rubrici Moj novac otkrila je kako stvara glazbu, postoji li recept za dugovječan brak na javnoj sceni, ali i kako je to biti jedina žena među top 10 najplaćenijih autora glazbe.

Informer, epizoda 195

Informer donosi priču o projektu Mali svjetionik za velike ljude. Riječ je o projektu nagrađivanja običnoga radnika za kojeg kolege misle da marljiv, vrijedan i zaslužuje posve konkretnu, novčanu nagradu. Iako je projekt ušao tek u drugu godinu, nagrada je već s 50 tisuća kuna podignuta na stotinu tisuća, a krajnji je cilj najmarljivijega radnika nagraditi stanom! Iako se svi u nju kunu, industrija 4.0. u Hrvatskoj je tek nešto veća od 2.0. Tako loš stupanj digitalizacije nimalo ne čudi ako znamo da je u Hrvatskoj svega 10 do 20 robota na 10 tisuća stanovnika, a u razvijenome dijelu Europe 70 do 80. Naravno, uvijek neka poduzeća, primjerice prerađivačko industrijska sa sjevera Hrvatske, vuku, no to nije dovoljno. Znamo da korupcija narušava slobodno tržište i izravno smanjuje konkurentnost. Znamo i da je ovisnost privatnoga sektora o državi prevelika i da upravo zato treba jačati institucije. No, zanimljivo, nitko se nije sjetio kopirati slovenski primjer i utemeljiti registar privatnih poduzeća koja posluju s državom i redovito ga ažurirati. Informer istražuje kako stvarno stojimo s korupcijom.Mnogi Hrvati za cijeloga života nisu pročitali toliko knjiga koliko ih je ona napisala. Jedna od najpoznatijih dječjih književnica Sanja Pilić u rubrici Moj novac odgovorila je na vječno pitanje jesu li pjesnici i književnici čuđenje u svijetu. Uz poetična i romantična pitanja, Sanja je odgovarala i na ona financijska. Kako živi kao umjetnik, na što troši kada troši na sebe i kada plače zbog novca, doznajte u Informeru.

Informer, epizoda 196

Možda padaju kamate, ali bankarske naknade uglavnom imaju trend rasta. No tehnologija i tu miješa karte. Zaobilazeći sve nedostatke banaka i uz nemjerljivo niže naknade, Fintech tvrtke nepovratno mijenjaju način na koji plaćamo, šaljemo ili primamo novac. Riječ je o aplikacijama dostupnima i za Hrvate koji, iako preferiraju gotovinu, sve više koriste online fintech platforme.Bankarsko se tržište, hoće-neće, mora mijenjati, jedino naš javni sektor pokazuje zavidnu otpornost mijenama. No, nije to Croatia posebnost, stoga većina vlada na strateškim transformacijama angažira konzultante. Zagrepčanin rođenjem, i kozmopolit prema mjestu življenja i rada, Amadeo Watkins konzultant je bogatoga iskustva upravo na poslovima transformacije javne i državne uprave, lidershipa i vodstva, i u Informeru doznajte što preporučuje za hrvatski slučaj. Šareni materijali, uzorci stripa na suknjama, duhovitost i optimizam čine ono po čemu je prepoznatljiv modni dizajner Zoran Aragović. Osim o neizostavnoj modi s ekipom Informera razgovarao je o tome kako se probiti i opstati na tržištu, može li se zaraditi u dizajnerskoj branši, a otkrio je i na što troši zarađeno te tko je najbolje odjeven na našoj političkoj sceni.

Informer, epizoda 197

Milijun kuna nije neki novac, no ipak je dobar vjetar u leđa startupovima čije se ideje već testiraju na tržištu. Startup factory, program grada Zagreba, pokazao je da inovatorsko-poduzetnički duh itekako živi, štoviše, 37 timova, koliko ih je prošlo akceleratorski program, i danas su tržišno prisutni, a ništa manje ne očekuje se od ovogodišnjih startupova koji, među ostalim, tržištu nude filter za čišćenje ugljičnoga dioksida, učenje kroz igru ili mjerenje tuče. Da je među političarima priličan postotak psihopata, nije neka novost. No, da ih je 4 puta više među predsjednicima uprava i top menadžerima nego među običnim pukom, već je ozbiljna stvar. U neku ruku, ništa čudno, jer ako se od prvog čovjeka traži brzina, efikasnost, rezanja, otpuštanja, onda takva osoba teško može biti empatična. Iako se javnost godinama bombardira pričama o tome kakvi trebaju biti zaposlenici, Informer istražuje kakav je psihološki profil CEO-a.Znamo da je Zagreb centar svega, no drugi se gradovi itekako trude postati boljim domaćinom poduzetnicima. Tako, primjerice, Daruvar nije poznat samo po registarskim tablicama ili toplicama. S poslovnom zonom u kojoj je cijena najma po četvornome metru jednu kunu, inovatorima je znatno lakše realizirati poslovne ideje, od kojih se mnoge izvoze. Glumica Mia Begović poznata je po brojnim filmskim, televizijskim i kazališnim ulogama, a za odigrala je ulogu sugovornice u rubrici Moj novac. Kakav status imaju hrvatski umjetnici, na što najviše troši, koliko joj je važno kako je odjevena i još mnogo toga otkrila je za Informer.

Informer, epizoda 198

Gotovo 30 posto Hrvata je na granici siromaštva, ali kada su posebne prigode kakve su božićni blagdani, odnekud se uvijek izvuče kuna više. Lani se potrošilo 14 milijardi kuna, a Informer otkriva što građani u anketi kažu o planovima za ove blagdane. Poslodavci godinama traže liberalizaciju tržišta rada jer smatraju da su zakoni rigidni, a otpuštanja nemoguća. Vlada je još 2013. krenula u omekšavanje, no dogodilo se samo to da se povećalo privremeno zapošljavanje, na određeni rok. Umjesto rasta zaposlenosti dogodio se egzodus ljudi, pa je Iva Tomić s Ekonomskoga instituta odlučila analizirati kakve su posljedice reformi tržišta rada. Ako ne valja u Zagrebu i razvijenijim dijelovima zemlje, što reći o Slavoniji koja se čini zaboravljenom zemljom. No, Vukovar ipak nije zaboravljeni grad, a iz proračuna se izdvajaju nemala sredstva za poduzetnike koji se vraćaju svome gradu. Neke od tih primjera, kakav je primjerice poduzetnički projekt elektrosolarnog turističkog broda, pogledajte u Informerovoj priči.Nacionalni prvak drame u HNK Goran Grgić gost je ovotjedne rubrike Moj novac. Za Informer je otkrio jesu li njegove financije tragične, dramatične ili komične, glumi li u privatnome životu, trebaju li se glumci brinuti za svoju mirovinu i još koješta drugo.

Informer, epizoda 199

Skupina ekonomista u stručnom časopisu iznijela je zaključak da Hrvatska svoj dugoročni razvoj ne može temeljiti isključivo na stranim investicijama, čime se ponovno otvara pitanje održivog gospodarskog modela i unutarnjih potencijala rasta. Istodobno, dok su svjetske metropole obasjane lampicama i savršeno okićenim jelkama, na društvenim mrežama stvara se dojam idealnog, gotovo nestvarnog svijeta – svijeta bez problema i nesigurnosti. Propitujemo koliko je ta slika stvarna, a koliko pažljivo oblikovana iluzija. Donosimo i priču o novim uslugama koje mijenjaju svakodnevicu građana – u poštanskim uredima diljem zemlje sada je moguć otkup kriptovaluta, čime Hrvatska pošta širi svoje poslovanje u smjeru digitalnih financija. PBZ Grupa donirala je 250 tisuća kuna programu Hrvatskog Caritasa.

Informer, epizoda 200

Početkom godine Informer provjerava puls naroda i istražuje što se očekuje u Novoj godini. Nadaju li se kakvim promjenama, reformama ili nekim novim vjetrovima, odgovorit će ne samo građani nego i poslodavci!Pripada li tekstilna industrija groblju slonova ili se i ona, kao i sve drugo, može reformirati? Čini se ovo drugo. Stari su mastodonti davno nestali, no igru sve više vode male, mlade tvrtke koje se na tržištu ne probijaju niskom cijenom, jer smo tu bitku davno izgubili. Nismo još sigurni živimo li u kapitalizmu ili nekoj balkanskoj inačici, ali znamo da je države previše, a tržišta premalo. No, i na to malo tržišta igre prečesto nisu fer i pravila se slobodnoga tržišta teško narušavaju, ne upletanjem države, nego privatnih konkurenata. Informer donosi analizu tržišnoga natjecanja u posljednja dva desetljeća. U rubrici Moj novac gošća je jedna, jedina Matija Vujica!

Informer, epizoda 201

Kada se kaže da treba smanjiti udio države u gospodarstvu, onda to ponajprije znači smanjiti broj poduzeća pod državnom kapom. Desetljećima ih je više od tisuću, u mnogima od njih država je vlasnik manje od 25%. Sve su vlade radile nekakve planove privatizacije i restrukturiranja, od kojih je ostala tek prašina. Istraživanja pokazuju da je modna industrija drugi najveći zagađivač u svijetu. Kupujemo čak pet stotina puta više odjeće nego prije dvadeset godina, pa nije čudo što ne znamo kuda bismo sa svim tim stvarima nego u smeće. U vrijeme siječanjskih sniženja Informer odgovara na pitanje treba li otići u šoping ili reciklirati ormar.Croatia se već neko vrijeme utapa u viškovima likvidnosti, točnije, utapaju se banke. U njima je dnevno, ako se računaju i devize, oko 40 milijardi kuna viška. No, taj novac ne stiže do onih koji ga najviše trebaju – do poduzeća. Prije godinu dana ekipa Informera obišla je Zagorje zelene i dvorce koji ga krase. Od tada do danas ništa se znakovito nije dogodilo, osim što se snijeg otopio. Doduše, kako kažu, godinu dana relativno je kratko razdoblje za bilo kakve poduhvate oko obnove dvoraca, ali je dokumentacija za neke pripremljena. Hoće li ovaj bajkovit krajobraz imati sretan kraj, doznajte u emisiji.

Informer, epizoda 202

Od stotinjak tisuća europskih poduzeća upravo je vlasnik jedne hrvatske tvrtke proglašen europskim poduzetnikom godine. Najbolji je među najboljima Stjepan Šafran. S malom je radionicom krenuo još u bivšoj državi, a danas kao etablirana metalska tvrtka izvozna tržišta osvaja kvalitetom. Bez obzira na poslovnu negostoljubivost, u Hrvatskoj nesumnjivo ima sjajnih primjera uspjeha. Što bi tek bilo da vlast sasluša prijedloge kakve primjerice ima Centar za javne politike i ekonomske analize koji zagovara mjerljive reforme. Njihov dokument Croatia 2025 pokazuje kako možemo postati zemljom otvorenih prilika u kojoj institucije stvaraju dobar okvir za poduzetničku inicijativu.Od ne tako davne sintagme 'svi su zamjenjivi', misleći naravno na radnike, stigli smo do toga da nema tko raditi. Croatia se, uz pražnjenje zemlje, suočava i s trendom novih generacija koje ne žele raditi za tvrtke kojima je jedini cilj profit za vlasnike. Da bi privukli i zadržali zaposlenike, poslodavci se moraju brendirati kao poželjna tvrtka u kojoj bi netko želio raditi. Tzv. Employer branding postao je strateški važan ako se žele zadržati najbolji. Ako je neka čelna pozicija zahtjevna i traži posebna znanja, a pri tome se prvi čovjek, u ovome slučaju žena, s time sjajno nosi, onda je to sigurno Zagrebačka burza i prva dama Ivana Gažić. Informer je upravo tu damu ugostio u rubrici Moj novac, a tko se skriva iza čvrste ruke tržišta kapitala pogledajte u emisiji.

Informer, epizoda 203

Kako smo počeli izlaziti iz stagnacije, tako se manje pričalo o javnome dugu kao top problemu. No, tema se reprizirala u vrijeme predsjedničkih izbora, kada su tabori počeli uspoređivati tko je koga najviše zadužio. Pojedina su vremena neusporediva, no Informer istražuje treba li još stegnuti remen, ako ništa drugo zbog stvaranja pričuva za neku novu krizu.Kretanje javnoga duga u velikoj mjeri ovisi o kretanju BDP-a. Kako gospodarstvo više raste, smanjuje se udjel duga, čak i onda ako dug nominalno raste. No, s problemom klimatskih promjena i trošenja resursa, BDP postaje sve upitniji kao mjerilo rasta i gospodarskoga uspjeha neke zemlje. Informer otkriva jesmo li ga, silom klimatskih (ne)prilika, prerasli?Svi ekonomski sustavi svode se na jednu, jedinu stvar – potrošnju. Ona je generator globalizacije. No, potrošnja polako, ali sigurno usmjerava isključivo na zadovoljavanje osobnih potreba, potreba ega i uma. Razvijene se zemlje zbog toga već suočavaju s manjkom radne snage. Tko će se zamarati s obitelji ako se može trošiti samo na sebe? Iako smo naviknuli na biznismene u odijelima, u ovotjednoj rubrici Moj novac gost je nabildani, ćelavi, tetovirani muškarac koji se bori s predrasudama na temelju izgleda. Marko Lončar je fitness trener, bloger, influencer, kolumnist i dobrotvor. Kako je iz situacije kada nije imao što za jesti stigao do Porschea, što je sve prošao, kako sada zarađuje i troši, a kako provodi slobodno vrijeme doznajte u Informeru.

Informer, epizoda 204

Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. velik je izazov, stoga je Europska komisija osmislila Europski zeleni plan - najambiciozniji paket mjera koji bi i građanima i poduzećima u Europi trebao donijeti koristi od održive zelene tranzicije. Iako mnogi čupaju kosu na pomisao da Europa nekome dijeli novac prikupljen porezima, činjenica je da se nijedan pojedinac niti tvrtka neće zazeleniti sami od sebe. Informer istražuje gdje je u toj cijeloj zelenoj priči Croatia.Radne snage već neko vrijeme nema, no s Vladinim povuci-potegni rješenjima ne otvara se dovoljno tvrtki koje bi neprestanu mijenu zakona i drugih pravila mogle preživjeti barem prvih 5 godina. Pa, koga onda uopće od radnika trebamo? Tko se može nadati da će naći posao, jer ima zanimanje koje netko traži? Uz bijeg iz zemlje Croatia se, kao uostalom i cijela Europa, suočava sa starenjem stanovništva. To postaje sve veći ekonomski problem, ne samo zbog pucanja mirovinskih sustava nego i zbog utjecaja na gospodarski rast. Ima li izlaza iz te pat pozicije i može li se starost, ekonomski ružno rečeno, staviti u funkciju rasta? Pretvoriti hobi u posao ne uspijeva mnogima, no pretvoriti dječački san u biznis uspjelo je Antunu Urbiću Backu koji je otvorio muzej vlakova, a u rubrici Moj novac otkrio je koliko su i jesu li muzeji unosan biznis, je li ikad bio pred zatvaranjem i putuje li željeznicom. Slobodnih karata još je ostalo – pridružite se ovom mini televizijskom putovanju.

Informer, epizoda 205

Četiri kruga porezne reforme državu su stajala oko 9 milijardi kuna, za koliko je olakšan stisak poreznih obveznika. O tome što o tim krugovima i samoj brojci misle stručnjaci i poslovna zajednica saznajte u emisiji – s naglaskom da su svi složni kako problem nikada nije bio u prihodima, osim u vrijeme krize, nego u rashodovnoj strani koja raskošno raste svih ovih desetljeća, u potpunome neskladu sa stvarnošću. Kažu da trenutno u jednoj godini potrošimo resursa za gotovo dvije planete. Nema sumnje da previše trošimo i da je moderno potrošačko društvo stajalo glave više od polovice životinjske populacije. Informer istražuje što bi se dogodilo da prestanemo trošiti na sadašnji način? Može li uopće svijet kakav poznajemo funkcionirati bez potrošnje? I, ako ne može, kako dalje? Treće izdanje HUP-ove konferencije Digitalna Revolucija usmjerilo se na značaj promjena koje donose digitalne tehnologije i odgovor na pitanje zašto ona ne može zaobići niti jednu tvrtku. Ona koja se ne digitalizira, umire. Mnogo je razloga zašto je tome tako, a sve doznajte u emisiji.Njezino je lice mjesecima zvučalo poznato kada je prolazila kroz transformacije u pjevačkom showu 'Tvoje lice zvuči poznato' i u istome odnijela pobjedu. No, Maja Bajamić u Informeru je ipak u malo drukčijem izdanju. Rodna Splitska gruda ili Zagreb, obvezujući pjevački ugovori ili financijska nestabilnost, novac, karijera i basnoslovne zarade za jednu noć samo su neke od tema o kojima je razgovarala u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 206

Od visoke stope nezaposlenosti i mogućnosti biranja zaposlenika stigli smo do praznoga tržišta rada. Naravno, ne samo zbog toga, no poslodavci već predugo traže porezno olakšavanje rada, ako ne zasebno, onda barem kao dio paketa poticanja ulaganja. Koja, unatoč oporavku i rastu, i dalje izostaju. Možda se turizam, kao glavni pokretač rasta, smatra djelatnost u kojoj digitalizacija nema što raditi. No, prevarili biste se, i turizam se velikim dijelom preselio na virtualne platforme.

Informer, epizoda 207

Prijevare s platnim karticama nekada su se događale samo na fizičkoj razini, netko ih je jednostavno ukrao. No, s razvojem tehnologije, internet trgovine i praktički zamjenom gotovine plastikom, hakiranja i slične prijevare sve su češće, čak i ako plaćamo preko provjerenih globalnih platnih sustava. Ako je nešto svojstveno kapitalizmu onda su to zahtjevi za deregulacijom i slobodom kretanja privatnoga kapitala. Kako živimo u zemlji carstva birokracije mislimo da je drugdje trava zelenija i da reguliranja tamo negdje drugdje nema. No, nismo u pravu, jer globalizirani život i ekonomija svakodnevno nameću nove regule, čak i u Americi. Koliko se god činilo da je Croatia maleni otočić u globalnoj ekonomiji i da je zaštićena od raznih svjetskih udara, na to ipak nije imuna. Možda korona virus fizički do nas nije stigao, no ekonomski se utjecaj već osjeti.

Informer, epizoda 208

Iako je ta vrsta rada u padu i više ne čini četvrtinu tržišta, u planu je Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada koji bi onda poslužio kao podloga za izradu zakona. No, obrtnici se pitaju čemu novi zakon ako takav već postoji? O spoju plave i zelene Hrvatske na razini teorije priča se od 90ih. Sve što smo zaključili iz želje da se one spoje jest da plava Croatia više voli uvoz nego domaće zeleno. Domaći se proizvođači žale kako se teško uspijevaju probiti do hotelske ponude, no praksa ipak pokazuje nešto drugo. Što točno, doznajte u Informeru.Iako većina poduzeća nije ni zakoračila u digitalnu transformaciju, ona je nužnost bez koje se gubi konkurentska prednost. Da bi cijeli proces, posebno malim i srednjim poduzećima, bio lakši i jednostavniji HGK je pokrenula digitalnu komoru, informacijsko-komunikacijsku platformu koja besplatno nudi 7 e-usluga razvijenih u skladu s ciljevima strategije e-Croatia.Svima je jasno da se klima mijenja zbog utjecaja čovjeka i da je proizvodnja energije odgovorna za dvije trećine emisije stakleničkih plinova. Naravno da ne možemo odmah i potpuno prijeći na obnovljive izvore, no energetska tranzicija morala bi ići brže. Croatia trenutno iz obnovljivih izvora – sunca, vjetra, biomase i bioplina – proizvodi tek 12% potrošnih potreba. Gdje smo u odnosu na Europu, pogledajte u Informeru. Valerija i Katarina sestre su osebujnoga stila. Iako je jedna po struci agronom, a druga medicinska sestra, moda je njihova glavna okupacija. Kako kreativu pretočiti u biznis, ušteđevinu uložiti u posao i krenuti u nešto posve novo i drukčije na ovim prostorima otkrile su u svom načinu kružne ekonomije – pogledajte u ovotjednoj rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 209

Nova TV predstavlja novu zanimljivu emisiju koja informira, propituje i analizira aktualne gospodarske teme.

Informer, epizoda 210

Nema poduzetnika koji se neće požaliti na neproduktivne zaposlenike i, posebno, lažna bolovanja. S druge strane, nema sumnje da su bolovanja kod privatnika nemjerljivo rjeđa nego u javnome sektoru. No, sigurno niste znali da smo prema danima bolovanja negdje na sredini EU ljestvice, nikako u vrhu, jer najviše bolovanja bilježi Njemačka! Održivost nije jeftina, ali zasad nema alternative. Upravo zato što nije jeftina, a za takva velika ulaganja malo koja tvrtka ima dovoljno kapitala, na raspolaganju su različiti izvori, uključujući i europska sredstva. Jedna je domaća tvrtka, koja je upravo lansirala novu liniju ekoloških tenisica, iskoristila jedan od raspoloživih programa za klimu i održivost. Od Zločeste djece preko Večernje škole do filmova poput Sonja i bik. Riječ je o Zlatanu Zuhriću alias Zuhri koji publiku nasmijava još od kraja 80-ih. Je li jednako duhovit kada su u pitanju osobne financije, na čemu najbolje zarađuje, uspijeva li uštedjeti te još par drugih zanimljivih detalja otkriva Informer. 8. mart je prošao, ali ekipa Informera se vodi onom da ženama nije namijenjen samo jedan dan u godini. O položaju žena, posebno u biznisu, treba pričati svaki dan. Informer donosi priču o novome mentorskom programu pod kapom HUP-a. Posebnost je toga programa činjenica da mentori nisu profesori, coachi ili konzultanti nego menadžeri, u većini slučajeva predsjednici i članovi uprava te poduzetnici.

Informer, epizoda 211

Koronavirus još nije dosegnuo svoj maksimum, a način na koji smo navikli živjeti ruši nam se pred očima. Sve što smo mislili da znamo o krizama postaje nedostatno za misaono stvaranje sutrašnjice. Privatni je sektor u panici, prihoda neće biti, jer će svijet, čini se, stati. Na dan, tjedan, mjesec ili više, svejedno je. Ekonomija traži vječiti rast kroz vječitu potrošnju. Smeće je vrijedna sirovina, govore to barem jedno desetljeće. To je bio i glavni argument odvajanja otpada, no nekako je ispalo da što više i bolje odvajamo, odvoz smeća postaje skuplji. Pa, je li otpad još uvijek isplativ biznis ili su, barem u Zagrebu, na djelu igre u kojima profitiraju samo kumovi? Informer istražuje zašto primjerice Prelog zarađuje od otpada, a Zagreb ne.Ako Croatia nečime obiluje, onda je to energija sunca. S poticajima koji se nude itekako je isplativa. Doduše, u planu je bilo raspisivanje natječaja za sufinanciranje postavljanja solarnih panela na obiteljske kuće u travnju, ali zbog koronavirusa to je pod upitnikom, no tijekom godine sigurno će ga biti. Informer istražuje zašto onda solara imamo tako malo.Vjeko i Nikica modni su dizajneri s tipičnom pričom. Krenuli su, slikovito rečeno, iz garaže, a danas su među najtraženijima u zemlji. Krenuli su od toga što su željeli biti, do recesije koja ih je pogodila, no iz nje su izašli jači nego prije. Ne propustite rubriku Moj novac.

Informer, epizoda 212

Dok njemačka vlada najavljuje paket pomoći realnome sektoru težak 750 milijardi eura, s ključnom porukom: „Važno je djelovati brzo i nebirokratski“, Croatia je Vlada ostala vjerna sebi – pomoći će, ali malo, sporo i uz tisuću papira dokaza da je pomoć u doba korone doista potrebna. Poduzetnici su se okupili oko inicijative Glas poduzetnika s kojom traže otpis, ne odgodu, a Informer otkriva što o državnome paketu pomoći misle ekonomisti.Nakon smirivanja panike zbog potresa vratili smo se onoj dugotrajnijoj – panici zbog virusa. I da nije medija, od kojih mnogi senzacionalističkim naslovima dižu paniku na n-tu potenciju, već je sam strah od zaraze dovoljan da postupamo ishitreno, nerazumno, štetno. Uz sve to, jasno je da je život na kakav smo naviknuli stvar prošlosti, a nema veće anksioznosti od one koju uzrokuje promjena. Informer otkriva kako barem mrvu sniziti stupanj straha.

Informer, epizoda 213

Možda netko i misli da otprilike znamo što nas čeka u borbi protiv korone, no posve sigurno nemamo pojma što nas čeka u ekonomskoj stvarnosti jednom kada ta borba završi. Poduzetnici već sada plešu po rubu, a potraje li karantena do lipnja, armagedon će se tek dogoditi. Informer donosi priču s poduzetničkih terena. Od trenutka kada je postalo jasno da se ekonomija stopira, počela je licitacija brojkama. No, čini se da su i ekonomisti optimisti, jer gospodarski pad od 3 ili 5 posto nije razlog panike, doživjeli smo i gore, i evo nas živih. Ako sve stvarno stane do lipnja, čeka nas situacija s kojom se moderni svijet nije susreo. Odatle i prijedlozi dosad neviđenih gospodarskih mjera. Bez obzira na to što smo u izolaciji jesti se mora, dakle u povremenu se kupnju mora otići. Kako, i uz sve mjere zaštite, mogućnost zaraze u trgovini itekako postoji, a tržnice su zatvorene, i kupnja prehrambenih artikala seli na Internet. Uz to što štiti od virusa, štite se tako i radna mjesta. Nema sumnje da nas čeka recesija i još jedno čišćenje na financijskim tržištima. No, za razliku od prošle financijske krize kada se utočište tražilo u švicarskome franku, ovoga se puta kupuje – zlato. Nema to veze samo s koronom, zlato je najmanje 5 godina najtraženija roba. Investitori, države, svatko s viškom novca već je pobrao ono što je bilo dostupno. Nove će količine biti dostupne za nekoliko tjedana, kada se pošiljke probiju iz švicarskih kovnica koje su većinom smještene uz talijansku granicu.

Informer, epizoda 214

Kada je postalo jasno da će se privatni sektor potopiti u korona krizi glasnije nego ikada prije traži se rezanje plaća u javnome sektoru. Dio ekonomista uvjerava da bi to potopilo BDP koji će se ionako sunovratiti zbog gašenja ekonomije. Informer istražuje je li ovo prilika da napravimo rezove koje se nijedna vlada nije usudila učiniti gotovo 30 godina. Zaštita zaposlenih bit će također ključni zadatak u krizi. Prije svega su ugroženi oni iz realnoga sektora koji se ili otpuštaju ili im se smanjuju plaće, ali ne i obveze, od režija do kredita. Je li dio Vladinih i mjera banaka usmjerenih njima zasad dovoljan? Kao i kod svake krize, tržišta kapitala burno reagiraju. Neka su tržišta u svijetu pala 30-ak i više posto, zbog čega, među ostalim, raste i potražnja za zlatom kao opipljivim utočištem. I Zagrebačka je burza reagirala – promet raste, no vrijednost indeksa pada baš kao i vrijednost imovine investicijskih fondova. Nazire li se kraj agonije i hoće li biti kritično kao i 2008.?

Informer, epizoda 215

Već je neko vrijeme posve jasno da od turističke sezone ne možemo očekivati gotovo ništa i da je vrijeme rekordnih zarada prošlost. Ne samo da ćemo imati priličnu rupu u državnoj blagajni, nego je pitanje i što s planiranim ili započetim investicijama u turizmu jednom kada virus popusti. Jer, ne zna se hoće li se turizam ikada više vratiti na predvirusne razine. Nestašice uglavnom vežemo uz bivšu državu, no jedan je maleni virus otkrio sve rupe u domaćoj proizvodnji, odnosno u njenome nepostojanju. Odjednom smo shvatili da nema dovoljno medicinske opreme, alkohola, kvasca, kave i povrća. Dio se javnosti digao na noge tražeći obnovu barem dijela proizvodnje, no u ekonomiji je uvijek pitanje što je i koliko isplativo. Iako nitko ne zna kada će kriza završiti, posljedice je ponešto lakše predvidjeti. Upravo se zato među dijelom ekonomista pojavljuju, mnogi će reći, heretičke ideje, kao što je recimo tiskanje novca ili posezanje za novcem iz mirovinskih fondova. Ovo potonje, doduše u blažoj varijanti, predlaže i prva dama Ekonomskoga instituta. Je li doista vrijeme za herezu? Među skupinom pogođenijom korona krizom bez sumnje su studenti. Dok je dio stalno zaposlenih ipak zaštićen kakvim-takvim pravima, studenti su prvi na odstrelu. Većina uz studij i radi, a rad je preko studentskih servisa drastično pao. S druge strane, iako se većina vratila svojim obiteljima u svoje gradove, u mjestu studija i dalje plaćaju najam, iako ga zbog gubitka posla nemaju čime platiti. Osim zaposlenika koji ne znaju kako će izgledati sutra, pod većim su stresom još samo menadžeri i vlasnici tvrtki koji ovih tjedana moraju donositi teške odluke. Kako bi se stupanj anksioznosti smanjio i glava razbistrila dobro je posegnuti za dobrom starom prirodom, za aromaterapijom. Informer donosi priču o tome kako smanjiti menadžersku anksioznost i stres.

Informer, epizoda 216

Još od vremena bivše države u domaćoj se poljoprivredi ne događa ništa dobra. Proizvodnja pada, uvoz raste i tako već tri desetljeća. Dio je problema i u činjenici da je samostalna država uništila velike kombinate i ostavila poljoprivredu rascjepkanom. U njoj danas dominiraju OPG-ovi. No, pandemija nas upozorava da bismo u poljoprivredi ne samo mogli nego i morali biti samodostatni, inače bismo mogli ostati gladni. Zatvaranje tržnica činilo se poput smrtne presude malim poljoprivrednim proizvođačima. Tek se maleni dio OPG-ova probije do trgovina, a dio to niti ne želi zbog niskih otkupnih cijena. No, karantena je pokazala da svi mogu biti iznimno kreativni kada treba stići do kupca. Tečaj kune oduvijek je bio osjetljiva tema, prije svega zbog suprotnih interesa izvoznika, kojima odgovara slaba kuna, i kreditno zaduženih koji žele jaku kunu. Da ne živimo u vremenu stopirane ekonomije izvoznici bi bili presretni, jer je korona u kratkome vremenu uspjela oslabjeti kunu. Toliko da je HNB nekoliko puta intervenirao povlačeći s tržišta više od 9 milijardi kuna. Informer istražuje ima li HNB dovoljno alata da spriječi daljnji pad kune.Jedan je od balona koji se drastično ispuhao s krizom 2008. onaj nekretninski. No, zbog rasta turizma, posebno u glavnome gradu, posljednjih godina opet rastu i cijene i kupoprodaja, pri čemu su se cijene napuhale do razina iz prethodne financijske krize. Očekivano, korona je počela spuštati cijene, no kolike će biti ukupne štete na tržištu, zbrajat će se jednom kada sve prođe. Nema biznisa koji koronom nije barem okrznut, što znači da se u hodu morao prilagoditi novim okolnostima. Virus je pokazao da doista živimo u svijetu koji je još potkraj 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je globalizacija bila tek u povojima, nazvan akronimom VUCA. To je svijet nesigurnosti, kompleksnosti, promjenjivosti i dvosmislenosti. Informer istražuje kako uopće voditi biznis i ljude u svijetu u kojemu samo mijena stalna jest.

Informer, epizoda 217

Iako je Vlada u dva navrata donijela mjere za spas gospodarstva, dojam da stvarno zna koji je cilj i na što bi se trebalo fokusirati uporno izostaje. Štoviše, čini se kao da nitko u Vladi ne razumije da već sada imamo najmanje tri šoka koji egzistiraju istodobno – šok ponude, šok potražnje i šok negativnih očekivanja. Vladimir Čavrak, profesor s Ekonomskog fakulteta upozorava da nije vrijeme za štednju i da bi, ovisno o dubini i dužini trajanja krize, moglo trebati dvostruko više novca od Vladine ponude. Osim što smo ovogodišnji Uskrs proveli zatvoreni unutar vlastitih zidova, obilježio ga je i velik porast cijena, znatno veći od uobičajenoga za taj blagdan. No, ni to nije sve. Rast cijena ne prati blagdanski kalendar, one su i nakon Uskrsa ostale visoke. Informer istražuje je li to novi trend.Mnogi ekonomisti već neko vrijeme predlažu da HNB počne tiskati novac, odnosno da izravno počne kreditirati državu. To je ključna prednost preostalog monetarnog suvereniteta koji članice europske monetarne unije nemaju. No, HNB zasad ne razmišlja o tome, a intervencije su usmjerene smirivanju tečaja i osiguranju likvidnosti banaka i to unatoč tomu što transmisijski mehanizam prelijevanja novca iz banaka poduzećima i građanima u krizi nikada nije dobro funkcionirao.Iako nitko pojma nema ni koliko će trajati ni kako će završiti virusna kriza, većina pretpostavlja da osim pada plaća i otkaza, tržištu rada prijeti još jedan poremećaj – povratak emigranata. Ekonomisti računaju da bi ih se moglo vratiti oko 50 tisuća. Nadležno ministarstvo ne raspolaže podacima o broju povratnika, no anketa na terenu pokazuje da povratak baš i neće biti masovan. Štoviše, i oni koji su se morali vratiti jer su u inozemstvu ostali bez posla planiraju što brži bijeg natrag.

Informer, epizoda 218

Vječita dilema – treba li u krizi štedjeti ili trošiti, pri čemu se to pitanje prije svega odnosi na državu, dobilo je odgovor. Kako zahtjevi poduzetnika za reformiranjem i štednjom države ne jenjavaju, ekipa sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta odlučila je analizirati nekoliko situacija koje pokazuju utjecaj štednje i potrošnje na rupu u proračunu i BDP. Rasta potrošnje zaposlenih u privatnome sektoru baš i nema, mnogima je plaća srezana ili su dobili otkaze. Oni koji nisu ovih se dana trebaju prisjetiti stare normale i rada u uredu. Kratko je to vrijeme za prilagodbu, jer u svega dva mjeseca pogodili su nas meteor, korona, potres, rad od kuće, pa ponovno povratak u urede. Informer istražuje možemo li se vratiti kao da je sve isto.

Informer, epizoda 219

Dva Hrvata, najmanje tri ekonomske teorije. No, s jednim se zdravorazumskim stavom teško ne složiti – kada prijeti recesija nije vrijeme za štednju. A Vlada je očito odabrala upravo to, pa među ostalim, štedi i na javnim nabavama. Dio su procesa javnih poziva i nabava i EU natječaji. Informer istražuje jesmo li si zabili autogol i blokirali nužno potrebna sredstva.Potrošnja je u svakoj recesiji ključna aktivnost, jer ako se ne troši nema nikakva razloga za otvaranje ili očuvanje radnih mjesta. I dok smo u vrijeme karantene uglavnom kupovali hranu, redovi kod otvaranja prije svega modnih trgovina možda daju naslutiti da se potrošnja neće odmah ispuhati. Doduše, impulzivna kupnja nakon popuštanja karantene mogla bi u idućim mjesecima dobiti pljusku. Jer, plaće se neće tako brzo vratiti na pred-korona razine.Već dugo u Europi ne stanuje ni solidarnost ni suradnja, nema čak niti zajedničkih epidemijskih mjera. Svaka je zemlja prepuštena sebi. Ta činjenica može još nekako preživjeti koronu, ali krizu koja stiže razjedinjena je zajednica nesposobna preživjeti. Kako će tek krizu preživjeti Croatia koja se iz posljednje izvlačila najdulje od svih i kojoj svi sada prognoziraju najveći pad?Iako je fizička distanca većini teško pala, rad od kuće baš i nije. Odjednom smo shvatili ne samo da trebamo zaustaviti suludi ritam rada nego i da sveukupno možemo raditi manje, a produktivnije. Dio zaposlenih i nakon omekšavanja mjera ostaje raditi od kuće, a nas je zanimalo kakve bi to sve koristi i uštede donijelo i vlasnicima i zaposlenicima.

Informer, epizoda 220

Dok se vlast sprema na ranije izbore, tobože zbog epidemije, gospodarstvo je ostavila na suhome. Drugi krug mjera niti je dovoljan niti je dugoročniji, što pokazuje da Vlada doista ne razumije što stiže. Trenutno najglasnija poduzetnička udruga Glas poduzetnika pokušava dobiti odgovore ili barem znakove što vlada kani s mjerama kako bi se donekle pripremili za jesen, no odgovora zasad nema. Zbog globalnog zaključavanja ekonomije najviše su stradala najrazvijenija tržišta, ona Amerike i Europe, što će sigurno presložiti ekonomski poredak. Globalna trgovina možda nikada više u takvoj mjeri neće biti globalnom, a i turizam će se sigurno stisnuti. Svjetsko će se gospodarstvo oporaviti, no pitanje je na kojim razinama ponude i potražnje, što posebno ugrožava male, otvorene ekonomije poput Hrvatske. O tome što nas čeka otkrila je ekonomistica Vedranom Pribičević. Poduzetnici već dugo traže da se država presloži i reformira, i usred pandemije zahtjevi su glasniji nego ikada. Traži se i porezna reforma koja bi, među ostalim, odustala od naplate akontacije poreza na dobit i ubuduće naplaćivala PDV isključivo po naplaćenim računima. Je li to izvedivo u vrijeme kada država mora financijski spašavati gospodarstvo i u vrijeme kada je u proračun stigla, šuška se, tek četvrtina očekivanoga PDV-a? Neki su se htjeli vjenčati, neki putovati, i za to su prije korone ili dali akontaciju ili recimo već kupili aviokarte. Uz to je mnogima smanjena plaća što taj izdatak iz trenutne perspektive čini još većim. Informer istražuje kakva je praksa povrata uplaćenoga i postoji li uopće.

Informer, epizoda 221

Globalnu ekonomiju pokreće potrošnja. A temelj je svake potrošnje mali čovjek, kupac, o kojemu su pametne države poput Njemačke ili Danske itekako vodile računa. Croatia se njima posvećuje tek posredno, preko pomoći poduzetnicima. No, ako obični ljudi nemaju čime kupovati, a uskoro neće imati, ugasit će se i ponuda, dakle tvrtke, usluge i proizvodnja. Ako su poduzetnici zadovoljni državnom pomoći kako tek stoje zaposlenici? Nimalo neizvjesno osiromašenje društava nakon pandemije, ali i sve veći jaz između bogatih i siromašnih u razvijenim državama i bez nje na javnu scenu vraća ideju univerzalnog temeljnog dohotka. Škotska, Španjolska, Kanada, Amerika – sve je više zemlja koje se nakon Finske spremaju isprobati tu ideju ili o njoj razmišljaju. Može li Croatia financirati takvu ideju? Dizelaši polako odlaze u povijest, no pitanje je godina kada ćemo i benzince pospremiti u muzeje i zamijeniti ih električnim vozilima. Zasad su vozila na održivi pogon običnim smrtnicima preskupa, no njihov broj ipak raste. A plan je s vremenom u njih spremati viškove energije, pretvoriti ih u – baterije na kotačima.

Informer, epizoda 222

Kažu da papir sve podnosi. Na papiru su tako brojke financijske pomoći i ukupnih kredita respektabilne. No, prema običaju, u praksi uvijek nešto škripi. Tako je od velike najave silnih milijarda kuna pomoći tek dio realiziran, najmanje preko poslovnih banaka. Dio zapinje na ukupnome portfelju koji je brzo dosegnuo limit, ali veći dio zapinje na administraciji i provjerama koje mnogi neće preživjeti. Teško je biti optimističan ako su nam jasni razmjeri ekonomskih posljedica korone. Pri tome ne samo da sadašnja Vlada nije napravila plan financiranja barem do kraja godine, nego ćemo praktički do jeseni imati tehničku, pa novoizabranu Vladu koja tek treba pohvatati konce. Što se iza brda valja otkrila je prva dama Ekonomskog instituta Maruškom Vizek. Dok se pripremamo za izbore u najgore moguće vrijeme u kojemu se nude iste prežvakane opcije, uz poneke novitete s privatnim interesima, političari u nekim drugim državama čvrsto drže uzde i samouvjereno donose odluke znajući da neozbiljnost i nepravodobnost skupo stoje. Imamo li ikakve šanse postati zemljom političara novoga kova, ne onih iz davne BBC-ve serije? Svakome tko gleda širom otvorenih očiju bilo je jasno da svijet nakon krize 2008. više nije isti. Kriza je bila strukturna, nikada se zapravo nije ispeglala, a iznjedrila je, među ostalim, i američko-kineski trgovinski rat. Korona je stvari ogoljela do kraja, pa sada pričamo o deglobalizaciji i okretanju samodostatnosti. Što to znači za svijet i svaku pojedinu ekonomiju, uključujući i našu kojoj je pojam samodostatnosti teška nepoznanica? Dok poduzetnici prijete otkazima, a u međuvremenu se plaće drastično režu, malotko razmišlja o tome da nam vjerojatno slijedi novi val - ne korone nego iseljavanja i da će nam uskoro opet nedostajati ljudi. A bez ljudi nema ni ekonomije. Stoga već sada navire stara ideja – dio umirovljenika vratiti na tržište rada, no kakva je korelacija s njihovim zdravljem?

Informer, epizoda 223

Što god mislili o američkim prosvjedima koji se šire i po Europi, jedno se pitanje opet nameće samo od sebe: zašto su Hrvati jaki na jeziku, ali u praksi potpuno anemični? Okupiti više od tisuću ljudi koji glasno traže ono što zdrav razum nalaže uglavnom je nemoguća misija. Je li stvar u glavi, naslijeđu, prevelikoj politiziranosti ili nečemu četvrtome? Svi su se digli na noge zbog urušavanja turizma koji čini oko 20% BDP-a. Nitko ni glasa nije pustio zbog ostalih 80% gospodarstva u kojemu pretežu proizvodnja i izvoz. Izvozna je potražnja već pala, doduše statistika to još nije zabilježila, podaci su dostupni samo za prvo tromjesečje. No, ne bude li država shvatila da raznim mjerama obilato treba potaknuti izvoz, bit ćemo u višestruko većem problemu nego da se uruši samo turizam.

Informer, epizoda 224

Prema obuhvatu mjera i visini intervencije šesti smo u Uniji, a zahvaljujući poticajima, nezaposlenost je u travnju u odnosu na lanjski travanj porasla samo 1,6%. Informer istražuje kako stojimo u odnosu na druge. Još malo mjerenja. Svaki put kada netko anketno mjeri korupciju, uvijek smo u vrhu. To nimalo ne čudi, jer još od vremena Gucića, Kutle ili Sanadera, pa sve do Josipe Rimac, znamo da sve padne u pravnome procesu i da osude uglavnom izostaju. A ukradeni se novac nikada ne oduzme. Pa zdrav razum pita: u čemu je problem? Da nije bilo poticaja za očuvanje radnih mjesta, sigurno bi nastao pomor i tvrtki i zaposlenosti. No, kako to biva s našom birokracijom i u ova tri-četiri mjeseca koliko se isplaćuju poduzetnici su doživjeli svašta, primjerice da se mora isplatiti direktorska plaća iako su prihodi nula kuna ili da pravo na poticaje nema nitko tko je pokrenuo nešto svoje nakon 29. veljače.

Informer, epizoda 225

Za tjedan dana opet krećemo na glasovanje, no ovoga se puta poruke većine stranaka čine dosad najmanje smislenima. U vrijeme pandemije i gospodarskoga urušavanja kakvo nikada prije nije viđeno umjesto o praznome proračunu, o novim nužnim mjerama pomoći stranke izlaze s retorikom potpuno neprikladnom čak i za ovu balkansku močvaru. Virus očito nikamo nije otišao, a s njim niti potreba da se zemlje zatvore u svoje granice i sa što manje trgovinske razmjene pokušaju biti samodostatne. Croatia si takvo što ne može priuštiti, jer doslovno ni u čemu nismo samoodrživi. Padne li robni izvoz, a već pada, bit ćemo potpuno neodrživi. U takvim neprilikama uloga gospodarske diplomacije nikada nije bila važnija. Nažalost, njezin se smisao u praksi rijetko kada dokazao. Očito živimo vrijeme velikih promjena koje smo dijelom i sami zazivali, jer je davno postalo jasno da ekonomski globalni sustav melje sve pred sobom i da se davno negdje u njemu izgubio čovjek. Korona nas je toj promjeni približila, no u praksi bi svi i dalje business as usual. Otprilike kao i na izborima, želimo novo, ali uvijek glasamo za staro. Je li u pitanju strah od nepoznatog? Bez obzira na to kakva će na kraju biti sezona i koliko ćemo i kojih turista uopće imati, velik dio njih i izvan sezone živi na otocima i ovisi o redovnim linijama državnoga brodara. S 54 broda nije problem izdržati niti najgušću sezonu kada u danu bude oko 600 isplovljavanja. No, to podrazumijeva i velike troškove, jer flota u svakome trenutku mora biti zdrava i obnovljena. Još će za lipanj dio poduzetnika dobiti poticaje za spas radnih mjesta. Što nakon toga, nitko ne zna. U međuvremenu su, dok su trajale mjere za pomoć gospodarstvu, poticaji za samozapošljavanje odnosno paušalni obrt, suspendirani. Iako se plaćaju iz europskih i to namjenskih izvora. Informer istražuje kakva je budućnost poticanja samozaposlenih i onih koji bi uskoro radije bili takvi nego nezaposleni.

Informer, epizoda 226

Sa samo dva mjeseca lockdowna svjetsko je gospodarstvo nokautirano. Što god se dalje bude događalo s virusom, novog zatvaranja neće biti. No neće biti ni starog normalnog jer strah ubija potrošnju. Posljedično, i gospodarski rast. U međuvremenu, dok zbrajamo štete i procjenjujemo koliko ćemo pasti, svi samo želimo business as usual. Dok se zabavljamo izborima i počesto nevažnim temama država će biti potpuno nepripremljena za ono što stiže na jesen. Proračun je već sada prilično prazan, iako pada BDP-a službeno još nema. Hoće li i s čime država moći intervenirati nakon ljeta i što je trebala učiniti drukčije?U vrijeme krize i otpuštanja ljudi, odjeli koji se bave upravljanjem ljudima - HR, često su se našli u najmanju ruku zanemareni, ako ne i kao viškovi. Pa iako mnogi vlasnici tvrtki i njihove uprave misle da usluge HR-a u krizi nisu potrebne, to je potpuno pogrešno. U svijetu nestalnosti, kompleksnosti, pa i straha, uz potrese na tržištu rada i iseljavanje, njihova je uloga važnija nego ikad.

Informer, epizoda 227

S obzirom na pobjednike izbora nije izgledno da ćemo u skoro vrijeme svjedočiti smanjenju aparata lokalne zajednice ili teritorijalnom prekrajanju. Utoliko je važnije znati kako sve te jedinice lokalne samouprave stoje financijski i koliko su im proračuni otvoreni ne samo vlastitim građanima nego i šire, jer mnogi nisu održivi. Njemački fintech Wirecard, čija je tržišna kapitalizacija donedavno premašivala i onu Deutsche bank, proglasio je najveći stečaj u povijesti korporativne Njemačke kompromitirajući cijelu fintech industriju. Tim više što su u cijeloj priči o nestanku 2 milijarde eura i dugu vjerovnicima od 3,5 milijarde duboko uvučene i rejting agencije, revizori, burze, kartičari, pri čemu barem za budućnost treba riješiti enigmu: tko je uopće regulator fintech sektora i kome on polaže račune?Netko je na nekoj društvenoj mreži nedavno komentirao kako zdravlje ne smije pripadati kategoriji potražnje kao da je riječ o sladoledu ili cipelama. No, globalno je upravo tako, što potvrđuju i igre oko lijeka koji skraćuje vrijeme priključka na respirator i ublažava tijek bolesti u slučaju zaraze Covidom 19. Gdje su u tim igrama Europa i Croatia?

Informer, epizoda 228

Činjenica je da su sve dosadašnje porezne izmjene donesene kao pojedinačne mjere. Ništa nije promišljeno do kraja, ne sagledava se cjelina, često niti pravednost oporezivanja. Upravo zbog nepravednosti i nejednakosti posljednjih izmjena poreza na dohodak – prihoda lokalne samouprave - u korist mladih zaposlenika i ponekih umirovljenika, pokrenuta je ocjena njegove ustavnosti. Kada je bivši SDP-ov ministar Slavko Linić osmislio fiskalizaciju za sve djelatnosti koje račune prije nisu izdavale, gotovo je izbila revolucija. No, evo nas u sedmoj godini primjene u čemu smo slavni ili neslavni lider, kako tko gleda na stvar. Nije da se nije pokušalo prevariti i taj sustav, no kontinuirani razvoj softvera doskočio je svakoj ideji utaje poreza.

Informer, epizoda 229

Iako postoje naznake da sezona neće biti katastrofalna, nema naznaka da će ostatak gospodarstva, koji čini oko 75% BDP-a, biti pomilovan. Bit će ugroženi svi, i poduzeća i građani. A kako sve na kraju lanca leži na malome potrošaču, upitno je s čime će on generirati ikakvu potrošnju. Otud ideja o izdavanju strogo namjenskih kriptokuna koje bi podigle potrošnju, posljedično i BDP. Nema sumnje da su dio naše turističke ponude, posebno za mlađe turiste željne zabave koju dobro plate, i klubovi. No, kako danas sve što sliči na njih nosi etiketu korona partya velik dio njih mogao bi se zatvoriti, što će povući na dno ukupne turističke rezultate. A klubovi posve sigurno nisu jedina mjesta koja okupljaju veći broj ljudi. Putovanja su drastično smanjena, posljedično i plovidbe. No, mnogobrojni hrvatski otoci ne ovise samo o turizmu nego i o lokalnim linijama koje ih povezuju s kopnom. Srećom, nakon karantene sve se polako normalizira, pa i u ovako izazovnom vremenu krize državni brodar nastoji održati plovidbu i biti pouzdanom i sigurnom vezom otoka i kopna. Čak i da je virusna prijetnja potpuno prošla, promjene koje je potaknula više se ne mogu zaustaviti. Nakon samo 2/3 mj stopiranja ekonomije većina je tvrtki u modu preživljavanja. U njemu, logično, ne mogu ostati, stoga im treba ozbiljan Restart. Ne onaj poraženi koalicijski nego potpuno nov pogled na poslovanje koji će tvrtkama omogućiti da prežive ovo što daleko nadmašuje običnu krizu.

Informer, epizoda 230

Prema obuhvatu mjera i količini novca ubrizganoga u spas gospodarstva šesti smo u Europi. Istrošili smo se toliko da je pitanje s čime ćemo u nastavak borbe. Iako je Vlada bila široke ruke, u najvažnijoj stvari nije popustila – smanjenju poreza. Štoviše, ostali smo jedinom zemljom koja poduzetnicima nije pomogla na najučinkovitiji način. Najavljene porezne izmjene stići će prekasno. Najavljeno smanjenje stopa poreza na dohodak vjerojatno će biti u primjeni od početka iduće godine. Nema sumnje da će rezanje stopa povećati osobnu potrošnju, no pitanje je tko će uopće preživjeti jesen da bi iduće godine mogao trošiti više. Mjere za spas gospodarstva uglavnom su pale na leđa Zavoda za zapošljavanje. Do kraja kolovoza ostat će ih još ponešto, za točno određene djelatnosti, no dobra je vijest da se vraćaju poticaji za samozapošljavanje koji bi također mogli spasiti ponešto ugroženih radnih mjesta. Što će biti nova? U Informeru smo nedavno pričali o tržištu kapitala koje se toliko odvojilo od stvarnosti da čak i bankrotirane kompanije izdaju vrijednosnice kojima cijena luđački raste. Stoga se dio investitora već godinama okreće zlatu. Cijena je za uncu premašila 1900 dolara, no još se uvijek kupuje jer se procjenjuje da će za dvije godine unca vrijediti čak 3000 dolara.

Informer, epizoda 231

Predugo smo već svjesni da smo zemlja rentijera u kojoj su inovacije više čuđenje u svijetu negoli temelj biznisa. Rentijerstvo bez sumnje betonira i porez na kapitalnu dobit, uveden prije 4 godine, koji ne samo da viškove novca opet usmjerava u nekretnine nego i tvrtke odvraća od financiranja na tržištu kapitala. Nije riječ o natjecanju, no nema sumnje da je demografska pustoš veći, dublji i dugotrajniji problem od korona krize. Doduše, sve su zemlje prilikom pristupanja Uniji manje ili više doživjele sličan scenarij. Svi odlaze za boljim prilikama, no uvijek netko naseli praznine. Kada je riječ o Hrvatskoj, pojedini gradovi i regije istodobno bilježe i emigraciju i imigraciju, no nažalost ne sve regije. Mnogi su od vas vjerojatno pokrenuli vlastite tvrtke ili obrte i vjerojatno ste se, ovisno o vrsti djelatnosti koju ste otvorili, susreli sa zastarjelom nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Mnogih novih zanimanja uopće nema, a mnogi mladi ljudi s kreativnim idejama jednostavno se ne mogu uklopiti u krute klasifikacijske okvire. No, nemaju problem samo poduzetnici, ima ga i statistika koja iz njih čupa podatke. Sigurnost na radnome mjestu donedavno je uglavnom značila birokratsku gnjavažu. Od besmislenog crtanja plana evakuacije nekog malenog ureda do recimo nošenja zaštitnih kaciga ondje gdje su propisane. Ako toga nije bilo, inspektori su rado naplaćivali kazne. No, doba korone nosi i posve novo značenje sigurnosti. Ne samo one 'pro forma'.

Informer, epizoda 232

Od 28 zemalja Unije u njih čak 17 velik dio stanovnika živi u energetskome siromaštvu. Očekivano, to su zemlje juga i istoka Europe, među njima i Croatia. Stoga su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, FER i Grad Zagreb pokrenuli projekt Fer rješenja za bolju zajednicu s ciljem smanjenja udjela siromašnih kućanstava. Kako točno pomažu na terenu? Činilo se da se s globalizacijom krećemo prema pojednostavljenju, jedna vlada, jedna banka ili barem jedna valuta. Dolar i euro korak su u tome smjeru. No, umjesto da se broj valuta u svijetu smanjuje, on raste. Može li monetarni pluralizam odgovoriti na pitanje zašto je valuta sve više? Ili možda stalne krize koje traže inovativna spašavanja?

Informer, epizoda 233

Nova TV predstavlja novu zanimljivu emisiju koja informira, propituje i analizira aktualne gospodarske teme.

Informer, epizoda 234

Čini se da je najveći disruptor u dosadašnjoj povijesti virus. Promijenio je čak i način na koji radimo, stoga je Vlada krenula u izmjene Zakona o radu. Posljednje izmjene datiraju iz 2013. i 2014., no poslodavci traže još fleksibilnosti, za što im rad od kuće – koji također postaje novim normalnim – daje posve dobar argument. No, nisu glavna briga radnici nego tvrtke u kojima rade, jer ako se dio njih ugasi, gasit će se i radna mjesta. Država očito ne misli više ubrizgavati financijske pomoći, jer misli da je kriza prošla. Tržište je tradicionalno bankocentrično, a banke su kreditne slavine prilično zategnule, pa je pitanje hoće li vlasnici imati čime premostiti vrijeme do oporavka. Ili će ih se dio ugasiti?Naviknuli smo da glavna svjetska valuta, dolar, oscilira – što namjerno, što kao posljedica neke krize. Trenutno je najslabiji u posljednje dvije godine. No nikada dosad nije izronilo pitanje njegova opstanka kao glavne valute. Kako za sve postoji prvi put, i to se dogodilo. Ne toliko zbog njegova slabljenja nego zbog globalnih odnosa koje je korona žestoko izmiješala. Međunarodna se trgovina prilično stišće, globalni su lanci dobave na previše mjesta prekinuti, što tvrtkama stvara nove probleme. U takvim okolnostima planirati zalihe postaje vizionarskom vještinom. Treba li ih više ili manje, koje će zalihe kupci, u slučaju da korona histerija potraje, isprazniti? Toaletnog papira, televizora, hladnjaka ili, recimo, sjemenja? Nije tajna da Hrvati nemaju poduzetnički mentalitet, da će radije raditi za nekoga nego sami oživotvoriti svoju poslovnu ideju. Nekako od kolijevke, preko škole, pa do fakulteta učimo kako raditi, kako to raditi dobro, ali ne i kako se ostvariti u poduzetništvu i stvoriti novu vrijednost. Zašto je to tako?

Informer, epizoda 235

Kada je ekonomija teško oštećena krizom nijedna privatna kompanija, koliko god velika, ne može potaknuti novi ciklus, može to samo država, centralna i lokalna. Novac iz EU fondova dobar je poticaj za to, no lokalna država, prilično stanjenih proračuna to nije u stanju, tim više što im je i izmjenama nekih zakona oduzet dio priljeva. Zna li vlast što bi zapravo s lokalnim jedinicama nije baš jasno. Koliko smo puta čuli vapaj: šteta što Gavrilo Princip nije promašio, da jest, sada bismo bili dio germanskog mentaliteta. Ako za Nijemce vrijedi ona: nogomet je igra u kojoj uvijek pobjedi Njemačka, onda je to u ekonomiji još točnije. Njihovom modelu rajnskog kapitalizma anglosaksonski analitičari i biznismeni, pa ni hrvatski, nisu skloni. No, planiranje na duge staze, umjeren rast i spoj obrazovanja, znanosti i poduzetništva pokazali su se najotpornijim na krize. Glazba, festivali, druženja uglavnom su otkazani do daljnjega. No, u stiješnjenim uvjetima raste kreativnost, a kao rezultat te kreativnosti rodio se zagrebački Green river festival, kod Hendrixovog mosta. Iako Sava baš i nije green, cijeli festival jest, potpuno ekološki i održiv, štoviše mnogo tih održivih ideja možete ponijeti i kući. Zagreb je turistički buknuo tek kada se pojačala gastronomsko kulturna ponuda. Nema sumnje da su značajniji doprinos rastu broja turista prije pandemije dali i privatni muzeji, čiji sadržaj i ponuda prilično odskaču od one javno financirane. No, razlika nije samo u sadržaju. Dok javni muzeji ne moraju brinuti o zaradi, privatni muzeji jedva preživljavaju na koronom poharanome tržištu. Koliko će ih uspjeti preživjeti? Iako se čini da u COVID vremenima nitko ne treba nove zaposlenike, štoviše, vlasnici su tvrtki prisiljeni otpuštati, više nego ikad važno je pronaći baš onu osobu koja će tvrtki pristajati poput rukavice. Upravo tomu služe takozvani head hunteri, specijalizirane agencije koje spajaju ponudu i potražnju na tržištu rada. Informer istražuje koliko uspješno.

Informer, epizoda 236

Plaće u javnome i privatnom sektoru toliko su dugo u raskoraku da se nitko ni ne sjeća kada se problem pojavio. One u privatnome, naravno, zaostaju. Osim kada su u pitanju visokoobrazovani – oni koji rade kod privatnika zarađuju više – što za javnu i državnu upravu nije dobro, jer tako nikada neće zadržati najbolje kadrove. Ima li u toj usporedbi išta što sugerira promjenu? Zakon o radu treba u nove izmjene, prije svega zbog radnih mjesta koja su se izmjestila kod kuće. No, nije to ni jedini ni ključni razlog zbog kojeg poslodavci traže omekšavanje rigidnoga zakona, potpuno neprilagođenog novom vremenu. U međuvremenu se tržište samo regulira, pa imamo nove trendove koji koriste rupe u zakonu. Znamo da u civiliziranome svijetu postoje granice vrijednosti darova koje političar može primiti. Kod nas to baš i nije u điru, mi volimo imovinske kartice, no iz dosadašnjih se primjera baš i ne može zaključiti da su korisne. Doduše, bilo je zbog njih napuštanja ministarskih pozicija, ali samo zato što je prilikom popunjavanja kartice nakratko zatajilo sjećanje na posjed neke nekretnine. Za prvi milijun nitko ne pita, zar ne?Prehrambena industrija jedna je od ključnih koja izravno utječe na još dvije strateške grane, turizam i poljoprivredu. No, i s krizom i bez nje ta industrija godinama zaostaje za konkurencijom i gubi radna mjesta. I dok se u javnosti sve češće spominje reindustrijalizacija, prehrambeni sektor prilično dobro pokazuje zašto to teško ide. Pandemija još traje, no nećemo čekati njezin kraj da se vrati rubrika Moj novac, samo u malo izmijenjenome ruhu. U dvotjednom ćemo ritmu predstavljati žene u biznisu, sve njihove borbe, nedoumice i uspjehe. Led razbija Kristina Ercegović, vjerojatno najpoznatija među poduzetnicama koje ih i sama gura što više može.

Informer, epizoda 237

Živimo u svijetu mjerenja i uspoređivanja, pa tako mjerimo i inovacije kroz Globalni inovacijski indeks. Na toj smo se ljestvici nešto sitno pomaknuli, pa smo sada 41. No, inovativnost nam nije jača strana, a u prilogu doznajte gdje zapinjemo.Još malo uspoređivanja. Kažu nam, a i sami znamo, da nemamo dovoljno proizvoda dodane vrijednosti koji se trže po znatno većoj cijeni. Točnije, nemamo ekonomski složene proizvode. Vrlo pojednostavljeno: umjesto dizajnerskog namještaja izvozimo trupce. Nije to, naravno, više tako, ali je za razumijevanje dovoljno. Dakle, nemamo složenih proizvoda zbog čega nismo konkurentni na globalnome tržištu. Složenost u proizvodnji itekako primjenjuje najveći domaći proizvođač namještaja Prima grupa. U 25 godina tvrtka je prošla put od male lokalne proizvodnje do najvećeg proizvođača u regiji, pri čemu se posljednjih godina orijentiraju nekada slaboj točki – dizajnu. Za vrijeme karantene, a nastavilo se to i dalje, promijenili smo mnoge navike. Iako je online kupnja bila u usponu, u vrijeme pandemije doživjela je pravi procvat. No, ta vrsta digitalne budućnosti ovisi o mnogočemu, pa i o strahu. Strahu od rezanja plaća ili otkaza, i to globalno. O posljedicama činjenice da je količina robe koja se nudi online višestruko veća, drugom prilikom.

Informer, epizoda 238

Već se neko vrijeme pokušava naći globalno rješenje za oporezivanje tehnoloških giganata koji zarađuju desetke milijardi dolara godišnje, a plate tek nekoliko milijuna dolara poreza. Europa, čini se, ne želi čekati pa smišlja vlastiti plan, zaboravljajući na iskustvo poreznih oaza – bude li digla poreze sve će korporacije sjedišta prebaciti u porezno gostoljubive zemlje. Oporezivanje tehnoloških giganata velika je priča, ali sigurno nije breaking news. No, i taj se pojam izlizao, pa se kao prijelomna vijest podmeće sve i svašta ne bi li se zadržala raspršena pozornost konzumenata sadržaja, a ujedno iskoristilo i to vrijeme za prodaju reklamnog sadržaja. Ima li kraja takvoj praksi? Jednom kada pandemija završi vjerojatnost da ćemo se vratiti starome normalnom na razini je statističke pogreške. Ništa neće biti kao prije, ponajmanje pravila o sigurnosti, prije svega na radnome mjestu. To pred poduzetnike stavlja nove troškove – recimo one za dezinficijense. Svaka tvrtka mora ih imati i redovito koristiti, no u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, izrazito pogođenim granama, ti su troškovi astronomski. Od osamostaljenja tražimo rješenje za željeznicu. Ovakva kakva jest ni s višestruko nižom cijenom ne može biti konkurencija bilo kojoj drugoj vrsti prijevoza. Primjerice, od Zagreba do Čakovca vlak vozi više od 2 i pol sata. S Lepoglavskom spojnicom to bi se vrijeme skratilo na 50 minuta. Kako se čini, nakon 20 godina odugovlačenja, projekt bi se s europskim novcem mogao pokrenuti. U rubrici Moj novac predstavljaju se dame domaćeg poduzetništva. Da većina u privatni biznis krene ili zbog zasićenja korporacijskim životom ili zbog otkaza potvrđuje i Elizabeta Planinić koja je prije 8 godina pokrenula čak dva, potpuno različita biznisa, od kojih je jedan bio potpuna novost na tržištu.

Informer, epizoda 239

Kako vrijeme života s pandemijom odmiče, otpor je mjerama sve veći. Nimalo čudno, jer je Stožer pokazao toliko nedosljednosti da mu još samo najveći plašljivci vjeruju. Nema sumnje da otpor jača i zbog kažnjavanja. Iako su se pridržavali svih propisanih mjera, organizatori su koncerta u MSU financijski kažnjeni. Stoga Informer istražuje tko to i na temelju kojih zakona kažnjava, pri čemu je poseban problem selektivnost. Histerija i strah koji se mjesecima prelijevaju javnim eterom nisu uspjeli zaraziti poduzetnike koji nevjerojatno dobro podnose krizu za koju nisu ni krivi ni dužni, i k tome još očekuju relativno dobru iduću godinu. Pa, dok ekonomisti prognoziraju armagedon, a stožer ga očito priželjkuje, realni sektor vjeruje da će krizu prebroditi podnošljivo oštećen.Otpor cijeloj ovoj situaciji očito pružaju i cijene nekretnina, točnije, najamnine. Unatoč pravome egzodusu studenata iz gradova u kojima studiraju, cijene najma nisu pale. Cijene je, među ostalim, podizalo i dnevno iznajmljivanje zbog turističkoga buma.

Informer, epizoda 240

Uskoro nas čeka peti val porezne reforme. Vlast tvrdi da je u prva četiri vala porezno rasterećenje teško oko 9 milijardi kuna. No, ekonomist Ivo Bićanić tvrdi da su podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje nestručni, k tome nema dokaza da su ti valovi utjecali na ekonomski rast. S druge strane, izmjenama se uvijek pogoduje nekim skupinama i privilegira središnja nasuprot lokalnoj vlasti. I ne manje važno – neprekidno se smanjuje porezna baza. Takav je porezni sustav oblikovan još '98. kada smo uveli PDV. Postoje razlozi zašto je sustav takav, iako je činjenica da je vrijeme za stvarnu promjenu. No, ne baš sada u vrijeme još jedne krize kada ne znamo kako ćemo i koliko uopće prikupiti proračunskih prihoda. Još od vremena prošle krize, u kojoj se kao gorivo rasta ispuhala potrošnja, izvoz nam svjetla obraz. No, ekonomisti vole reći da ono što Hrvatskoj nedostaje u svakom dijelu gospodarstva, pa i u izvozu, jesu proizvodi i usluge dodane vrijednosti. Jer, takva je roba skuplja, bolje puni državnu blagajnu i više pridonosi rastu. Dugo već, a ne samo od vremena pandemijske krize, vrti se slutnja da bi se Europska unija mogla raspasti. U krizi je manje-više svaka zemlja vodila vlastitu politiku i bila prepuštena samoj sebi. No, fond za oporavak i otpornost mogao bi vratiti staro jedinstvo. Naime, da bi se članicama moglo isplatiti 750 milijardi eura, prvi će se put u ime članica zadužiti Europska komisija. U rubrici Moj novac gostuje Ivana Matić, poduzetnica koja je ravnopravno s kolegama osnivala Udrugu Glas poduzetnika i žestoko se borila za spas biznisa tijekom i nakon pandemije, ali i stvarala jaku regionalnu mrežu poduzetnih žena.

Informer, epizoda 241

Bitka onih koji se boje virusa i koji bi sve zatvorili da ih se pita i onih koje više brinu psihološke i ekonomske posljedice mjera, ne jenjava. Kako se virus sve brže širi, tako su sve glasniji oni prvi, no ekonomske se posljedice itekako već osjećaju. Ne samo kroz rekordni pad BDP-a. Kako pokazuje jedno istraživanje, prve su žrtve mlade žene i samozaposleni. Koliko su teške stvarne posljedice karantene i svih mjera ograničenja rada zrcalit će se u broju blokiranih i ovršenih. Istina, tijekom karantene i ovih teških mjeseci ovrhe su bile zamrznute, no vrijeme curi, odmrzavanje počinje u ponedjeljak. Očekujemo li eksploziju blokiranih ili ipak ne? Toliko smo navikli na afere u kojima je glavni akter korupcijski novac da nitko više ne postavlja zdravorazumska pitanja. U svijetu tehnologije u kojemu baš svakoga klijenta banka i porezna uprava pitaju za svaku kunu, pomalo je čudno da u slučaju korupcijskih afera nitko ništa ne pita. Iako se s Plutona vidi nesklad primanja i imovine. Potrošačko društvo većinu je resursa stanjilo do granica iscrpljenosti. Uključujući i jedan o kojemu ne razmišljamo na takav način – pažnju. Suvremena tehnologija pažnju je svela na minimum, posebno u svijetu informacija. Tekstove koje čitamo sveli smo na kratke minute. Za analitiku i dubinu nitko nema vremena. Koja je cijena izostanka pažnje?

Informer, epizoda 242

Povratka na staro nikada neće biti. Predugo traje širenje straha s premalo stvarne potvrde u virusnim brojkama za ovakvo stiskanje globalne ekonomije. Posljedice će biti nesagledive, ekonomske, sociološke i psihološke. Što se sve promijenilo i što će se teško, vjerojatnije nikada, vratiti na staro, pri čemu prije svega mislimo na ugrožavanje slobode i demokracije. Sve se brže digitaliziramo, čemu je sigurno pomogla i korona. No, digitalizacija je ovisna o pristupu mreži što sve nas izlaže kibernetičkim napadima ili u najmanju ruku tehničkim problemima. Koliko je to ozbiljno potvrdilo se nedavno tehničkim kvarom telekoma na čije su telefonske linije oslonjene sve ključne državne službe. Može li se i kako bilo od kvarova ili kibernetičkih napada zaštititi barem ključna infrastruktura? Malo je toga profitiralo u korona krizi, no ako nešto od pandemije raste, a ne pada, to je internet trgovina. Veliki su lanci web prodaju davno uključili u prodajni sustav, no s pandemijom se transformiraju čak i najmanji trgovci. Ne samo da su prodaju prebacili u virtualni prostor – nego on postaje trajni prodajni kanal. Kada se pokreće vlastiti posao često se pokaže ključnim ponuditi ideju kakva još nije realizirana na tržištu. Upravo se time rukovodila poduzetnica Branka Novosel koja je, kao osnivačica škole stranih jezika, u Hrvatsku dovela znanstvene programe koji omogućavaju učinkovitiji rast djece i odraslih. Među ostalim, podučava mentalnu aritmetiku.

Informer, epizoda 243

Bez obzira na to što nema potpunog zatvaranja rada, i ove polu-mjere koje su za velik dio poduzetnika zapravo hibridni lockdown, već uzimaju danak u rezultatima poslovanja. Znamo da su najviše pogođeni ugostitelji i turistički sektor, no ako se mjere još zaoštre, bit će malo preživjelih. Neće ih ubiti virus nego sve druge posljedice gušenja života i ekonomije. Uskoro bi trebali biti dostupni rezultati poslovanja poduzeća u prvih 9 mjeseci, no i oni za prvu polovicu godine, koji obuhvaćaju potpuno zatvaranje ekonomije u ožujku, itekako pokazuju koliko su mjere, i uz državnu pomoć, pritisnule poslovne rezultate. Spašava ih samo smanjena izloženost kreditima, što donekle popravlja financijsku sliku. Kada ekonomisti traže privatizaciju zapravo traže istiskivanje države s tržišta. Jednako to vrijedi i u slučaju nekretnina kojima su i država i jedinice lokalne samouprave krcati. Upravo je u tijeku šesti ovogodišnji natječaj za zakup državnih prostora, a Informer istražuje kakvi su sveukupni rezultati. Pandemija je mnoge teme istisnula iz javnoga života, pa su tako i start-upovi izašli iz mode. No Grad Zagreb ipak nije odustao od njih, pa se i ove godine održava predakceleracijski program Startup factory. Bilo bi doista šteta da se odustalo, jer zanimljivih je projekata koji čekaju tržišnu potvrdu doista respektabilan broj.

Informer, epizoda 244

U veljači ove godine izašao je prvi dio rezultata HNB-ove ankete o imovini kućanstava, a nedavno i drugi dio. Riječ je o anketi provedenoj još 2017., a obradu rezultata čekali smo tri godine. Dijelom vjerojatno i stoga što podaci pokazuju veliko imovinsko zaostajanje Hrvatske za drugim zemljama i rast nejednakosti. A to nije tema koju itko želi u javnome eteru, stoga je u medijima zabilježena vrlo skromno. Hrvati su krcati nekretninama, što, slažu se ekonomisti, oblikuje i naš rentijerski mentalitet koji nas ne prisiljava razviti poduzetnički duh. No, vlasništvo nad nekretninama u tako velikome postotku kao u Hrvata sa sobom nosi još neke negativne posljedice. Opasan ili ne, ekstremno zarazan ili ne, znamo tek da virus rapidno mijenja ljudsko ponašanje. Ono što je do jučer bilo nezamislivo, uzeti nekome dio plaće ili djeci instalirati krivnju da štete drugima, postaje očito novim normalnim. Jesmo li, sociološki, zagazili u doba otuđenja?U vrijeme snimanja ovotjedne emisije još nije bila donesena odluka o otkazivanju Interlibera. No mnogi su nakladnici i prije službene odluke o otkazivanju odustali od njega, jer je rizik zakupa prostora uz neizvjesnu posjećenost prevelik rizik. Uz činjenicu da je otkazana većina sajmova knjiga u Europi nije teško zaključiti kako nakladnike tek čeka bitka za opstanak.U rubrici Moj novac gostuje poduzetnica Draženka Pleško, agronomka koja je završila animalne znanosti, no u struci nikada nije radila. Okrenula se poduzetništvu i mirisima. Kreirala je vlastiti parfem, a u vrijeme korone, koje je iznjedrilo obilje online edukacija, osmislila je i školu za izradu parfema u kojoj se traži mjesto više.

Informer, epizoda 245

Državni je proračun obično dokument na koji se javnost baci poput psa na kosti, no ove je godine, valjda zbog panike oko rasta zaraženih, bilo kakva kritika, pa čak i rasprava, izostala. Tako su tek rijetki upozorili na činjenicu da u uvjetima otkazanih poslovanja prihodi proračuna, koji se financiraju iz poreza poslovnog sektora, rastu više od 12%. Čini se da suština uvijek nekako ostane netaknutom. Vlada nije uzela u obzir najmanje dvije stvari: svi će biznisi biti pogođeni, jer se potrošnja ni sutra ni prekosutra neće vratiti razinama prije korone. To znači mnogo manje poreznoga novca u proračunu. I drugo, novi su troškovi sigurnosti na radu svim poduzetnicima enormno porasli. To znači manju zaradu i opet manje novca u proračunu.Iako smo potaracali većinu industrije, farmaceutska je još uvijek u vrhu. Korak je iznad još jedna za koju imamo znanja – biotehnologija. Ona postaje zanimljivom i zbog ovakvih pandemija i utrke za cjepivima. No, za nju je potrebna dobra infrastruktura, a takvu trenutno pruža Biocentar, prvi inkubator za bioznanosti u istočnom dijelu Europe.

Informer, epizoda 246

Istraživanje i razvoj nikada nikome nisu bili prioritet stoga doista iznenađuje podatak da su ta ulaganja lani porasla gotovo 20%. Doduše, taj je rast rezultat korištenja europskih fondova, a ne aktivne vladine politike. U svakom slučaju, tvrtke koje aktivno ulažu u istraživanje bit će minimalno okrznute krizom.Početak je i kraj svake priče o ukupnoj konkurentnosti preobrazba javnoga sektora. Izbjegavamo je već 3 desetljeća i nemamo pojma hoćemo li je ikada provesti. Valjda će biračima jednom prekipjeti. A kada se to dogodi dobro je znati da se transformacija može obaviti u samo godinu dana. Tako je to obavila Litva. Dakle, može se. Fotografija je neodvojivi dio novinarskoga teksta i kao takva se također mora platiti. Za to se u kolektivnoj zaštiti autorskih prava izborilo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava – pa će prvi puta za fotografije koje distribuiraju press clipping agencije i fotoreporteri dobiti naknadu. Poslovni procesi, ali i međuodnosi zaposlenika postali su toliko kompleksni da su savjetnici i treneri ne samo poželjni nego i nužni. Učenje poslovnih vještina, vođenja tvrtke i ljudi, upravljanje emocijama i konfliktima, jačanje organizacijskoga imuniteta – sve to tvrtkama omogućava svladati poduzetnica Tanja Pureta, a kako to radi otkrila je u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 247

Godinama u Hrvatskoj na financijskim tržištima prevladava mantra kako novca ima, ali eto nema dobrih projekata u koje vrijedi uložiti, bilo kredite bilo kapital ulagača. No, i ta se mantra mijenja, fondovi rizičnoga kapitala napokon ulažu u hrvatske ponajprije IT tvrtke, i to na razini na kojoj ulažu u zemljama srednje Europe, što nam je donedavno bilo nedostižno. Dio ulagača ipak igra na sigurno, jer u svakoj se krizi traži sigurna investicijska niša. 2008. to je bio 'švicarac', iza kojeg je ostala pustoš, u ovoj je krizi u fokusu – zlato. Cijena zlata, doduše, strelovito raste već najmanje 4-5 godina, pri čemu su kupci apsolutno svi, od običnih ljudi do država. Pandemija je cijenu samo još brže pogurala. Kao i u cijeloj priči oko pandemije, tako su i oko načina organizacije škole mišljenja podijeljena – jedni bi u strahu sve prebacili online, drugi ne žele da djeca ostanu zakinuta ne samo za obrazovni dio školovanja. Ministar zasad nije sklon virtualnoj opciji, iako sve više učenika sjedi kod kuće za računalom. Online radi i sve više zaposlenih, država će zamalo cijela s 1.prosincem doma. No, uvjeti kod kuće baš i nisu idealni, pogotovo onima kojima i djeca školu pohađaju online. Stoga neće biti na odmet hrvatski izum – mobilni ured, savršeno prilagođen svim uvjetima i prostorima.

Informer, epizoda 248

Slučaju 'franak' možda bi se, nakon gotovo desetljeća sudskih trakavica, mogao nazrijeti kraj. Barem u dijelu odnosa između države i banaka. Naime, u arbitražnome postupku, koji su zbog Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima banke pokrenule pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu, očito se neće čekati pravorijek nego se ide na nagodbu. To, pak, otvara podosta krupnih pitanja. Njemačka ima odlične strategije i kojekakva druga rješenja koja bismo trebali kopirati. No, i ondje ima teže probavljivih ideja, recimo ta da se rad od kuće, koji očito neće ostati privremen, dodatno oporezuje s 5 posto. Informer istražuje koji su argumenti u pitanju i zašto to u Hrvatskoj ne bi smjelo proći. Čak i da mnogi od nisu ljubitelji tehnologije, prisiljeni smo svoj život preseliti u virtualnu sferu. Zbog pandemije, u njoj sve više kupujemo online, što otvara prostor hakiranju kartica i potencijalnim prijevarama. No, kartičari stalno unaprjeđuju sigurnosne protokole, na čemu inzistira i Europska unija, pa će tako jedan od kartičara proces online kupnje zaštititi i biometrijom. U poslovni je svijet uronila vrlo mlada, kao suosnivačica startupa koji je lansirao pametnog medvjedića, aplikaciju za mjerenje temperature i drugih vitalnih znakova djece, pri čemu bi ih i smirivao. Projekt se jedva isplatio, no u međuvremenu se okrenula znatno propulzivnijem tržištu fintecha. Mlada je dama Josipa Majić. Nekada su svakoj vlasti bila puna usta slobodnih zona. Napravili smo ih 11 i u njima su se poduzetnici trebali rascvjetati, neopterećeni šumom propisa i prije svega carina. No, poslovanje ne slijedi logiku državne ideje, pa je manji dio njih neaktivan, a ostatak uglavnom zjapi prazan.

Informer, epizoda 249

Znamo da statistika ne može u realnome vremenu pratiti zbivanja na tržištu, stoga brojke o rastu broja novootvorenih tvrtki ne čude. Uostalom, u prvome smo valu pandemije na račun lockdowna isplatili nekoliko milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta. No, milijarde više nisu dostupne, a pravi problemi za realni sektor tek stižu. A to će statistika zabilježiti tek na proljeće. Nema sumnje da je pandemija u mnogim tvarima dobar okidač. Digitalizacija je dostigla neslućene brzine, a kripto tržište pokazalo da se nema namjeru ispuhati. Europska je komisija stoga odlučila učiniti ono što radi najbolje: regulirati ga. Pa je donijela uredbu o tržištu kriptoimovine koja propisuje najsitnije detalje, ali donosi i rezervacijske obveze kao da je riječ o velikim financijskim igračima poput banaka ili fondova. S pandemijom se mnogo toga ubrzalo, pa i digitalizacija valuta. Više nego ikada prije umjesto gotovine koristimo platne i to virtualne kartice, pa je idući logičan korak – digitalna valuta. O tome razmišlja i Europska središnja banka, no kako je sfera utjecaja takve valute prilično velika, odluka će se očito donositi mjesecima. Na sjeverozapadu očito pušu neki drukčiji vjetrovi, jer sve što se ondje pokrene ima svrhu i smisao. Načelno, tehnološko inovacijski inkubatori nisu promašaj poput poslovnih zona, no čini se da je rijetko koji popunjen u cijelosti kao što je to uspjelo biti međimurskom tehnološko inovacijskom centru. Možda zato što ondje ne rade samo IT-jevci nego i kreativci. Otkako se u javnosti potiče tema ženskoga poduzetništva traje i rasprava o tome trebaju li nam kvote za ulazak žena u politiku i korporativni vrh. Bez obzira navijate li za to ili ne, činjenica je da se stakleni strop – gornja granica koju dosežu žene na pozicijama – ne razbija. Ne samo da stoji postojano, nego prepreke postaju višestruke.

Informer, epizoda 250

Vrlo vjerojatno ova generacija neće doživjeti teritorijalno prekrajanje, točnije smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Upravo je zato važno znati kako one financijski stoje, koliko ih uspijeva održati glavu nad vodom, koje tonu u minusima. Zahvaljujući Institutu za financije znamo krvnu sliku svih 576 jedinica. Ako nešto u ovoj COVID šumi priloga, tekstova, analiza, mišljenja, ali i svađa na društvenim mrežama nedostaje, onda je to bez sumnje ključni sastojak – komunikacija. Nažalost, to je posljednja vještina u koju nerado ulažu, štoviše režu je svi – i vlada, i znanstvenici i tvrtke. Pa zato imamo sveopći kaos informacija, sve češće i teorija zavjere.Ova zemlja toliko voli mijenjati pravila da svako malo osvane novi prijedlog nekog zakona. U eteru je upravo prijedlog novoga zakona o gospodarenju otpadom. I gle čuda, opet nitko nije zadovoljan. Zapinje se na dijelu koji se tiče jednokratnih plastičnih vrećica koje bi trebale nestati 1. srpnja iduće godine. U posljednjoj ovogodišnjoj rubrici Moj novac gošća je Đurđica Vorkapić, vlasnica poznatog modnog brenda koji ove nesretne virusne godine slavi 20. obljetnicu. Kao i podosta drugih djelatnosti koje su morale u prenamjenu, i naša je gošća raskošne haljine pretopila, među ostalim, i u maske.

Informer, epizoda 251

Službene su prognoze kretanja BDP-a dosta optimistične - pad od 8 ili 9 posto u ovoj godini i rast od 5 posto u idućoj. No, čini se da malotko uračunava domino učinak kolapsa mikro, malih i srednjih tvrtki, ne samo u Hrvatskoj nego globalno. Sva zaključavanja, koja se šire poput požara, neće nauditi velikim korporacijama, ali je za sve male neizdrživo. S prelaskom na online život, rad i učenje, stižu novi problemi. Naime, u ovome udarnom mjesecu šopinga velik je broj online kupaca imao problema s plaćanjem. Svatko tko je zvao svoju kartičarsku kuću da vidi u čemu je problem dobio je isti odgovor – preopterećenje sustava. S pojašnjenjem kako će biti sve gore, jer pola države prelazi na online mod. Informer provjerava kako stojimo s mrežama i brzinama. Znamo da bi u ekonomiji valjalo prekopirati Nijemce, barem kada je u pitanju spajanje znanosti i biznisa. No, čini se da se i kod nas ponekad nešto kreće. Recimo, Agronomski je fakultet pokrenuo centar za eksperimentalnu ekonomiju kojemu je cilj pomoći poljoprivrednicima u upravljanju gospodarstvima, sve kako bi u konačnici podignuli konkurentnost. Od ožujka i prvoga zatvaranja ekonomije nabralo se podosta nesuvislih mjera i poteza koje poduzetnici sve češće plaćaju zatvaranjem firmi. Kako to izgleda u praksi pokušali smo dočarati kroz primjer obitelji koja je posjetiteljima najviše radosti donosila upravo u ovo božićno vrijeme. Prije nekoliko mjeseci u Informeru emitirana je priča o istraživačima s Instituta Ruđer Bošković koji su na Zagreb Connectu, u konkurenciji od 18 timova, odnijeli pobjedu s gelatorima tekućih ulja. Riječ je o zamjeni za palminu mast i razne druge zasićene – i nezdrave – masti, primjenjivoj ne samo u prehrambenoj nego i kozmetičkoj industriji. Za gelatore su zainteresirane i svjetske prehrambene kompanije.

Informer, epizoda 252

Prva će ovogodišnja emisija biti svojevrsni kolaž priloga koje je Informer emitirao tijekom gotovo 5 godina te kratkoga post festuma – gdje smo s tom temom i tim problemom danas.Priča broj jedan priča je o društvenom poduzetništvu. Među prvima su takvu tvrtku pokrenule pomalo zaboravljene dame iz Kamenskog. Kao i za štošta drugo, i za društveno poduzetništvo postoji strategija razvoja, to je važno zbog povlačenja sredstava Europske unije. Posljednja strategija, koja je obuhvaćala i prikazani primjer, datira do ove godine, a nove nema. Iako smo naviknuli da nema prevelikog smisla pitati 'a zašto', Informer ipak tražimo odgovor. Priča broj dva odnosi se na birokratske troškove koje je Vlada, kroz nekoliko krugova rasterećenja, pokušala riješiti Akcijskim planovima. Priča je krenula početkom 2017., četvrti je krug najavljen početkom ove godine i s njime je ukupno rasterećenje trebalo dosegnuti gotovo tri milijarde kuna. Što se s rasterećenjima dogodilo ove godine malo tko pita, jer je korona pojela sve druge teme. No, ako pitate poduzetnike reći će vam da je stvar s administrativnim rasterećenjem ista kao i s poreznim – od silnih rezanja, opterećenja su još veća. Priča broj tri analizira održivost mirovinskoga sustava. Pitanje pucanja mirovinskoga sustava nije pitanje vjerojatnosti nego trenutka. Stoga se ekonomisti okreću raznim opcijama gledajući, među ostalim, i u tuđa dvorišta. Problem ne pogađa samo nesposobne i nekonkurentne države kakva je naša. On pogađa i razvijene, jer europsko stanovništvo stari.

Informer, epizoda 253

2021.godina donijela je nove porezne izmjene. Smanjio se porez na dohodak, a povećao se i prag za plaćanje prema naplaćenim računima sa 7.5 na 15 milijuna kuna. I dok Udruga glas poduzetnika pozdravlja nove mjere, smatraju ih nedovoljnima, te su predložili Vladi niz svojih prijedloga i rješenja.Hrvatski poduzetnici suočavaju s nezapamćenom krizom u posljednjih 25 godina te se mali poduzetnici sve više okreću inozemnom tržištu poslovanja. Odgovore na pitanje kako preživjeti koronakrizu potražite u Informeru! Kako Croatia ekonomija može opstati u kompetitivnom svijetu s obzirom na nezapamćen udar koji nas je zadesio epidemijom koronavirusa teško je za reći, ali ono što je sigurno, potrebno je ukinuti oko 450 nameta koje poslodavci godišnje plaćaju. Može li novo popuštanje mjera pomoći poslodavcima u poslovanju te kako se HUP suočava s odlaskom najvećih članica, otkrio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Zagreb je povijesno, ali i turistički poželjan grad za život. No potres kao niti koronakriza nisu utjecali na niže cijene nekretnina. Informer istražuje kako cijene konkuriraju s drugim gradovima u Republici Hrvatskoj, ali i u Europi. Croatia spas traži u nadolazećoj turističkoj sezoni, no ako se sagleda gubitak na primjeru EU zabilježen je pad od čak 69% noćenja turista. Kakva nas turistička sezona očekuje te kakvi će smještaji biti najpoželjniji, doznajte u Informeru!

Informer, epizoda 254

Turistički rezultati u 2020. godini bili su bolji od predviđanja, no epidemija koronavirusa i nedostatak turističkih sadržaja utjecali su na rad, ali i opstanak turističkog sektora. Na koji način? Odgovore potražite u Informeru!Što smo naučili iz turističke sezone 2020. te kakvi su planovi i očekivanja za nadolazeću sezonu - odgovore ima Robert Pende, pomoćnik ministrice turizma i sporta.Informer se bavi savjetima za što uspješnije poslovanje malih i srednjih poduzetnika. U Informeru doznajte kako pristupiti digitalnom marketingu.U rubrici Moj novac gost je poduzetnik Nikola Škorić s kojim je ekipa Informera osim o digitalnom novcu razgovarala i o njegovoj karijeri.Zbog lockdowna sve više ljudi vrijeme provodi igrajući videoigre, ne sluteći da na takav način pomažu gaming industriji.

Informer, epizoda 255

Mnogi građani u vrijeme korona krize nemaju novca za osnovne životne potrebe. S druge strane, depoziti u domaćim bankama samo u prošloj godini porasli su za gotovo 6 %, odnosno 12 milijardi kuna. Informer donosi odgovor na pitanje kako je to moguće. Vožnja taksijem do posla i natrag ili kredit za auto? U vremenima štednje sve više građana odlučuje se za jeftinije rješenje. Koje je to, doznajte u Informeru. Informer nastavlja sa savjetima za male i srednje poduzetnike, a ovoga tjedna tema su očuvanje likvidnosti, smanjenje troškova te financijski modeli za poslovanje. Jeste li ikada čuli za umjeravanje kuta i nagiba? Upravo taj uređaj omogućio je titulu najboljeg inovatora na svijetu našem Mateju Bošnjaku. Nedostatak radne snage, organizacija i konkurentnost samo su neki od problema s kojima se suočavaju poljoprivrednici. No, što ih čeka u tekućoj godini i koliko će im pomoći COVID-19 potpore, doznajte u Informeru.

Informer, epizoda 256

Ustavni sud RH zapečatio je ništetnost valutne klauzule švicarskog franka. Što to točno znači za građane koji su otplatili kredit ili ga još uvijek otplaćuju? Informer ima odgovor! Informer nastavlja sa savjetima za male i srednje poduzetnike. Ovoga tjedna tema je porast online prodaje. Na što pripaziti pri pokretanju online prodaje, a što izbjeći, doznajte u Informeru. Jedno od najsnažnije pogođenih gospodarstava je ono u kulturnoj i kreativnoj industriji, koje zapošljava više nego dvostruko u odnosu na cijelo gospodarstvo EU. Posljedice 2020. godine odrazile su se na prihode ovog sektora. Koliko? Odgovore ima Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija RH. Croatia je među prvim zemljama EU regulirala Zakon o strancima i time uvela vize za digitalne nomade. Tko su digitalni nomadi, kako funkcionira rad od kuće i što se mijenja s uvođenjem vize? Dok većina industrija posljednjih mjeseci bilježi pad, IT tvrtke nastavljaju s rastom, ali se suočavaju s nedostatkom stručnjaka. Kakva je budućnost IT industrije u Hrvatskoj i s kojim izazovima se susreću, Informer ima odgovor! Američka priča na hrvatski način – tako bi se mogla opisati povijest rada tvornice komunalne opreme iz Kalinovca. Krenuli su iz garaže, a sada imaju stotine zaposlenika. U njihovom su asortimanu snježni plugovi, posipači, kosilice. Otvorili su vrata svoga pogona i doznali kako se proizvodi čistilica.

Informer, epizoda 257

Emisija Informer osim zanimljivih novinarskih reportaža o aktualnim društvenim i gospodarskim pitanjima Hrvatske, donosi i osvrte političkih predstavnika i ekonomskih stručnjaka donoseći priču iz svake perspektive.

Informer, epizoda 258

Svjetska tržišta, ekonomije, ali i njihovi dionici doživjeli su značajne promijene uslijed pandemije COVID-a 19. Jedna od takvih promjena pogodila je i sektor platnog prometa. Jesmo li u prošloj godini plaćali više karticama ili gotovinom i hoće li to prouzročiti kakve dalekosežne posljedice? Plaćali gotovinom ili karticama - odjeća - osobito ona svečanija, nije prioritet. Je li to dovelo do punih skladišta kod nas i što će se dogoditi s neprodanom robom? Informer ima odgovor! Nastavljamo sa savjetima za male i srednje poduzetnike. Ovaj put doznajemo kako uz pomoć kriznog menadžmenta prepoznati krizu, s njom se suočiti I na koncu izaći iz nje. Istraživanje tržišta prvi je i nezaobilazan korak ka uspješnosti projekta, a toga su bili svjesni i u SM razvojnoj agenciji SIMORA, kada su pokretali poduzetnički inkubator PISMO. Danas u Novskoj obuku polazi peta generacija dizajnera videoigara, a sama uspješnost provedbe osigurala je SIMORI titulu najbolje Europske razvojne agencije. I ove godine Nova TV i Spar Croatia nastavljaju poduzetničku priču u sklopu projekta Startaj Croatia. Prijave za drugu sezonu su u tijeku, a više o sudjelovanju i kako je ono promijenilo njegovu poduzetničku priču otkrio je pobjednik prve sezone Goran Čipčić.U trenucima kada je nužno pružanje hitne pomoći važno je u blizini imati educiranu i stručnu osobu. Upravo zato Jadrolinija je obučila članove posade koji prometuju na trajektnim, katamaranskim i brodskim linijama i osigurala sigurnost putnicima do dolaska hitne pomoći.

Informer, epizoda 259

Na prvome mjestu više nije SAD-a. Uzroke, posljedice i ulogu Hrvatske u tome procesu, istražuje Informer!Građevinski je sektor u 2020. bio izložen raznim problemima. Nedostatak radne snage pogoršala je i pandemija koronavirusa, a nabava građevnoga materijala znatno je otežana. Ono u čemu vide spas obnova je potresom pogođenih područja.Do 15.ožujka u tijeku su prijave za Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova za veljaču 2021. godine! Prijave se podnose poreznoj upravi, a više o tome tko se može prijaviti, otkrio nam je ravnatelj porezne uprave Božidar Kutleša.Proglašena je poduzetnicom godine, kada postoji pitanje na području nekretnina mnogima je na brzome biranju, a jednako tako i kada je riječ o ulaganju. Kako novcem raspolaže sama Vedrana Likan i kakve prognoze daje o našim nekretninskim pitanjima, doznajte u rubrici Moj novac.Sve popularniji vid prikupljanja sredstava za pokretanje poslovanja je crowdfunding kampanja. Kako ju napisati i na koju ju platformi postaviti? Informer ima odgovor!Tvrtke teže optimizaciji troškova, a mnoge se u tome nastojanju okreću obnovljivim izvorima energije. Jedna od njih je tvrtka za proizvodnju i preradu voća iz Slavonskoga Broda koja je na krovove svoga pogona postavila solarne panele - no na tome putu nije bila sama.

Informer, epizoda 260

Do prije godinu dana zaključavanje gospodarstva činilo se nezamislivo, no u ožujku prošle godine upravo se to i dogodilo. Što smo dobro iz svega toga naučili, a što ne bismo trebali ponoviti saželi smo u nekoliko minuta. Najava donošenja novog Zakona o sjemenu, koji uređuje područje sjemenarstva i rasadničarstva, izazvala je u javnosti mnoge polemike. Mali poljoprivrednici tvrde da će sjeme nekih domaćih kultura jednostavno nestati, a s druge pak strane Ministarstvo poljoprivrede ističe da uvodi nužne potrebe kako bi se sjeme još bolje zaštitilo.No što se uistinu želi postići novim Zakonom o sjemenu te hoće li s njime Croatia uistinu ostati bez autohtonih vrsta voća i povrća, odgovore ima državni tajnik u Ministartvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Uvođenje pametnih brojila, ugradnja transformatora više energetske učinkovitosti i ugradnja prekidača po dubini mreže, aktivnosti su HEP-ovog Pilot projekta uvođenja naprednih mreža. Koja je vrijednost projekta, kako izgleda i kakve su koristi za krajnjeg potrošača doznajte u Informeru.Gledano danas, Rijeka je treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj i administrativno središte primorsko goranske županije. Unatoč tome građani iseljavanju, a oni koji su ostali priželjkuju procvat poduzetništva kakvo je kroz povijest osiguralo status ovoj ljepotici. U vremenima kada je ponuda igračaka, opreme za bebe, ali i pelena veća nego ikada, pravo je otkriće na jednom mjestu pronaći proizvode koje za djecu kreiraju upravo majke. 'Mama Market' je mjesto gdje se spajaju majčinstvo, poduzetništvo i ljubav prema djeci.

Informer, epizoda 261

Hrvati su u Europskom vrhu po oboljelima od raka i srčanih bolesti. Jedu puno manje ribe u odnosu na druge mediteranske države, a hranu većinom kupuju u supermarketima i na sniženjima. Po deklaracijama je teško znati kakvu hranu kupujemo i od kuda ona uistinu dolazi, upravo zato EU uvodi strategiju koja će pomoći kupcima pri odabiru domaće hrane.Vlada RH godinu dana kasni s donošenjem novog zakona o službenim kontrolama hrane kojeg propisuje Europska unija. Zašto je to tako i do kada ćemo jesti hranu druge kvalitete u odnosu na naše susjede iz EU? Odgovore ima Croatia zastupnica u Europskom parlamentu Biljana BorzanUdaljen svega 20 kilometara od metropole Zaprešić je grad sve poželjniji za mlade obitelji. No što se u gradu radi po pitanju investicija u posljednjih nekoliko godina, Informer ima odgovor!S obzirom na sve veće brojke zaraženih i nemogućnost kontroliranja pandemije, ovogodišnja turistička sezona neizvjesna je u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i Zadru koji smo podrobnije istražili.U cilju pružanja podrške svojim klijentima, malim i srednjim poduzećima čije je poslovanje pogođeno posljedicama pandemije, Sberbank je donijela niz mjera kako bi im olakšala nastavak poslovanja.Iako je sada u vlastitom salonu, dio karijernog puta je umjesto u poslovnome prostoru provela u automobilu. Kristina Ukalović, prošlogodišnja mikro poduzetnica godine, u rubrici Moj novac ispričala je svoju inspirativnu priču.Bez interneta danas gotovo ne možemo. Potreban nam je za posao, informiranje, zabavu i komunikaciju. No, često zaboravljamo na različite opasnosti na koje možemo naići. Kako se zaštititi od internetskih prevara i koje korake mi sami možemo poduzeti da to spriječimo, pogledajte u Informeru.IT industrija jedna je od vodećih industrija u svijetu, a svoj rast bilježi i u Republici Hrvatskoj. Upravo tim povodom Croatia gospodarska komora predstavila je Analizu hrvatske IT industrije koja pokazuje da je u 2019. godini ukupni prihod dosegao 27 milijardi kuna.

Informer, epizoda 262

Unatoč tome što se tijekom blagdana uvijek troši više, uskrsna potrošnja uvijek je slabija od one božićne. Ne kupuju se toliko darovi, a kako statistika pokazuje niti namirnice. Informer istražuje kakva je ovogodišnja uskrsna košarica. U Hrvatskoj se godišnje sklopi do 20 tisuća brakova, no prošle godine taj broj pao je na 15 tisuća. Izgovoriti sudbonosno "da" nikad nije bilo stresnije, a zbog mjera i ograničenja sve je teže planirati vjenčanje. Samoizolacija, rad od kuće, ograničavanje rada ili prekid poslovanja – to su sve problemi s kojima se suočavaju radnici i poslodavci. Kako zaštititi svoja prava u vrijeme pandemije?U Republici Hrvatskoj se umjetnine smatraju mješovitom robom. No pri kupnji istih na njima nije istaknuta deklaracija kao niti cijena. Ne zna se ni koliko poreza je naplaćeno u posljednjih nekoliko godina. Može li to urediti novi Zakon o umjetninama i tako stati na kraj krivotvoriteljima? Informer ima odgovor!U cilju pružanja podrške svojim mikro i malim poduzetnicima, čije poslovanje je pogođeno posljedicama pandemije, Sberbank je donijela niz mjera kako bi im olakšala nastavak poslovanja. Opatija je biser hrvatskog Jadrana i destinacija s najdužom tradicijom u turizmu. No kakav je život u Opatiji i ima li sve potrebno za život svih generaciji, pogledajte u Informeru.Croatia je trenutno treća u svijetu po visini poreza na ženske higijenske proizvode, iza nas su samo Mađarska i Ujedinjeni arapski emirati. Menstrualno siromaštvo je sve veće, a Vlada Republike Hrvatske još uvijek ne planira uvesti smanjenje PDV-a. Osobi koja jednom preseli svaki idući put bude jednostavnije i lakše, a kada se u to stanje svijesti ubroje dugotrajna kriza i slabi gospodarski pokazatelji, rezultat je iseljavanje. Koliko je ljudi otišlo, a koliko se vratilo uslijed pandemije?

Informer, epizoda 263

Kako bi zaustavila nezaposlenost Vlada je od prošle godine uvela mjere za očuvanje radnih mjesta koje su uvelike pomogle svim sektorima poslovanja u Hrvatskoj. Koliko je do sada isplaćeno pomoći, koja županija i koji sektori su ih najviše koristili, doznajte u Informeru.Popuštanje epidemioloških mjera, pa širenje zaraze te manjak cjepiva – sve su to razlozi zbog kojih ljudi sve manje putuju. No kako se to odrazilo na početak turističke sezone u gradu Zagrebu, ali i Opatiji, te što te lokacije trenutno nude posjetiteljima? Informer ima odgovor!Nastava na televiziji, online škola, samoizolacija i ispitivanja preko aplikacija samo su dio onoga s čime su se učenici susreli u proteklome razdoblju. Nikome nije bilo jednostavno, a Informer donosi kako se nositi s novonastalom situacijom.U ožujku ove godine na kućanskim aparatima diljem Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, stigle su nove oznake za energetsku učinkovitost. Tako će hladnjaci, zamrzivači, perilice i sušilice dobiti novu kategorizaciju i biti označeni novim naljepnicama za lakše razumijevanje.Uz koronu koja je pogodila cijeli svijet, Hrvatsku su zadesile i tektonske promjene. Novo normalno mnogima jednostavno nije normalno, a Informer istražuje traže li ljudi stručnu pomoć te imaju li novca za mentalno zdravlje, a stručnjaci vremena.Kaže se da na mladima svijet ostaje, a Jan Marinac predsjednik je Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Čime se sve bavi, s kakvim se predrasudama susreće i može li se lijepo zaraditi u tom sektoru, otkriva u rubrici Moj novac. Zagrebačka županija ili kako ju nazivaju „Zagrebačkim prstenom” površinom obuhvaća 3078 km2, a u njoj živi više od 317 000 stanovnika. Poznata je po svojim prirodnim ljepotama, kućama za odmor, ali i brojnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. No kakav je život u Zagrebačkoj županiji, otkrio je njen župan Stjepan Kožić.

Informer, epizoda 265

U vrijeme koronakrize kada se nastava provodi online, a mnogobrojni građani rade od kuće, važna je tjelovježba. No virusna pandemija utjecala je na zatvaranje sportskih objekata, kao i na sektor ovog poslovanja. Kako? Informer ima odgovor.S izazovima pandemije suočava se filmska industrija, ali i festivalska scena. Kako organizirati filmski festival s propisanim razmakom te kakav rasplet događaja možemo očekivati u distribuciji i produkciji filmova ?Glumica, pjevačica, plesačica, influencerica i kao krovno zanimanje poduzetnica – sve je to Sonja Kovač koja je odmalena naučila zarađivati vlastiti novac i raspolagati njime. Na što je potrošila prvi honorar i kako ju je to odradilo doznajte u rubrici Moj novac.130 tisuća kuna maksimalan je iznos koji se može povući putem mjera za samozapošljavanje koje provodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje. No uz najpoznatiju mjeru tu su i one za zapošljavanje i obrazovanje – kako do njih u samo par klikova ? 5G je nova generacija mobilne mreže koja će potaknuti inovacije i transformirati način na koji živimo i radimo. Ona je tehnologija budućnosti koja će obilježiti iduća desetljeća i unijeti revolucionarne promjene u svim gospodarskim granama.Na najsunčanijem hrvatskom otoku smještena je Općina Jelsa koju mnogi posjećuju upravo u vrijeme turističke sezone. No kako je živjeti van sezone i imaju li građani sve potrebno za kvalitetan život?Zamislite da se jednog dana probudite i na računu vam bude sto eura bez da ste išta radili i to zaradili? Ekonomski ne bi bilo toliko čudno jer se tako što naziva helikopterski novac.Prema nacionalnome planu oporavka i otpornost najviše će se novčanih sredstava uložiti u sektor gospodarstva. Naglasak se stavlja na energetsku i zelenu tranziciju, a evo što ona znači za gospodarstvo, ali i malog čovjeka.

Informer, epizoda 266

Iako pada na subotu, pa mnogi nisu sretni,

Informer, epizoda 267

Jedna od prvih institucija u Hrvatskoj koja je prošla digitalnu transformaciju je Croatia gospodarska komora. Njihova komunikacijska platforma Digitalna komora namijenjena je za poslovne subjekte, javnu upravu i građane, a kako im štedi vrijeme i novac doznajte u Informeru. Kada govorimo o Petrinji, govorimo sa strepnjom zbog potresa. No osim stambenih objekata, štetu su imali i mnogobrojni poduzetnici koji su preko noći prestali s radom. Dobra vijest je da će se to krajem svibnja promijeniti jer se gradi stambeno/poslovno naselje „Centar novog života”. Posjetili smo ovo važno središte te Vam donosimo ekskluzivne snimke dolaska prvog kontejnera i postavljanje na ovo važno zemljište.Nepisano pravilo u svijetu poduzetništva je i poslovno odijevanje, no virusna pandemija i sastanci putem online platformi nametnuli su i novi način prilagodbe. Kako se odjenuti za virtualni sastanak sa šefom i kolegama, provjerili smo u Varteksu koji već godinama stvara trendove u muškoj i ženskoj modi.Na istoku Hrvatske smještena je Osječko-baranjska županija, na čijem je čelu župan Ivan Anušić. Uz poslovne poteze s njim smo razgovarali o privatnom životu, karijernom putu, ali i planovima za budućnost.Mnogim zaljubljenicama u modu njihov bi se posao činio kao ostvarenje sna – Tanja Cerisnki Štimac i Ana Matutinović poduzetnice su koje su spojile biznis i modu, a kako to izgleda u praksi doznajte u rubrici Moj novac MMMnogi polaznici hrvatskih akademija nakon završetka školovanja ne znaju svoje znanje prilagoditi tržištu rada, kako domaćem tako i inozemnom, a upravo mogućnost dodatne edukacije, ali i savjeta iz inozemstva, mogli bi mlade polaznike likovnih akademija uputiti u Varaždin gdje je otvoreno umjetničko naselje.Kako bi osnažili timski, ali i prenijeli poruku optimizma, Sberbank je odgovorila na svjetski izazov Jerusalema challenge i snimila video na najatraktivnijim hrvatskim lokacijamaPrema novom Zakonu o gospodarenju otpadom ove se godine zabranjuje prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda.

Informer, epizoda 268

15. svibnja, obilježava se "Međunarodni dan obitelji". Svaka se obitelj susreće s različitim izazovima, a kako se cijela nacija nosi sa siromaštvom te kakvi smo na razini EU, Informer ima odgovor! Uzgoj cvijeća, za razliku od povrća, i nije najzahvalnija vrsta uzgoja u vrijeme virusne pandemije. Kako održavati proizvodnju, ali i plasirati svoje proizvode na tržište provjerili smo u Dužici gdje se nalazi jedina proizvodnja kaktusa i sukulenata u Hrvatskoj.

Informer, epizoda 269

Kiša na izborni dan, izlaznost, važnost lokalnih izbora, smjena župana i nova lica samo su dio onoga što analiziramo nakon neizvjesne i napete nedjeljne izborne noći. Što nas tek čeka u drugome krugu pogledajte u Informeru.Iako je pandemijska situacija iz dana u dan sve bolja, teško je računati na uspješnu turističku sezonu, naročito uz kvalitetne sezonske radnike. Provjerili smo kakva je ponuda poslova u sezoni, ali i imaju li Hrvati želju za ovakvom vrstom zaposlenja.Nezadovoljni situacijom, povremeni prijevoznici putnika, više od godinu dana ne dobivaju konkretnu pomoć Vlade, u rješavanju njihovih problema s leasing kućama. Gubici su veći od 90 posto, turista nema, a malo-pomalo oduzima im se sredstvo nužno za rad – autobus.Pri pokretanju svakog poslovanja važno je odabrati banku koja pruža sve ono što Vam je potrebno. Toga su svjesni i u Sberbank, te neprestano nadograđuju svoju ponudu proizvoda i usluga, otvarajući nove kanale i ugovarajući nova poslovna partnerstva, za što uspješniji poslovni odnos sa svojim klijentimaAdriana Pavelić produkt dizajnerica je i ima samo 30 godina. Međutim, već ima svoj brend, priprema srednjoškolce na upis arhitekture, bavi se slikarstvom, osmislila je dječju didaktičku igru i odlično se snalazi s korona izazovima. Više nego dovoljno da je ekipa Informera ugosti u rubrici Moj novac.Ove godine, zbog pandemije nismo bili u mogućnosti posjećivati kina i koncerte, pa smo svoje najdraže filmove gledali doma. Digitalni glazbeni i filmski servisi omogućili su da sav sadržaj gledamo iz udobnosti svog kreveta, što je dovelo do smanjenja klasične piratizacije.

Informer, epizoda 270

Croatia bi euro kao službenu valutu mogla uvesti već u siječnju 2023. godine. S jedne strane zagovornici uvođenja eura smatraju da će to imati pozitivan efekt na hrvatsku ekonomiju, dok s druge strane, protivnici smatraju da će Croatia time izgubiti monetarni suverenitet.Način na koji poslujemo i kako trošimo uvelike se promijenio, zahvaljujući fenomenu ekonomije dijeljenja. Ova globalna revolucija, kao posljedica gospodarskog razvoja, promjena u ponašanju potrošača i međusobne povezanosti, omogućila nam je da se okrenemo onome što nam najbolje ide: suradnji i dijeljenjuMože li se cijela korona kriza svesti na sljedeće - farmaceuti u porastu, IT standardno uzlazni, a ugostitelji i event industrija strmovito silazni?Najveća Croatia brodarska tvrtka Jadrolinija poduzela je značajne zaštitne mjere u vrijeme trajanja virusne pandemije na brodovima i prodajnim mjestima, a zbog provođenja istih okrunjena je nacionalnom oznakom Stay safe in Croatia.Nedostatak turista, nove okolnosti i gospodarske promjene utjecale su na sve sektore, pa tako i iznajmljivače. Isplati li se gost koji ostaje samo jednu noć i kako posluje dnevni najam ispitali smo na području Zagreba.Kraj svibnja maturantima je već tradicionalno rezerviran za maturalne večeri , no odlukom Stožera civilne zaštite i dalje je na snazi ograničenje okupljanja na 25 osoba, što nadilazi organiziranje istih. Hoteli ne žele preuzeti odgovornost, te ne dopuštaju ni rezervaciju termina, a pate i drugi sektori koji su upravo u ovim vremenima imali najviše posla.

Informer, epizoda 271

Pompozna bi najava bila – donosimo ekskluzivne snimke što je Tomislav Tomašević izjavio prije dvije godine! Naša najava glasi – političku je karijeru započeo aktivizmom, a danas je, kao i iduće četiri godine gradonačelnik Zagreba. Evo što pravna, politička i ekonomska struka misli o promjenama.Cijene hrane se povećavaju iz godine u godinu, pa su tako narasle na najvišu razinu još od 2014. godine. Ni u Hrvatskoj cijene nisu niske, pa tako najviše plaćamo ribu, meso i žitarice. Što možemo očekivati u narednom periodu i koliko košta jedna Croatia košarica pogledajte u ovotjednoj emisiji.Veliki korak prema povratku u normalu za organizatore događanja, čije je poslovanje virusna pandemija gotovo u potpunosti paralizirala, je platforma 'Sigurna okupljanja'. Ona pomoću provjerenog algoritma procjenjuje rizik događanja i certificira njegovu sigurnost u smislu poštivanja važećih epidemioloških mjera.Općina Krašić osim prirodnih ljepota posjetiteljima nudi i vjerski turizam. Upravo u ovoj dolini kardinala svoj trag su ostavili blaženi Alojzije Stepinac i kardinal Franjo Kuharić. No virusna pandemija zaustavila je ovu glavnu gospodarsku odrednicu Općine.Uvođenjem trajektnih linija i katamarana te povezivanjem s otocima, došlo je i do njihova razvoja. Supetar je tako postao glavno gospodarsko, administrativno i kulturno središte otoka Brača i to sve zahvaljujući najfrekventnijoj Jadrolinijinoj trajektnoj liniji Split-SupetarU neobičnim vremenima kada je negativan test na COVID važniji od pozivnice mladenaca, s glazbenicom Nedom Parmać razgovarali smo o novcu, planovima i egzistenciji cijele industrije. U rubrici Moj novac doznajte diše li zabavna industrija ili je na izdisaju.

Informer, epizoda 272

Unatoč promjeni termina „55. Međunarodna vrtna izložba Floraart” ipak se održala na zagrebačkom Bundeku. Ljubitelji cvijeća mogli su vidjeti više od 100 000 biljaka, a proizvođači napokon doći do svojih kupaca.S ciljem reguliranja javnih kulturnih okupljanja u vrijeme virusne pandemije HGK i Ministarstvo kulture i medija pokrenuli su platformu „Sigurna okupljanja“. Ova platforma trebala bi građanima vratiti povjerenje i posjećenost događanjima, a organizatorima olakšati planiranje događanja i potrebnih investicija, kao i informacije o eventualnim epidemiološkim promjenamaI dok će cijela EU koristiti covid putovnice od 1. srpnja, Croatia je već počela s njihovim primjenjivanje. Interes građana se pokazao velikim, ali što će one značiti za početak turističke sezone i dolazak inozemnih turista, Informer ima odgovor!Povlačenje sredstava iz Europskih fondova mnogima je privlačno, stoga nadležno Ministarstvo organizira niz informativno-edukativnih događanja EU fondovi 2021.-2027. – Nove prilike. Koje su to prilike pred zainteresiranima, a koji su uspješni projekti već provedeni doznajte u Informeru.Jadrolinijin trajekt postao je kulisa za snimanje filma hrvatske i strane koprodukcije. Set je na cijelome trajektu, a što to znači za promociju, o čemu se radi u filmu i kako se posada snašla ekipa emisije doznala je u Puli gdje je trajekt stacioniran. Zabrana rada nedjeljom pokušava se uvesti već treći put, no bezuspješno. Svi imaju svoje razloge zašto bi trebalo ili ne bi trebalo uvesti ovu zabranu, a šanse da se to zaista dogodi su male budući da je ista ideja već dva puta rušena na Ustavnom sudu. Koje su prednosti, a koje nedostaci ove zabrane?

Informer, epizoda 273

Nesretna smrt 13-godišnjeg dječaka još jednom je dovela u pitanje prodaju energetskih napitaka maloljetnicima. Zastupnica EU parlamenta Biljana Borzan još jednom je pozvala Ministarstvo zdravstva na uvođenje ove zabrane po uzoru na neke zemlje Europske unije. U Hrvatskoj trenutno imamo nešto više od 94 000 obrtnika, što je više u odnosu na prošlu godinu. Najpopularnija zanimanja su ona u IT sektoru i automobilskoj industriji, a kronično nedostaje stolara, tesara i svih zanimanja vezanih uz građevinu. Koliko su među mladima popularna strukovna zanimanja saznali smo u Elektrostrojarskoj školi u Zagrebu. Pri kupovini obuće sve više se okrećemo trgovačkim centrima, ne sluteći kako tako ne podržavamo domaće obrtnike. Upravo zato zanimanje postolara se počelo prenositi s koljena na koljeno. Kupuju li građani cipele koje proizvedu, Informer ima odgovor!Nije Zagreb, a nije ni Istra. Središte hrvatske gaming industrije je u Novskoj, a osim inicijative entuzijasta to mogu zahvaliti i europskim novčanim sredstvima. Što sve rade i uče te kako se koriste i izgledaju popularni virtualni simulatori doznajte u Informeru. Nakon mršavih prošlogodišnjih turističkih ostvarenja, stižu ohrabrujući rezultati na početku turističke sezone u Karlovačkoj županiji koji donose optimizam i u turističkom gospodarstvu grada Slunja. Svadbe su dopuštene, što osim više veselja podrazumijeva i više posla za mnoge industrije. Jedna od njih je i produkcija videa, a gost emisije Tin Meze upravo se njome bavi. Zašto je odlučio postati sam svoj šef otkriva u rubrici Moj novac.

Informer, epizoda 274

Povećanje gospodarske vidljivosti regije, prostor za manifestacije i sajmove te promicanje poduzetništva samo su neki od ciljeva gospodarskog centra u Osijeku. Svečano potpisivanje ugovora za ovaj važan projekt zabilježila je kamera Informera.Croatia još uvijek zaostaje kada je riječ digitalizaciji poslovanja, no virusna pandemija pokazala je koliko se brzo postojeći sustavi mogu povezati te ubrzati procese. Jedan od ključnih faktora uspješne digitalizacije je edukacija građana i primjena vještina u praksi.Sberbank neprestano nadograđuje svoju ponudu proizvoda i usluga, otvarajući nove kanale i ugovarajući nova poslovna partnerstva. U lepezi ponude svojim klijentima, malim i srednjim poduzetnicima omogućila je novu online uslugu za otvaranje poslovnog računa.Zlato je uvijek bilo jedno od najcjenjenijih financijskih sredstava zbog svoje vrijednosti i bogate povijesti. U usporedbi s novčanicama i kovanicama, zlato je tijekom godina sačuvalo svoju vrijednost. Kako investirati u zlato i kada je to najbolje uraditi pogledajte u priči naše Anite Suknjov.Dok se većina građana veseli odlasku u mirovinu, ne vesele se njenom konačnom iznosu. Stoga treba voditi računa prilikom odabira mirovinskog osiguravajućeg društva. Upravo Reiffesien mirovinsko osiguravajuće društvo na raspolaganju je više od 18 godina svojim klijentima te je pouzdan partner za sigurnu isplatu mirovine.Prvi hrvatski start up jednorog započeo je s radom, upravo u njihovom poduzetničkom inkubatoru. Što sada rade, ima li zainteresiranih i kakva je Pula po pitanju poduzetnika doznajte u priči o Istarskoj razvojnoj agenciji.

Informer, epizoda 275

Zbog ubrzanog otvaranja gospodarstava, potražnja za dobrima i uslugama počela je rasti brže od očekivanog, što je stvorilo veliki pritisak na cijene. Hoće li inflacija biti prolaznog karaktera ili će postati dugoročni problem, Informer ima odgovor!Virusna pandemija iz dana u dan ostavlja posljedice na hrvatsko gospodarstvo, a mjere Vlade koje su umjerene na kratkoročnu financijsku pomoć za dio pogođenih djelatnosti mogle bi dovesti i do ugroze 7000 do 10 000 tvrtki. Kako bi se to moglo odraziti na mirovinski sustav otkrio nam je ekonomski analitičar Vuk VukovićI ovaj tjedan donosimo Vas jedno od obrtničkih zanimanja koji opstaju zahvaljujući tradiciji. Iako to ne bi pomislili, mogućnost uokvirivanja slika nije dostupna u svim hrvatskim gradovima. Stoga smo posjetili jedan od najstarijih obrta u Zagrebu u kojem se radi na starim strojevima, a uža specijalnost je i pozlata okvira.Što je zajedničko Lani Jurčević, Franu Laušu i Maši Zibar. Osim što su uspješni i mladi ljudi, također su i popularni influenceri. Postaje li ovo zanimanje prava profesija i trebamo li imati više razumijevanja? Pogledajte u Informeru.Prateći potrebe postojećih klijenata, ali i nadogradnjom svoje ponude proizvoda i usluga za nadolazeće klijente, Sberbank je otvorila novu poslovnicu u središtu Osječko baranjske županije.Njeno zanimanje možda nije toliko traženo, ali svi ga trebaju. Ona je financijska savjetnica koja nam je udijelila zlatno financijsko pravilo o raspolaganju novcem, ali i sama otkrila na što ulaže i troši. Gošća ovotjedne rubrike moj novac je Biserka Cvijetinović.Što je financijsko nasilje, ima li ga u Hrvatskoj te zašto ljudi češće razgovaraju o seksu nego o novcu odgovaraju stručnjaci, ali i građani.

Informer, epizoda 276

Najava novih vladinih mjera zbog premalog broja cijepljenih građana, a koje idu na štetu poduzetnika i trgovačkih centara izazvala je lavinu poteza i komentara. Kako će se to odraziti na poslovanje, Informer ima odgovor! 315 milijuna kuna hrvatski proračun godišnje izgubi zbog krivotvorenih proizvoda. Najčešće su to kozmetika i odjeća, no popisu su se pridružili i lijekovi. Kako ih prepoznati, što se s njima događa po zaplijeni i zašto se ne doniraju donosi priča Informer. Trenutno u Zagrebu živi oko 108 tisuća osoba s invaliditetom, što predstavlja oko 13 posto stanovnika glavnog grada. No, uzmemo li u obzir i osobe koje s njima žive, onda se zapravo radi o jednoj četvrtini stanovnika koji se svakodnevno suočavaju s poteškoćama, problemima i potrebama osoba s invaliditetom. Nekada su se Zagrepčani nalazili točno ispod sata, a osim što je ono bilo mjesto susreta, bilo je i simbol točnosti. Iako danas ne razmišljamo kakvu je ulogu sat kroz povijest imao, znamo da je za održavanje i pomicanje sata u većim gradovima Hrvatske zaslužan upravo obrt iz naše sljedeće priče, a koji je iznjedrio čak šest generacija urara. Zamislite ljetovanje po otocima južne Dalmacije. Pregršt prirodnih ljepota, povijesti i čistoga mora i to sve ne vraćajući se na kopno po automobil. Sve je to moguće zahvaljujući komercijalnoj katamaranskoj Jadrolinijinoj liniji koja plovi od Dubrovnika do Splita, uplovljavajući na najljepša domaća odredišta.U Zagreb ponovno stižu turisti, a gledajući proteklih šest mjeseci broj noćenja je veći za šesti posto. Najviše posjeta imamo iz susjednih zemalja, a veseli činjenica da dolaze gosti iz Sjedinjenih Američkih Država. Što možemo očekivati u ostatku sezone i hoće li brojke rasti tek ćemo vidjeti.

Informer, epizoda 277

Ječmeni slad, hmelj, voda i kvasac sastojci su nekima omiljenog osvježenja u ove vruće dane – piva. Kako se točno ono proizvodi otkrila je ekipa Informera u obiteljskoj pivovari u Osijeku.Vlažne maramice, dezinficijens i higijenske maske tijekom pandemije nametnule su se visoko na listi prioriteta pri kupovini za kućanstvo. Kakva je trenutno osobna potrošnja te jesu li se ljudi opustili s opuštanjem mjera?Croatia i dalje nije samodostatna po pitanju proizvodnje hrane. Problem je velik uvoz jeftine robe iz inozemstva, ali i značajni strukturalni problemi. Kakva je situacija u Međimurskoj županiji i kako unaprijediti poljoprivredni sektor, Informer ima odgovor.Briga o okolišu je u sve većem fokusu društva – kako pojedinačnih investitora i kompanija, tako i regulatora. Ugljični otisak u poslovanju obuhvaća emisije za koje je tvrtka direktno odgovorna korištenjem svojih resursa. A kako smanjiti ugljični otisak u poslovanju doznajte u Informeru.Jeste li ikada čuli za zanimanje Kovino pojasar? Ovo zanimanje je toliko rijetko da u metropoli postoji samo jedan obrt koji još uvijek izrađuje metalne predmete ili dijelove predmeta posebnom tehnikom tiještenja. „Od umjetnosti i za umjetnost se živi, s umjetnicima se poslovno surađuje i druži, umjetnička djela se produciraju, razmjenjuju i u njima se uživa u svom privatnom prostoru" riječi su vrsnog hrvatskog kolekcionara umjetnina Tonija Politea, koji je među prvima u Hrvatskoj pokrenuo aukciju slika. Treba li ulagati u umjetnine otkrio je u prekrasnom ambijentu Muzeja Matija Skurjeni u sklopu novootvorene izložbe porculana iz vlastite kolekcije.Prvi Jadrolinijin trajekt zaplovio je 1961. godine na liniji Crikvenica - Šilo. Bio je to trajekt Bodulka. Vrlo ključnu ulogu su pri tome imali članove posade. Danas ih je u Jadroliniji zaposleno ukupno 1287. Što sve rade i kakve odgovornosti imaju, provjerili smo u splitskoj trajektnoj luci.

Informer, epizoda 278

Sezona je u punom jeku, turisti dolaze po nekim novim uvjetima, a stari problemi ugostitelja ostaju – nedostatak radne snage i visok, previsok PDV. Preuzeli su inicijativu i nude dva rješenja.Meritus ulaganja ili M+ regionalni su pružatelji usluga za eksternalizaciju poslovnih procesa i odnosa s korisnicima. Zapošljavaju oko 7000 radnika, a i u prošloj godini bilježe i rast prihoda. Po čemu su uspješni, doznajte u Informeru.Ljubitelji pisanih riječi često su u potrazi za naslovima knjiga koje više ne mogu pronaći u trgovinama ili nakladničkim kućama. Upravo zato antikvarijati na tržištu nude ono što mnogi traže, no nažalost i njihova je budućnost vrlo upitna. Jer dok čitanost raste, raste i nemar prema knjigama. U potrazi za našim rijetkim, ali važnim obrtima uputili smo se u zagrebački antikvarijat koji ima više od 40 000 knjiga u 18 četvornih metara.Sberbank posluje kroz mrežu od 30 poslovnica diljem Hrvatske, no neovisno o radnom vremenu banke i mjestu gdje borave njeni klijenti, a vodeći se modernim tehnologijama i šireći mrežu kanala, podigla je razinu kvalitete usluge kao i korisničkog iskustva.Izlazak na inozemna tržišta poduzetnicima je poprilično izazovan. Kako bi im olakšala, Croatia gospodarska komora nudi specijalizirane analize za tražene sektore u inozemstvu. O kakvoj je usluzi točno riječ i gdje se analize mogu preuzeti doznajte u Informeru. Prvih šest mjeseci 2021. godine za hrvatske pčelare nije bilo posla kao prije. Proljetne kiše, potres, prevelik uvoz, a premali izvoz meda samo su neki od problema s kojima se suočavaju domaći pčelari.

Informer, epizoda 279

Dobre vijesti stižu za glazbenike čije su aktivnosti ocjenjene od važnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, Ministarstvo kulture i medija RH i Croatia glazbena unija potpisali su sporazum koji je važan za nastavak održavanja koncertnih programa tijekom ljetnih mjeseci.O energetskom siromaštvu malo se govori, a ono u Hrvatskoj nije rijetkost. Prema nekim procjenama čak 60 posto ljudi u Hrvatskoj energetski je siromašno. Koliko je energetsko siromaštvo ozbiljan problem govori činjenica da u Europi čak 54 milijuna stanovnika ne može primjereno zagrijati svoje kućanstvo.U gradu Zagrebu živi više od 2000 beskućnika, ljudi koje su životne okolnosti, ali i sustav, udaljili iz domova. Mnogi od njih žele i vide bolje sutra, no zbog gubitka osobne iskaznice nemaju pravo na topli obrok, socijalnu pomoć, ali niti mogućnost zaposlenja.Već je godinu dana prošlo od parlamentarnih izbora. O aktualnim temama, osvrtu na prošlu pandemijsku godinu te planovima za budućnost i razvoj govori ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nataša Tramišak.Područje Petrinje bogato je kvalitetnom glinom i prije 100 godina u gradu je bilo 100 lončara. Danas ova profesija izumire, naročito zbog napretka tehnologije. U potrazi za obrtima koji njeguju ovu profesiju uputili smo se u Mošćenicu gdje đakon Sisačke biskupije uživa izrađujući predmete i kipove od gline.Ljudi o njemu ne pričaju, ali svi ga trebaju. Nepristojno je pitati koliko ga imate, ali ste i sami žalosni ako ga nemate. Enigma je novac, a novu rubriku o zabludama iz različitih područja, pa tako i novca, donosi Informer. Iako ga mnogi uspoređuju s takozvanim piramidalnim prevarama, mrežni marketing je potpuno legalan način poslovanja i koriste ga tvrtke diljem svijeta. Koje su prednosti ovakvog načina poslovanja i koje poslove možete obavljati pogledajte u Informeru.

Informer, epizoda 280

Ako je nešto kupljeno na sniženju, znači li to da ste uštedjeli ili potrošili novac, treba li plaćati samo s gotovinom i koje su najbolje godine za ulaganje doznajte u rubrici Zablude.U Zagrebu još uvijek možete pronaći dobar šešir s hrvatskim potpisom. Jedan zagrebački obrt njeguje ovu obiteljsku tradiciju 86 godina, a svojim dugogodišnjim radom još uvijek održavaju stari duh obrtništva u Zagrebu.Eksternalizacija ili outsourcing podrazumijeva izdvajanje poslovnih procesa i racionalizaciju poslovanja. M plus Grupa rastući je pružatelj takvih usluga u regiji te tako pruža podršku raznovrsnim klijentima.Ljetni mjeseci postali su za ljude omiljeno godišnje doba, ali za životinje prava noćna mora jer mnogi se suočavaju s nesretnom sudbinom napuštanja od strane vlasnika. Koje se životinje napuštaju te koliko košta čuvanje životinja, Informer ima odgovor!Tijekom cijele godine, ali i u jeku turističke sezone mnogobrojni turisti, ali i građani otoka mogu uživati u najljepšim povijesnim znamenitostima i prekrasnim plažama zahvaljujući dobroj povezanosti kopna s morem katamarasnkim i trajektnim linijama koje im pruža Jadrolinija.Iskusnijoj generaciji poznat je kao El Bahati, sladokuscima kao naš najpoznatiji čokolatijer, a njegovo je ime Stiv Kahlina te je gost rubrike Moj novac. Glazba ili čokolada – što je veća ljubav, a gdje se bolje i održivije zarađuje otkrio je ekipi Informera.

Informer, epizoda 281

Putničkim agencijama prošla godina je bila nepostojeća, no ove se godine Hrvati malo pomalo odlučuju na putovanja. Promet lagano raste, ali ne kao prije. Gdje se najviše putuje i možemo li očekivati i postsezonu saznajte u Informeru. Od ideje do realizacije - patentiranje nekog proizvoda. Iako nije česta praksa u Hrvatskoj, polako raste interes za njime. Može li netko kopirati vašu ideju i kako ju zaštititi, pogledajte u Informeru.U vrijeme virusne pandemije došlo je do povećanja broja obrta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Koliko taj podatak ohrabruje brine činjenica da učenici ne upisuju ova zanimanja u tolikoj mjeri. Zašto je to tako i trebamo li se brinuti otkrio je potpredsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.Posjetili smo posljednju videoteku u Zagrebu koja ima oko 20 tisuća članova i 16 tisuća filmova. Danas, kada nam je sve dostupno u dva klika mišem ljudi se ipak odlučuju vratiti u stara vremena i posjetiti videoteku te posuditi neki film.U muzeju grada Rijeke mnogobrojni posjetitelji mogu pronaći presjek iz povijesti pomorstva koje je je bilo ključno ne samo za razvitak ovoga grada, već i za otoke u okruženju, a sve to zahvaljujući Jadroliniji.'Svaka reklama je dobra reklama' i 'kupac je uvijek u pravu' već su postali ustaljeni izrazi u razgovoru, a čak ih se i u znanosti propituje. No je li doista tome tako doznajte u rubrici – Zablude.

Informer, epizoda 282

'Informer'' će svojim raznolikim i relevantnim temama te zanimljivim pristupom zasigurno kod gledatelja potaknuti zanimanje za gospodarske teme. Može li Croatia biti odlična zemlja za ostvariti i najsmjelije poduzetničke zamisli, ispitat će ekipa ''Informera''. Emisija produkcije Euron film & TV bavit će se i temom žena u poduzetništvu, kao i mladim poduzetnicima čije vrijeme tek dolazi.

Informer, epizoda 283

Gotovo svakoga dana dolazi do povlačenja proizvoda s polica trgovačkih centara koji u sebi sadrže pesticid etilen oksid. Koliko je zdravstveno štetan ovaj pesticid, ali i kako Croatia provodi ovaj zakon otkriva Biljana Borzan.Tržište igara na sreću brzo je i promjenjivo, no Zakon ga ne prati. Razgovarali smo s bivšim ovisnikom o kockanju kao i stručnom osobom o problemu koji rapidno raste s proglašenjem pandemije.Po visini mirovina Croatia se nalazi na neslavnom 61. mjestu. Poznato je da malo imamo zarađenih mirovina, ali isto tako da se i od njih ne može dostojno živjeti. No kakva je situacija s obiteljskim mirovinama te tko na njih ima pravo, pogledajte u Informeru.Povećana nezaposlenost, nesigurna stambena situacija i nedostatno uključivanje mladih u političke odluke samo su neki od problema na koje već godinama ukazuje Mreža mladih Hrvatske. Nezaposlenost mladih povećala se tijekom pandemije, no ipak nismo najgori u Europskoj Uniji.Možemo li ih uopće nazvati kriptovalute ili je to kriptoimovina? Kako god bilo, sve su popularnije, a najveće zablude o njima kao i glavno pitanje - jesu li balon koji će se lako ispuhati, istražuje ekipa Informera.I dok broj obrta u vrijeme virusne pandemije raste, izumire zanat, naročito u sektorima za koje više ne postoji obrazovni sustav. Jedan od njih je kišobranarstvo koje opstaje u rijetkim gradovima zahvaljujući tradiciji. Posjetili smo obrt u Zagrebu koji više od stoljeća ručno radi kišobrane.

Informer, epizoda 284

Najveći proizvođač, ali i distributer cvijeća u Europi je Nizozemska, za kojom Croatia poprilično zaostaje. Ne samo po brojnosti proizvodnje, već i po odgovarajućim vremenskim uvjetima, ali i mogućnostima uzgoja pojedinaca. To se naročito odrazilo na vrijeme virusne pandemije kada je do svježeg cvijeća bilo vrlo teško doći, a tu je bila prisutna i zabrana rada koja je prouzročila gubitke od čak 80%.Osim što je paušalni obrt jedan od najjednostavnijih oblika poslovanja, isti je izuzetno lako i zatvoriti ako se odlučimo prekinuti obavljati poslovnu djelatnost. Što je sve potrebno kako bi zatvorili obrt i koliko košta pogledajte u Informeru.Croatia gospodarska komora već godinu dana pruža podršku hrvatskim gospodarstvenicima koji se putem platforme Go Global - Go Virtual mogu povezati s poslovnim partnerima na inozemnim tržištima od njihovog interesa. Osim sastanaka s dosadašnjim tržištima, u rujnu se planiraju nova koja će hrvatskim poduzetnicima donijeti nove prilike.Odzvonilo je godišnjim odmorima i već će se u ponedjeljak čuti prvo školsko zvono. Neizvjesnost je i dalje prisutna, no koliko će početak školske godine sve uključene financijski opteretiti, doznajte u Informeru. Ona živi snove mnogih ljudi – odlučila je proputovati svijet. Prva destinacija bila je Ekvador, a trenutno je sjeverna Amerika. Kako i zašto? Otkud joj toliki godišnji? Kako to financira? Na ova i ostala popratna pitanja Ivana Validžić odgovara u rubrici Moj novac.Sberbank nastavlja i dalje u smjeru modernizacije i digitalizacije poslovanja kako bi svojim klijentima omogućila još bolju uslugu i korisničko iskustvo. Svojim klijentima, malim i srednjim poduzetnicima, omogućila je novu online uslugu za otvaranje poslovnog računa.

Informer, epizoda 285

Cijena hrane sve je viša, a primanja uglavnom ostaju jednaka. Dok se na raznim stranama proučava kako preživjeti, Informer istražuje razloge povećanja.Šestu godinu zaredom Institut za javne financije provodi istraživanje o transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica. Iako se s godinama stanje popravlja te gradovi, općine i županije većinom objavljuju sve potrebne dokumente, mjesta za poboljšanje još uvijek ima. Odlukom zagrebačke Gradske skupštine obustavljaju se nove prijave na mjeru novčane pomoći roditeljima odgojiteljima, do evaluacije te mjere. Zašto je došlo do toga i trebaju li se trenutni korisnici brinuti da će se ista i njima ukinuti, otkriva zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec.Bez obzira na gospodarsku situaciju i krizu zlato će uvijek biti zlato, mišljenja su mnogi, no je li tome doista tako te da je zlato valuta bi li bilo najjača, doznajte u Informeru.Kada je proizvodnja predmeta od kartona u pitanju često pomišljamo na Kinu ni ne sluteći da u Hrvatskoj imamo obrte koji još uvijek njeguju ovu tradiciju proizvodnje. No nije riječ o običnim kutijama, već svaka ima svoj ekskluzivan dizajn i poseban izgled koji nas predstavlja u svijetu, kada je riječ državnim ili privatnim poklonima.Kada se govori o proizvodnji na području EU trošimo puno više prirodnih resursa nego što ih naš planet može proizvesti , upravo zato će HGK 16.i 17. rujna u Šibeniku, ali i virtualno održati konferenciju pod nazivom Podržimo održivo.Mnogi su spas od svakodnevnih problema u ovoj pandemijskoj godini našli baš u knjizi. Godina je čitanja koja se realizira u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, a kakve su čitateljske navike građana i imaju li naviku kupovati knjige pogledajte u idućim minutama

Informer, epizoda 286

Koja je razlika između dopuštenog i prešutnog prekoračenja - posljednjih je dana pitanje svih pitanja. Tko je što smio učiniti, tko je zakasnio i kakvo je mišljenje građana o temi koja se direktno tiče njih 850 tisuća, koji jesu u minusu , doznaje ekipa Informera. Već je sada jasno da će obnova Zagreba ići puno sporije od očekivanog. Brojni građani su razočarani, a ne znaju niti kako dobiti kredite od banaka za investicije. Prije više od mjesec dana došlo je do urušavanje dijela ateljea akademskog kipara Ivana Kujundžića - greškom investitora. Kako se snalazi u svom prostoru te jesu li ga posjetile nadležne institucije, pogledajte u Informeru.M plus Grupa jedna je od vodećih neovisnih tvrtki za eksternalizaciju poslovnih procesa u jugoistočnoj Europi. Uz tim koji broji više od sedam tisuća stručnjaka, iz godine u godinu šire svoje poslovanje u različitim industrijama. Iz zagrebačkog Sopota javljaju se ljudi iz New Yorka, Dubaija i Singapura, a nije riječ o veleposlanstvima. Kako, zašto, odakle ideja, ali i financije, otkriva najbolji učitelj geografije na svijetu i gost rubrike Moj novac - Dejan Nemčić.Da je teško naći dobar posao i radnika u Hrvatskoj već znamo, nedostatak je ponude, ali i kvalitetne radne snage. No što kada su u pitanju bivši zatvorenici ili odslužitelji uvjetne kazne, kako pronaći posao i osigurati sve potrebno za život? Odgovore smo potražili u Probacijskom uredu Zagreb II.

Informer, epizoda 287

U Hrvatsku su turisti u prvih osam mjeseci ove godine dolazili i ostajali više nego lani, a bilo ih je iz više od 70 zemalja. Rekordan broj Nijemaca, ali i domaćih gostiju preplavio je Jadransku obalu, a i od postsezone se očekuje više nego prošle godine.Globalna nestašica čipova dovela je do kašnjenja u automobilskoj industriji. Zbog ovog problema kupci koji si odluče kupiti automobil isporuku mogu čekati i do devet mjeseci. Uspoređujemo srebro i zlato – u što je bolje ulagati, na što se plaća pozamašan porez i koliko je konkretno 100 grama zlata u polugama pri usporedbi sa srebrom, pogledajte u Informeru.Potrebno nam je svega četiri sekunde od ulaska u trgovinu do odluke o kupnji. Što nas privlači određenom proizvodu i kako reklamne poruke utječu na našu kupovinu, otkriva neuromarketing. Što je to točno i kako se koristi u svijetu otkrivamo u Informeru. Je li u Hrvatskoj pogodna klima za investitore ili je kao protekli tjedan promjenjivo oblačna, u koje se sektore ulaže te kako im privući kapital, istražuje Informer. Otvaranje, servisiranje i ugradnja raznih vrsta brava, bilo da je riječ o vratima, autima ili sefovima, dio je opisa posla obrta kojeg Vam predstavljamo ovaj tjedan. Baš poput i ostalih, niti za njega ne postoji naobrazba u školskom sustavu.

Informer, epizoda 288

'Informer'' će svojim raznolikim i relevantnim temama te zanimljivim pristupom zasigurno kod gledatelja potaknuti zanimanje za gospodarske teme. Može li Croatia biti odlična zemlja za ostvariti i najsmjelije poduzetničke zamisli, ispitat će ekipa ''Informera''. Emisija produkcije Euron film & TV bavit će se i temom žena u poduzetništvu, kao i mladim poduzetnicima čije vrijeme tek dolazi.

Informer, epizoda 289

Croatia već nekoliko godina ima relativno iste stope siromaštva, a gledajući siromaštvo među zaposlenima trenutno na minimalnoj plaći radi oko 13 tisuća radnika. Što je siromaštvo među zaposlenima te tko je u najvećem riziku.Posljedice potresa koji su se dogodili u 2020. godini osjećaju se i na nekretninskom tržištu, naročito u gradu Zagrebu. Koji su razlozi poskupljenja, interesi kupaca, te imaju li i javni natječaji APN veze s tim.Nedavno su održani Dani regionalnog razvoja i fondova Europske unije – nove prilike. Odgovore na pitanja koliko smo povukli novčanih sredstava u kojim područjima te glavno pitanje: jesmo li više dali za članstvo ili smo dobili novca donosi ekipa Informera.Digitalna transformacija, digitalni marketing ili umjetna inteligencija – sve su to područja koja obuhvaća digitalna ekonomija. Za razliku od tradicionalne ekonomije, gdje je osnova bila proizvoditi što više, u digitalnoj ekonomiji najvažnije je znanje i intelektualni kapital.Izazovi su srednje ime poduzetnica, a umrežavanje i stvaranje jačeg ozračja osobito su važni. Jedan od zaključaka nedavno održanog susreta poduzetnica je da samo uz međusobnu potporu i uvažavanje rezultati neće izostati.Ako ste ljubitelj Božićne čarolije naša sljedeća priča će Vam vratiti osmijeh na lice. Zagrebački staklopuhački obrt već tri generacije "puše" kuglice od stakla. Sve je počelo 60-ih godina prošlog stoljeća, a danas to rade ručno i usuđujemo se reći da nikada nisu bile ljepše.

Informer, epizoda 290

Otvorila se Pandorina kutija, odnosno Pandorini dokumenti. Njome je javnost postala upoznata s gotovo 30 tisuća različitih offshore tvrtki. Što se sve nalazi u dokumentima već ste čuli. Što su offshore tvrtke te imaju li opravdano ili neopravdano negativni prizvuk, istražila je ekipa Informera.Zelenija i povezanija Europa glavni su ciljevi svih članica Europske unije pa tako i Hrvatske. Kako bi ih ispunila utvrđeni su programi vezani za provedbu pojedinih politika. Jedan od njih je operativni program Konkurentnost i kohezija. Što on znači i što donosi?Spajanje otoka s kopnom, ali i plovidba morem danas je normalan pojam. No da bi se cijeli taj proces olakšao, ključnu ulogu već 75 godina u Hrvatskoj ima Jadrolinija koja osim što prevozi putnike zapošljava i mnoge djelatnike u različitim sektorima. Nakon priče o pomorcima odlučili smo Vam predstaviti Hvarske djelatnice šaltera, s kojima prvo komunicirate u realizaciji vaših putovanja. ArhiBau, prvi sajam posvećen kulturi gradnje i održivog razvoja, uz bogat program, okupio je stručnjake iz sektora graditeljstva i arhitekture. Sajam i konferencija su potaknuli ključna pitanja, ali i rješenja za potencijalni razvoj svih sektora. Kako pokrenuti poduzetničku priču, prikupiti potrebnu papirologiju te uspostaviti proces proizvodnje, samo su neka od pitanja mnogih ljudi koji često putem i odustanu od realizacije poduzetničkih ideja. Upravo zahvaljujući projektu Startaj Croatia, 8 kandidata dobilo je sve potrebne stručne savjete kako bi svoje ideje i ostvarili.M plus grupa jedna je od vodećih neovisnih tvrtki za eksternalizaciju poslovnih i tehnoloških procesa. Više od osam tisuća zaposlenih predano radi na razvoju tvrtke i tako već godinama aktivno pružaju podršku kroz svoje usluge.Stvaranje ekosustava u svijetu poduzetništva jedan je od ključnih poteza koje gradovi, općine i JLS trebaju učiniti žele li privući brojne investitore. Pozitivan primjer je upravo grad Sveta Nedelja koja ima čak četiri poduzetničke zone u kojima su smještene brojne uspješne tvrtke od kojih su neke i međunarodno priznate.

Informer, epizoda 291

Sagu oko poskupljenja goriva zaustavila je vlast ograničavanjem cijena. Međutim, kome sve i koliko plaćamo u litri benzina te je li bolje rješenje bilo u kliznim trošarinama? Odgovore donosi ekipa Informera.Baš poput 2020. godine, ni 2021. godina nije bolja za prijevoznike autobusnih linija. Uz spomenutu cijenu rasta goriva mnogima od njih ukinut je i moratorij na kredite. Računi dolaze na naplatu, cijene rastu, a putnika je iz dana u dan sve manje. Mnogi prijevoznici našli su se u blokadi. Prijeti li nam prometni kolaps uz britanski scenarij? Drvna industrija u ovoj pandemijskoj godini bilježi minimalan pad, no proizvodnja namještaja lagano raste. Cilj industrije je povećati izvoz i domaću proizvodnju, a jedan od načina je i korištenje sredstava Europskih fondova. Koliko je u industriji namještaja bitna suradnja proizvođača i dizajnera, saznajte u Informeru.Da je važnost digitalizacije u svijetu bankarstva postala važna pri realizaciji mnogobrojni procesa, svjesni su i u Sberbank. Zbog toga su svojim korisnicima omogućili novu uslugu u kojoj su objedinili internetsko i mobilno bankarstvo za građane. U drugoj emisiji Projekta Startaj Croatia gledatelji su vidjeli poduzetničku priču kandidata Marije i Damira Čule iz Vinkovaca. Predstavili su svojevrsnu inovaciju na tržištu smrznutih slastica koja im je osigurala ulazak na police trgovačkog lanca Spar i InterSpar.Predstavljene su nove prilike europskog socijalnog fonda koje idu u smjeru zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja i dobrog upravljanja. O najpopularnijem projektu „Zaželi”, kao i drugim konkretnim projektima, saznajte u Informeru.

Informer, epizoda 292

Od ulaska u Europsku Uniju iz Hrvatske je iselilo nešto više od 350 tisuća građana, a za svoj novi dom najčešće biraju Njemačku, Irsku i Austriju. Dok mladi iseljavaju iza nas je još jedan popis stanovništva koji bi trebao dati točan broj stanovnika. Hoćemo li zaista dobiti sve brojke saznajte u Informeru. Pravo pitanje je kada, a ne hoće li se to dogoditi - odgovaraju stručnjaci na pitanje o rastu povijesno niskih kamatnih stopa. Napravili smo usporedbu cijena i visina kamatnih stopa uspoređujući 2008. i ovu godinu, ali i istražili zabrinjavajuće najave nadležnih. Više donosi ekipa Informera.25 milijardi eura europskih sredstava Hrvatskoj je na raspolaganju – što putem Višegodišnjeg financijskog okvira, što putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Velike su prilike, ali i izazovi pred nama, a koji su ključni raspravljalo se na Drugim danima regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na modnim pistama trenutno prevladava brza moda, no kako ona utječe na odjevnu i tekstilnu industriju, te kolika je njena trajnost otkriva kreativna direktorica Varteksa Martina Ranilović Vrdoljak.Ova priča vratit će vas u neka prošla vremena. Zanimanje knjigoveža je bilo vrlo cijenjeno, a za potrebe struke naobrazba se stjecala u susjednoj Italiji. Vrsni knjigoveže ručno su uvezivali diplomske i magistarske radove, doktorate te razne novine i državna glasila, a sve to uz pomoć strojeva. Informer donosi priču najstarije zagrebačke knjigovežnice.

Informer, epizoda 293

'Informer'' će svojim raznolikim i relevantnim temama te zanimljivim pristupom zasigurno kod gledatelja potaknuti zanimanje za gospodarske teme. Može li Croatia biti odlična zemlja za ostvariti i najsmjelije poduzetničke zamisli, ispitat će ekipa ''Informera''. Emisija produkcije Euron film & TV bavit će se i temom žena u poduzetništvu, kao i mladim poduzetnicima čije vrijeme tek dolazi.

Informer, epizoda 294

Širenjem virusne pandemije osjećaju se i sve veće posljedice na sektor gospodarstva. Cijene rastu, kupaca je sve manje i manje, baš poput i rješenja. Koje aktualnosti su obilježile ovaj tjedan pogledajte u još jednom Informeru.U svrhu što bolje informiranosti poslovne i opće javnosti o ulozi 5G tehnologije potpisan je Sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske.Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat, prilikom potpisivanja Sporazuma osvrnuo se i na rebalans proračuna, ali i nadolazeći period koji će prema svemu sudeći biti izazovan za ovaj sektor.Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj su brojčano nadmoćni i čine veliku većinu poduzetništva, no njih čak polovica ne uspije poslovati dulje od pet godina. Zašto je to tako i je li to zapravo prirodan proces istražila je ekipa Informera.Možete li zamisliti jedan dan bez glazbe? Teško, jer glazba ispunjava našu svakodnevicu. Bez glazbenih instrumenata ne bi bilo glazbe, skladatelja, izvođača, ali niti graditelja glazbala. Upravo izrada glazbarskih žičanih instrumenata tema je ove priče. Ekipa Informera vodi vas u Varaždin gdje se krije vrsni graditelj i restaurator violina. U 10 godina svog rada izradio ih je stotinu.Zeleno i digitalno glavna su nastojanja, ali i premise Europske unije. Prema tome se sve države članice, pa tako i Croatia, moraju ravnati. Europska novčana sredstva jesu na raspolaganju no kako su usmjerena, ali i kako ih povući doznajte u Informeru.Suočavanje s raznim bolestima pobuđuje zdravstvenu i poduzetničku svijest. Upravo takav primjer gledateljima su u petoj epizodi projekta Startaj Croatia prezentirale Vesna Sirovina i njena kćer Ivana, koje su proizvele EKO deterdžent za rublje i omekšivač brenda Melli Aromatica.

Informer, epizoda 295

Građevinske tvrtke u Hrvatskoj suočile su se s nizom problema, od nestašice radne snage do rasta cijena materijala. Sve to prouzročilo je zastoj u građevinarstvu, a građevinari po dosadašnjoj regulativi nisu mogli tražiti aneks ugovora. Upravo zato je Vlada, na inicijativu Hrvatske gospodarske komore, donijela „Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda“. Aktualnosti iz različitih područja, među kojima izdvajamo da je danas potrebno čak sto tisuća kuna više za izgradnju kuće zbog porasta cijene željeza, u gospodarskom tjednom komentaru donosi ekipa Informera.U sklopu provedbe projekta „Knjiga svima i svuda“ u Zagrebu je održan 43. Interliber. Ono što je svakako stavilo fokus na ovogodišnje održavanje jest situacija u kojoj se nalaze nakladnici i tiskarska branša. Skočila je cijena papira i sirovina na tržištu, a više pogledajte u ovotjednom Informeru. Nakon prošlotjednog priloga u kojem smo govorili kako čak polovina poduzetnika propadne u prvih pet godina poslovanja, što se naziva i „dolina smrti“, ovoga tjedna u Informeru donosimo priču o paušalnim obrtnicima.Veliki poremećaji se događaju na inozemnom tržištu, a to se odražava ne samo na cijenu namirnica i sirovina, već i na cijene transporta. Primjerice, jedan kontejner izvan EU zone je s 1000 skočio na 10 - 15 tisuća dolara. Mogu li se naši proizvođači nositi s time, u odnosu na one iz drugih članica EU, otkrila nam je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u HUP-u.25 milijardi eura europskih sredstava nam je dostupno u sljedećem financijskom razdoblju. Koji nas izazovi nadolazećeg perioda iz područja javne nabave očekuju, doznajte u Informeru.U šestoj epizodi emisije Startaj Croatia gledatelji su imali priliku pogledati poduzetničku priču prijatelja sa zagrebačke Savice, koji su ujedinili snage te su se odlučili na proizvodnju bezalkoholnog pića s aktivnom Kombucha gljivom.

Informer, epizoda 296

Godinu je dana prošlo od predsjedničkih izbora u SAD-u. Obilježila ih je neizvjesnost, ali i promjene. Naposljetku je demokratski kandidat Joe Biden pobijedio dotadašnjeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Što se sve od tada dogodilo u SAD-u i svijetu, osobito u segmentu gospodarstva, pogledajte u Informeru.Kibernetička sigurnost našla se u središtu javnosti nakon američkih izbora, a to je ujedno i naša sljedeća tema. Socijalni inženjering stara je tehnika pokušaja prevare kojoj je čovjekova lakovjernost u fokusu. Kako se zaštiti u suvremenom dobu digitalizacije donosi ekipa Informera.Uz digitalizaciju, jedan od prioriteta Unije je i zelenija Europa. Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj u Glasgowu, iznesen je cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C. Misao je to vodilja i Europske unije koja želi biti vodeća u zelenoj tranziciji u svijetu. Stoga je u Zagrebu u organizaciji HGK i Apsolona održana konferencija naziva „Poslovanje u doba zelene tranzicije”.Opskrbni lanac čine prodaja na veliko i malo. Dok je jedna usmjerena građanima i fizičkim osobama druga je usmjerena prema velikim igračima. PEVEX-ova veleprodaja većinom je namijenjena građevinskom sektoru, a potom i trgovačkim lancima te dijelom Horeca tržištu i javnom sektoru. Individualnim pristupom i stručnim savjetovanjem pozicionirali su se kao kvalitetan partner svojim korisnicima.Kao što im i samo ime govori, Moje Zrno krenulo je s idejom o sadnji i preradi proizvoda. Danas je ovaj brend usmjeren na dostavu voća, povrća, orašastih i sušenih plodova. Prema kome su usmjereni, kako posluju i odakle dolaze namirnice doznajte u ovotjednom Informeru.Slijedi još jedna poduzetnička priča. U sedmoj epizodi projekta Startaj Croatia partnera Nove TV i SPAR Croatia, gledatelji su imali priliku vidjeti priču Brankice Borović i Paola Alessandra Maria iz Radučića. Oni su predstavili svoje proizvode - prirodnu kremu za lice s magarećim mlijekom i gel za tuširanje s magarećim mlijekom. Zašto su se odlučili na proizvodnju prirodne kozmetike i što im je sve bilo potrebno pogledajte u Informeru.

Informer, epizoda 297

Nakon pojma „doline smrti“ za male i srednje poduzetnike, od kojih čak polovina zatvori posao u prvih pet godina, paušalnih obrtnika te najave porezne inspekcije, sada se u serijalu o malim i srednjim poduzetnicima bavimo transferom poslovanja. Grubi su podatci koji govore da ih čak trećina propadne, trećina se proda, a tek trećina pronađe adekvatnog vlasnika. Takva je sudbina tvrtki kojima vlasnici odlaze u mirovinu.Nakon teorijskog, donosimo i konkretan primjer praktičnog uspješnog transfera poslovanja u tekstilnom sektoru. Doduše, transfer je još u procesu, ali tvrtka koja je prepoznata na tržištu posluje čak četiri desetljeća. Je li na kraju šefica mama ili kćer doznajte u Informeru.Croatia gospodarska komora digitalizirala je poslovanje putem komunikacijske platforme za poslovne subjekte, javnu upravu i građane. Platforma jednostavnog naziva – Digitalna komora, poduzetnicima olakšava i ubrzava obavljanje pojedinih poslova putem ukupno osam e-usluga, među kojima je i e-Pokreni poslovanje.Fizička se kupovina u dućanima preselila na digitalne platforme, no objema je čest nedostatak ponude određenih artikala koji je opravdan pandemijskim uvjetima. Činjenica da proizvode koje prodaju doista imaju na lageru izdvaja PEVEX-ov web shop.Želju i utrku za profitom redefiniraju nove vrijednosti među kojima se ističe društvena odgovornost. Što predstavlja društveno odgovorno poslovanje, kako i zašto se provodi te je li obvezatno donosimo u Informeru.Predstavljen je i posljednji kandidat projekta Startaj Croatia. Zvonimir Kalić iz Đakova već je kao mlad otkrio što znači biti poljoprivrednik, ali i poduzetnik, a stručnjake iz SPAR-a Croatia oduševio je svojim Uljem Croaticanna, koje nastaje hladnim prešanjem sjemena konoplje u strogo kontroliranim ekološkim uvjetima.

Informer, epizoda 298

Strože ili manje strože zaključavanje gospodarstva, prihodi neizravnih poreza kao temelj proračuna i povećanje potrošnje dolaskom dijaspore, samo su neke od ekonomskih razlika između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Koje su još razlike, a vezane za pandemiju, doznala je ekipa Informera.Posljednje su dvije godine, uslijed koronavirusa, bile velik izazov za sve. Novo normalno zahtijevalo je prilagodbu novim izazovima, ali i prilikama. Dok je većina sektora pretrpjela snažan udarac usvome poslovanju, postoje i oni koji su ipak nešto bolje prošli.Nakon korona dobitaša, slijedi prilog o onima koji nisu tako dobro prošli. Sektor koji se najviše našao na udaru zasigurno je ugostiteljski. Hoće li ovogodišnji advent doprinijeti oporavku, na terenu je saznala ekipa Informera.Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta koje se još uvijek isplaćuju, mnogi korisnici smatraju nedostatnim. Dio radnih mjesta je očuvan, ali prijevoznici, sezonski obrtnici, turističke agencije, event industrija te organizatori sajmova i konferencija i dalje se suočavaju s gubicima u poslovanju. Koliko je do sada sredstava isplaćeno, ali i što je još trebalo poduzeti, pogledajte u ovotjednom Informeru.Razina građevinske aktivnosti blisko je povezana s investicijama koje su uvijek, a osobito u pandemijsko vrijeme, dobrodošle. Od obrtnika pa sve do osnivača i vlasnika uspješne građevinske tvrtke - put je to kojeg je Dragutin Kamenski prošao u posljednje 42 godine staža. Pothvat naravno nije bio lagan, ali zbog uspješnosti, usuđujemo se reći da se itekako isplatilo riskirati. To potvrđuje i ovogodišnja nagrada „Zlatna kuna za životno djelo''.Kao sveobuhvatnu korona temu naposljetku smo ostavili priču o zombi tvrtkama. Poduzeća su to koja dobit troše samo na plaćanje kamata, a za drugo i nemaju. Istražili smo koliko je takvih tvrtki u Hrvatskoj i je li im se broj povećao uslijed pandemije.

Informer, epizoda 299

19. prosinca obilježava se Dan suradnje zemalja u razvoju. Eufemizam je to za nerazvijene zemlje niskog stupnja ekonomskog, političkog i socijalnog razvoja. Croatia je u godinu dana od zemlje koja je bila među njima postala ona koja im pomaže. Više saznajte u Informeru.Kada biraju između dionica i štednje Hrvati se često odlučuju na drugu opciju. Istražili smo je li to zbog neznanja ili premalog potencijala, na što sve treba obratiti pažnju te koliko je trgovanje dionicama privlačna, ali i unosna investicija.Približava se godišnjica razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju. Nakon useljenja u kontejnersko naselje građani Petrinje deset su mjeseci čekali priliku za rad. Krajem rujna otvoren je Centar novog života, modularno naselje u kojem je trenutno 60 poslovnih objekata. Na licu mjesta smo provjerili kako danas izgleda poduzetnička priča Petrinje.Kilogram smjese skuplji je od litre mlijeka, ne možemo se pokriti, mnogi odustaju – samo su neki od vapaja stočara koji ne znaju kako dalje. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 171 milijuna kuna za pomoć, no oni se pitaju kome će i koliko ići. Ekipa Informera pitala je Ministarstvo.Sve su tvrtke dužne na kraju poslovne godine napraviti inventuru. Navedena obveza proizlazi iz Zakona o računovodstvu, Zakona o porezu na dobit i Općeg poreznog zakona. Na pitanje kako kvalitetno napraviti inventuru odgovor ima Informer.Prilagođavanje aktivnostima na tržištu, briga o zaposlenicima i rad usmjeren društveno odgovornom poslovanju odlike su prvog hrvatskog trgovačkog lanca neprehrambenih proizvoda – PEVEX-a. U Informeru saznajte na koji način navedeno provode u djelo.

Informer, epizoda 300

Skroman ili baš onakav kakav treba biti - glavna je dvojba adventa u Zagrebu. S novim gradonačelnikom, stigle su i nove promjene pa tako uz više zelenih površina i transparentnosti ima manje sadržaja. Dok neki prigovaraju, ekipa Informera je istražila. U vremenu kada ulazimo u treću godinu korona krize i kada sa svih strana dolaze vijesti o teško pogođenim industrijama, postoje i one čiji vrtoglavi rast nije mogla zaustaviti čak ni pandemija. Donosimo priču o informacijskoj tehnologiji i industriji videoigara ili, kako ih rado nazivaju, perjanicama hrvatskog gospodarstva.Prošli smo tjedan izvijestili o poduzetničkoj priči Petrinje, a sada prelazimo na individualnu. Gotovo godinu dana nakon potresa građani Petrinje i dalje žive u privremenom smještaju ili kontejnerskom naselju. Nije se puno toga promijenilo po pitanju obnove, ali zato veseli činjenica da su dvije mlade obitelji dobile nove kuće.Komentar urednice Martine Marčinko analizira budućnosti obrazovanja u inspirativnim govorima zagrebačkih dekana, uvođenje eura i rast cijena, siromaštvo s obzirom na obrazovanje roditelja i svima željene božićnice.Mogu li se blagdanski popusti uopće nazivati popustima i koliko su usporedivi s onim inozemnim? Tržišna inspekcija državnog inspektorata u samo prva dva mjeseca ove godine utvrdila je 66 prekršaja trgovaca na štetu potrošača. Uz brojne krive oznake i propuste brojni kupci, ali i trgovci nisu upućeni u Novi zakon o potrošačima, stoga opravdano od 2015. godine nosimo titulu najlošijih po informiranju potrošača u Europskoj uniji.Jedan od načina uspostavljanja povjerenja između kupca i trgovca može biti putem programa vjernosti. Takvo dobro korisničko iskustvo potiče prvi hrvatski lanac neprehrambene trgovine, PEVEX, čiju karticu vjernosti ima više od 750 tisuća ljudi.Završena je druga sezona projekta Startaj Croatia partnera Nove TV i SPAR-a Croatia, koji su još jednom udružili snage kako bi podržali male poduzetnike. Osmero kandidata potpisalo je Ugovore o nastavku suradnje s trgovačkim lancem SPAR Croatia, a proglašen je i Hit proizvod 2021.

Informer, epizoda 301

'Informer'' će svojim raznolikim i relevantnim temama te zanimljivim pristupom zasigurno kod gledatelja potaknuti zanimanje za gospodarske teme. Može li Croatia biti odlična zemlja za ostvariti i najsmjelije poduzetničke zamisli, ispitat će ekipa ''Informera''. Emisija produkcije Euron film & TV bavit će se i temom žena u poduzetništvu, kao i mladim poduzetnicima čije vrijeme tek dolazi.

Informer, epizoda 302

Iz dana u dan medijske retke puni pojam inflacije. Kako cijene rastu, raste tako i inflacija, no pitanje je kojom brzinom? Croatia narodna banka objavila je kako potrošači imaju subjektivan osjećaj da je porast cijena veći nego što doista jest, a ekipa Informera istražila je koliko visoka inflacija treba biti da stanje postane alarmantno.Kreditni rejting neovisno je mišljenje rejting agencija o sposobnosti i odlučnosti države da podmiri svoje obveze. Određuje se pomoću raznih pokazatelja kao što su BDP po glavi stanovnika, javni dug te saldo proračuna. Je li pozitivna ocjena Hrvatske u 2021.godini bila očekivana s obzirom na to da se agencijama koje ga određuju zamjera percipiranje prošlosti, a tek u manjoj mjeri sagledavanje budućnosti? Informer ima odgovor.Svake se godine 1. siječnja s nestrpljenjem iščekuju porezne promijene. Lani je to nestrpljenje bilo opravdano, no ove za njega nema razloga. Povećanje minimalne plaće glavna je promjena koja je stupila na snagu s 1.1.2022., a koje se novosti tiču poslodavaca doznajte u Informeru.Nakon recesije koja je započela u 2009. i trajala sljedećih pet godina uslijedio je pozitivan zamah u gospodarskom smjeru, koji je nažalost zaustavljen u 2020. godini i to ne uzrokom u samoj ekonomiji već kao posljedica vanjskog šoka. Informer istražuje kako su se s time nosili gospodarstvenici u 2021., ali i kakva su očekivanja u 2022.godini.Nakon poduzetničkog osvrta slijedi i onaj psihološki o komparaciji 2021. i 2022. godine. Poslovna trenerica Tea Zavacki objasnila nam je fenomen siječnja koji je s jedne strane najdepresivniji mjesec, a s druge prepun očekivanja, nadanja i poslovnih pothvata. Koji su najveći poduzetnički izazovi po njenom iskustvu te sanjaju li naši poduzetnici prevelike ili premale snove otkrila je za Informer. Dobar liječnik zlata vrijedi - no koliko je godina studiranja , edukacije, iskustva, ali i novaca potrebno da od kirurga početnika čim prije postanu kirurzi koji samostalno obavljaju zahvate, možemo samo nagađati.

Informer, epizoda 303

Dok u Hrvatskoj imamo potrebu za dodatnom radnom snagom, ona domaća iseljava. Razlog? Bolji radni uvjeti i životni standard u drugim državama. Naše plaće tome ne mogu konkurirati, no vladajući se nadaju da bi se unatoč tome iseljenici mogli vratiti zahvaljujući demografskoj mjeri Biram Hrvatsku.Što je povlaštena informacija, tko je insajder i mogu li se mala Zagrebačka i najveća njujorška burza uspoređivati upitali smo brokera. Tržišta kapitala kao i sva druga u različitim državama imaju različitu razvijenost, no burzovna tematika jednaka je. Kako bismo pobliže objasnili dionice otišli smo u samo središte financijskih zbivanja – na burzu. Ivana Gažić, predsjednica Uprave, objasnila je kako izgleda njezin radni dan, koji je do sada bio najstresniji, ali i ono što sve zanima – je li trgovanje dionicama zaista onako kako ga prikazuju u filmovima.U ponudi banaka kod nas klijentima se sve manje nude krediti u kunama, a jedan od razloga je ulazak Hrvatske u eurozonu. Klijenti su se tako našli u nedoumici koju vrstu kredita odabrati, ali i što će biti s kamatnim stopama i kreditima koji su postojeći.Urednica Martina Marčinko u ovotjednom komentaru analizirala je najnovije istraživanje prema kojem Njemačka prednjači po osobnom bogatstvu s najvišim brojem milijunaša. Bilo je riječi o tome zašto MMF kasni s objavom zimske gospodarske prognoze te zašto smo prošle godine u turizmu izgubili čak stotinu milijuna eura.Zimski semestar prošle akademske godine upisalo je nešto više od 150 tisuća studenata. Neki od njih zasigurno rade putem studentskih ugovora, a kakva je situacija što se tiče isplata plaća njima, ali i svim ostalim njihovim kolegama provjerite u Informeru.Konvencionalno ili digitalno oglašavanje? Koje se god odabere u vrijeme virusne pandemije pozitivno je. Statistika pokazuje da se oglašavanje smanjilo, dok je kupovna moć potrošača relativno konstantna. Upravo ovo vrijeme prilagodbe, ali i otkazivanja raznih događanja prouzročilo je svojevrsnu recesiju marketinške industrije - donosimo o čemu je točno riječ.

Informer, epizoda 304

France, Češka i Švedska čine rotirajući trio koji idućih godinu i pol predsjeda Vijećem Europe. Prva je France koja pod sloganom 'oporavak, snaga i pripadnost' u svom mandatu predsjedanja ima i predsjedničke i parlamentarne izbore. Hoće li se predsjedanje pretvoriti u političku kampanju, ali i gdje je Croatia u toj priči doznajte u Informeru.Novi model zapošljavanja stranaca stupio je na snagu prošle godine. Svrha je utvrditi je li moguć pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada, a ako nije, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranom državljaninu. Prema podacima MUP-a u 2021. godini takvih je dozvola izdano gotovo 82 tisuće što je 20-ak posto više u odnosu na godinu prije.Da sjedite s deset osoba, njih čak devet imale bi vlasništvo nad nekretninom u kojoj žive. Kako je moguće da je u Hrvatskoj vlasništvo nad nekretninama više od 90 posto, a tek svaki drugi Nijemac živi u vlastitoj nekretnini, ekipa Informera provjerila je sa strukom, ali i na terenu.Nakon stambenih prelazimo na poslovne prostore. Čest i popularan oblik poduzetništva u Hrvatskoj su Startup-ovi. Model je to poslovanja koji razvija proizvode ili usluge s ciljem plasiranja na međunarodno tržište. No imamo li mi na unutarnjem tržištu dovoljno smještajnih kapaciteta za poduzetnike provjerili smo u dva inovacijska centra u Zagrebu.U novoj smo se godini odlučili za novu rubriku naziva Ekonomski pojmovnik. Prvi je na redu avans, potom slijede bankrot, cash flow zatim ček... No vratimo se na avans. Informer istražuje postoji li razlika između avansa u gospodarstvu i u privatnim poslovima poput kupoprodaje nekretnine te navodi konkretne primjere za oba slučaja.Iako Hrvati vole iskazivati mišljenje, kod nas ne postoji jaka kultura referenduma. Tek se posljednjih nekoliko godina odlučuju na raspisivanje referendumskih pitanja, uglavnom od nacionalnog interesa. Koliko je do sada referenduma raspisano u Hrvatskoj, ali i zašto se po broju ne možemo približiti Švicarskoj, doznajte u emisiji.

Informer, epizoda 305

Više od 200 posto! Toliko su porasle svjetske cijene plina i struje. Resorni ministar istaknuo je kako Vlada čini sve da poskupljenje ne bude eklatantno, a odakle dolazi plin u Hrvatsku, što sve utječe na njegovu cijenu i možemo li doista očekivati sličnu reakciju države kakva je bila kod ograničavanja cijena goriva istražila je urednica emisije Martina Marčinko.Udio litija u zemljinoj kori je svega 0,002 %, a Serbia ima ležište koje može zadovoljiti potrebe Europske unije u sljedećih 50 do 100 godina. Zašto je litij podijelio tamošnju javnost, ali i postao potreba budućnosti, pogledajte u novoj epizodi Informera.Kako postoji Bermudski tako postoji i litijski trokut, doduše manje misteriozan. Što on uključuje doznajte u ovotjednom uredničkom komentaru koji još obrađuje hrvatski izvoz u Japan, ali i procvat avio prijevoza.„Sitničav, bezvezan, zlonamjeran, možda je nervozan, jeste li vi normalni?“ – ovim su se riječima političari častili samo u prvom mjesecu ove godine, a od prošlogodišnjih prijepora još se nisu slegli dojmovi. Na kojoj je relaciji najoštriji sukob i što retorika vladajućih govori o politici kod nas odgovara Ankica Mamić.Prošloga ste tjedna imali priliku saznati koliko je građana trećih zemalja zatražilo radnu dozvolu za rad u Hrvatskoj, ali i kako se snalaze ovdje. Otkrivamo kakva su njihova prava po dolasku, ali i na koji se način mogu asimilirati.Dok neki razmišljaju o tome gdje će pronaći radnike, drugima je trenutna okupacija hoće li na skijalištima napadati dovoljno snijega ili će morati skijati na umjetnome. Koja je cijena skijanja za četveročlanu obitelj, ali i koliko si Hrvata može priuštiti skijanje izračunali smo uključujući najnovije podatke popisa stanovništva.Situacija kojoj se nitko u svom poslovanju ne raduje jest proglašenje bankrota, no nekima je to neizbježan scenarij. Iako su se s bankrotom suočili svjetski političari i poduzetnici kod nas je on još uvijek tabu. Zašto? Informer ima odgovor!

Informer, epizoda 306

Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti naziv je nedavno održane konferencije koju smo posjetili. Uz porezne stručnjake na njoj je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić koji je objasnio zašto nakon pet krugova porezne reforme ove godine po prvi puta nemamo ozbiljnije promijene.Divljanje, skakanje, dramatičan i nezaustavljiv rast u posljednje su vrijeme postali stalni epiteti uz cijenu plina. U prošloj smo emisiji objasnili najvažnija pitanja vezana za korištenje plina, ali i potencijalnu intervenciju države, no jedno smo pitanje ostavili i za nastavak. Gdje su u ovoj priči obnovljivi izvori energije?Gotovina ili kartica? Procijenite sami. Jedno je sigurno, Hrvati vole trošiti! No kada je digitalni trag novca u pitanju, za razliku od srednjih generacija, mlađi se sve više okreću ovakvim vrstama plaćanja. Što to znači za predstavnike banaka u Hrvatskoj, ali i budućnost bankarstva , Informer ima odgovor!U njima možete popit kavu, raditi na daljinu pa i ručati – tako izgledaju banke u Americi. S lica mjesta sugovornica nam je objasnila kako to točno funkcionira, a arhitekt iz Zagreba otkrio je koliko moramo čekati da tako što doživimo i kod nas. Priču donosi urednica emisije Martina Marčinko.Ulaskom u Europsku uniju Croatia je prihvatila cjelokupnu šengensku pravnu stečevinu. Što će to značiti za Hrvatsku te jesmo li spremni za zaštitu vanjskih granica, ali i kada možemo očekivati ulazak u šengenski prostor, otkrio nam je Karlo Ressler , zastupnik u Europskom parlamentu.U ovotjednom komentaru analiziramo minimalne plaće u Europskoj uniji, razmatramo izvedbenu umjetnost u doba pandemije, ali i porast potražnje za luksuznim automobilima.Izvještaj o novčanom toku ili Cash flow temeljni je financijski izvještaj u kojem su prikazani primitci i izdaci novca u određenom razdoblju. Zašto je on toliko važan, ali i koliko često se prati, pogledajte u epizodi Informera.

Informer, epizoda 307

Zagreb, Sarajevo, Beograd i Ljubljana gradovi su koji smo analizirali po pitanju cijena nekretnina. Gdje su najskuplje, ima li iznenađenja, ali i zajedničkog nazivnika istražili smo sa stručnjacima i građanima iz spomenutih metropola.Početkom rujna ove godine Croatia planira prikazati dvojne cijene u trgovinama, a euro kao valutu imali bi od siječnja 2023. Hoće li ulazak u eurozonu riješiti gospodarske probleme, ali i jesmo li uopće spremni za uvođenje eura, odgovore donosi tribina pod nazivom „Euro - da ili ne?”Kada smo već kod eura u ovotjednom komentaru urednica Informera Martina Marčinko objasnila je zašto se na novčanicama eura nalaze prozori i vrata u različitim arhitektonskim stilovima te što druge države imaju za simbole na kovanicama. Analizirali smo i kako jedna rečenica predsjednice Europske središnje banke može utjecati na vrijednost novca, a spomenuli smo i broj kruzera na Jadranu.Kašnjenje gotovo svih proizvoda, uz već spomenutu pandemiju, rezultat je i promijene dobavnim lancima. Odlučili smo istražiti što je veći izazov – nedostatak sirovine koja dolazi ili put od zemlje podrijetla te iste sirovine, ali i jesu li se naše najveće tvrtke više okrenule domaćoj proizvodnji?Virusna pandemija prouzročila je mnoge promjene i prilagodbe u poslovanju. Na takvu su se situaciju trebali, uz poslodavce, priviknuti i radnici koji su počeli raditi na daljinu. Donosimo vam detalje kako bi se radnici trebali postaviti prema poslodavcima prilikom ovakvog ugovaranja poslovne suradnje.Bez obzira na to radi li se o kreditno-garantnim proizvodima, onim kartičnim ili transakcijom poslovanju mali poduzetnici strateška su odrednica Sberbank. Osluškivanjem tržišta ova banka već desetljeće kontinuirano radi na razvoju novih i unaprijeđenju postojećih proizvoda i usluga.Tradicionalno priloge završavamo ekonomskim pojmovnikom. Nekada su uz gotovinu čekovi bili sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, a danas ih više ne upotrebljavamo za razliku od drugih država. Istražili smo što je zamijenilo čekove, ali i za što smo ih najviše koristili.

Informer, epizoda 308

Krajem prosinca prošle godine Porezna uprava uputila je poziv građanima rezidentima Republike Hrvatske na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka. S obzirom na to da je "uočeno da određeni broj građana nije ispunio tu obvezu" donosimo vam detalje koliko ih se do sada prijavilo, zašto je teško utvrditi rezidentnost, ali i što će se dogoditi onima koji se ne prijave.Sberbank u svojoj ponudi ima usluge i proizvode za građane, poduzetnike, male i srednje tvrtke, kao i korporacije. Poslovanje s malim poduzetnicima strateška je odrednica Banke koja u svojoj ponudi ima prilagođenu paletu proizvoda i usluga namijenjenih tom segmentu.Znate li tko su poslovni anđeli? To su uspješni poduzetnici i menadžeri koji putem investicija pomažu poduzetnike početnike i Startup-ove u njihovom razvoju. Koliko ih imamo u Hrvatskoj, ali i što s ulaganjem očekuju zauzvrat, pogledajte u ovotjednoj epizodi Informera.Njihova je priča poput one američke. Dva prijatelja s poslovnom idejom i vizijom sada imaju nagrađivanu tvrtku s 300-tinjak ljudi. Kako i pretpostavljate radi se o IT branši, a kako su izgledali početci te je li doista toliko zahtjevno naći programere kod nas odgovara Filip Ljubić.Kupnja nekretnine, a osobito prve, jedna je od najvažnijih životnih odluka. Za sve koji planiraju rješavanje stambenog pitanja bitna je vijest da i ovoga proljeća kreću prijave za subvencionirane stambene kredite. Kako izgleda put do takvog kredita te više informacija o samoj temi doznajte u epizodi Informera.Jednostavnije i efikasnije odlučivanje, kao i pravovremena reakcija na probleme - glavne su koristi koje donosi decentralizacija u tvrtkama. Vrijeme je za još jedan ekonomski pojmovnik.

Informer, epizoda 309

Prema posljednjim podacima HZMO na dan 31. siječnja 2021. u I. Mirovinskom stupu bilježilo se milijun i pol osiguranika. Svima njima mirovina će ovisiti o godinama staža, ali i preopterećenom mirovinskom sustavu. Da bi njihove mirovine jednog dana iznosile dovoljan iznos za ostanak u Hrvatskoj, treba poraditi na Mirovinskoj reformi.Najprije smo čuli što će biti s onima koji će tek postati umirovljenici, a sada donosimo intervju s gospođom koja to jest. Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika govori o brojnim izazovima s kojima se susreću osobe starije životne dobi, ali i odgovara na ključno pitanje – kako preživljavaju te kako im pomoći.

Informer, epizoda 310

Od voća i povrća preko ulja pa do energenata; začarani je to krug u kojemu uzročno posljedično cijene rastu. Komparirali smo cijene u trgovinama i na tržnici, ali i pitali stručnjaka što očekivati. Priču donosi urednica Informera Martina Marčinko.Među najoštrijim sankcijama zapadnog svijeta ubraja se izbacivanje Rusije iz SWIFT-a. U epizodi Informera istražujemo što je uopće SWIFT, postoji li alternativa i kakve utjecaje možemo očekivati.U Hrvatskoj je vidljiva centralizacija pa i kada su mladi u pitanju. Financiraju se veća središta, dok manja i nerazvijena područja zatvaraju škole i vrtiće. Sve to utječe i na manjak zaposlenih, ali i iseljavanje s kojim se Croatia suočava od ulaska u EU. U ovotjednoj epizodi Informera pogledajte koji su trenutno najveći izazovi mladih u Hrvatskoj.Nakon glavnih izazova - obrazovanje, zaposlenje i stanovanje, temu o mladima dodatno smo istražili u njihovoj krovnoj organizaciji Mreži mladih Hrvatske. Doznajemo pomaže li im više Europska Unija ili Croatia te što konkretno znači Europska godina mladih koja se obilježava upravo 2022.U vremenima kada se suočavamo s medicinskom krizom sve više ljudi se nalazi u samoizolaciji ili na bolovanju. Stoga je važno razlikovati kakva su vaša prava s obzirom na uzrok nesmogućnosti na rad, ali i prava poslodavca.Koliko otpada godišnje bacamo, a koliko recikliramo? Što je s devizama građana Hrvatske te komparaciju SAD-a i Europe po pitanju startup jednoroga donosi komentar.Pri pokretanju poslovanja nužno je odlučiti želi li se samostalno poslovati ili pri poslovanju imati uspješnog partnera, ali i mentora koji će biti potpora u cijelom procesu. Upravo odabir partnerstva može se pronaći i u franšiznom poslovanju.

Informer, epizoda 311

Različite tvrtke, ali i države uvele su različite sankcije Rusiji i njenoj ekonomiji. Koliko će to utjecati na naše gospodarstvo, ali i kakva je robna razmjene Hrvatske i Rusije te nas i Ukrajine donosimo u epizodi Informera.Završetku se privodi prva zimska radna sezona u Švicarskoj u kojoj je bilo zaposleno oko 30 000 Hrvata. Istražujemo zašto su se odlučili za rad u ovoj strani zemlji te je li njihova plaća uistinu dovoljno visoka za životni standard ondje.Paniku u jednoj zgradi na zagrebačkom Jarunu, koja ima atomsko sklonište, nisu stvorili nuklearni napadi već učestale posjete novinarskih ekipa. ''Zar nije dosta, što toliko snimate, imate li dozvolu?'', upitala nas je predstavnica stanara, a mi smo išli po kadrove atomskoga skloništa. Pogledajte ih u ovotjednoj epizodi Informera.Svaka ekonomska kriza mijenja navike potrošača pa je tako dolaskom virusne pandemije , ali i digitalizacijom poslovanja porasla online potrošnja u Hrvatskoj. Kakva je trenutna situacija, ali i zašto je ona dobra za kupca, a u konačnici i proizvođača, pogledajte u ovotjednoj epizodi.Internetsku trgovinu nazvao je izvorom mnogih zala, a što stručnjak za kibernetičku sigurnost Tino Šokić govori o zaštiti pojedinaca, ali i tvrtki te za koje pitanje smatra onim za milijun dolara doznajte u ovotjednoj epizodi Informera.U ovotjednom komentaru govorimo o Danu žena te razlici u plaćama s obzirom na spol, obilježavanju Međunarodnog dana zaštite potrošača, ali i iznosimo podatke o vrijednosti građevinskih radova.Posljednje minute epizode Informera rezervirane su za ekonomski pojmovnik. U epizodi donosimo detalje o Gospodarskom razvoju, te što mogu biti njegovi pokretači na domaćem primjeru.

Informer, epizoda 312

Gužve pred trgovinama, nedostatak higijenskih maski, zaključavanje gospodarstva, neizvjesnost, neznanje i strah. Sve smo to doživjeli u ožujku 2020. godine nakon proglašenja pandemije. Od tada do danas prošle su dvije godine, a mi s različitim stručnjacima istražujemo jesmo li iz histeričnog postali letargijsko društvo.Nastavljamo s analizom i prisjećanjem na ožujak 2020., ali po pitanju potresa. Još nas svega tri dana dijeli od druge godišnjice potresa koji je zahvatio Zagreb i okolicu. Građani se još uvijek suočavaju sa psihičkim posljedicama, hodanjem na vlastitu odgovornost u blizini zgrada, kao i životom u hostelima. Puno je onih koji su tijek obnove uzeli u svoje ruke, stoga smo nadležne priupitali u kojoj je fazi tijek obnove?Kao i u svim odnosima, osobito u onim kriznim, komunikacija je bitna. Kako se ponašati, od kuda se informirati i kome vjerovati odgovorio nam je stručnjak za krizno komuniciranje koji je napisao rad upravo na temu pandemije. Ulaganje u srebro i zlato se u posljednjih godina uz kupovinu nekretnina, umjetnina i starih automobila pokazalo kao odlična zaštita imovine od inflacije i krize. Tako je u proteklih nekoliko tjedana kupljeno plemenitih metala u vrijednosti sto milijuna kuna. Zašto se štediše okreću ovakvom investiranju pogledajte u ovotjednoj epizodi Informera.Izvoz je glavna tema ovotjednog komentara. Analiziramo zašto se naš povećao čak 40 posto, ali i hoće li će doći do preslagivanja i previranja tržišta uslijed ratnih zbivanja u Ukrajini.Redovi na benzinskim crpkama, skuplja hrana i režije, ali i manjak robnih zaliha samo su neki od dokaza inflacije s kojim se suočava ne samo Croatia, već cijela EU. Europska središnja banka procijenila je kako će inflacija u ovoj godini biti više nego dvostruko veća od ciljanih dva posto. Može li to dovesti do hiperinflacije otkriva ekonomski stručnjak.

Informer, epizoda 313

Kada se sve proizvedeno u jednoj godini, bez obzira radi li se o robama ili uslugama, zbroji dobiva se bruto domaći proizvod određene države. Makroekonomski je to pokazatelj oko kojeg se mišljenja razilaze, no postoje zemlje koje umjesto njega računaju bruto nacionalnu sreću. Tko je sretniji – mi ili oni?Kada se govori o izgradnji kuće Hrvati se najčešće odlučuju za tradicionalnu gradnju, no uspoređuje li se cjenovno, ali i vremenski montažne kuće sve su prihvatljivije. Istražili smo zašto je tome tako, ali i što je bolji odabir.95 posto! Toliko su pali prihodi prijevoznika uslijed pandemije, a snažan rast cijena benzina i nesigurnost zbog ratnih zbivanja otežavaju novonastalu situaciju. Konkretne podatke, ali i vapaje s terena donosi urednica Informera Martina Marčinko.Cijeli je svijet pozornica, a da bi pozornica imala svoju svrhu potrebna je publika. Ususret Međunarodnom danu kazališta analiziramo je li i koliko kultura profitabilna te kako pronaći ravnotežu između umjetničkog izražavanja i efikasnosti troškova.Slijedeća nas poduzetnička priča vodi u Split. U sklopu „45. Praznika cvijeća” u Dioklecijanovim podrumima održan je "Forum Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore" na kojem su dionici istaknuli probleme s kojima se cvjećari susreću u svakodnevnom poslovanju.Znate li koja je razlika između igara na sreću i investiranja? Oboje zahtjeva financijsko ulaganje na početku s nadom dobitka, no kod igara na sreću se brzo znaju rezultati, dok se kod ulaganja u kapital može čekati i godinama.

Informer, epizoda 314

Ministarstvo gospodarstva tjednima nam ne želi omogućiti snimanje priloga o robnim zalihama. Ono što smo doznali jest da su robne zalihe vrijednosti pola milijarde kuna, no u tom je iznosu polovica prehrambenih, a druga su polovica neprehrambeni proizvodi. Zašto se ti podatci drže u tajnosti, ali i zašto imamo nepotrebnu reprizu otprije dvije godine s pretjeranom kupovinom namirnica odgovara predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore u Informeru.Nastavljamo s primarnom gospodarskom djelatnošću. Bilo da je riječ o uzgoju voća i povrća, žitarica ili stočarstvu, u Hrvatskoj se obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom bave pretežno osobe starije od 61 godine. U ovotjednom Informeru donosimo koliko je ovaj vid poduzetništva privlačan, ali i profitabilan mladima.Nakon što smo u prošloj emisiji izvijestili o linijskim cestovnim i teretnim prijevoznicima te utjecaju poskupljenja energenata na njihovo poslovanje sada smo odlučili provjeriti situaciju kod taksista.Bilježe li pad ili rast prometa, kako se oporezuju kod nas, a kako u drugim zemljama Europske Unije donosimo u ovotjednoj epizodi Informera.Kozmetika, proizvodi za skladištenje i posluživanje u kuhinji, bijela tehnika, ali i preparati za mršavljenje nalaze se na popisu proizvoda tvrtki koje posluju u Hrvatskoj u obliku Piramidalnih shema. Radi li se o legalnom ili ilegalnom načinu poslovanja doznajemo od onih koji to rade, ali i sastavljaju tužbe.Nekretnine su neiscrpna tema - od nedostižnih cijena do realnosti tržišta. Zato smo odlučili vratiti rubriku zablude u kojoj donosimo – je li istina da se za cijenu kuće u Slavoniji ne može kupiti ni garaža u Zagrebu, je li Dubrovnik doista najskuplji i ono što sve zanima – hoće li cijene padati.Zamislite da ako nešto ne možete platiti postoji osoba koja će to učiniti za vas? Nerealno, no ako vam je netko jamac on se obvezuje se da će ispuniti potraživanja dužnika ako ih on sam ne ispuni.Odlučite li biti nečiji jamac za kredit ne brzajte s potpisom jer bi upravo nepročitane stavke mogle biti ključne za provođenje naplate što donosimo na konkretnom primjeru.

Informer, epizoda 315

Susjedi su prošli tjedan imali festival demokracije, ako se to tako može nazvati. Serbia, ali i Mađarska, birale su novo političko vodstvo. Osim pobjedničkih rezultata, analiziramo kampanju, presedane, ali i neizostavni izlazak iz hladnjaka.Kada smo kod aktualnosti; u petak, 8. travnja obilježavao se Svjetski dan Roma. U njihovom je simbolu, crvenom kotaču, utkan napredak i pokret, a mi donosimo dvije takve priče. Anesa i Talita ruše stereotipe i vrijedi ih poslušati.Prošli smo tjedan govorili o robnim zalihama, a sada produbljujemo temu. Bilo da je riječ o uobičajenom ili direktnom skladištenju, uz dodatno sušenje i dosušivanje u Hrvatskoj nedostaje skladištenih prostora za prehrambene i poljoprivredne namirnice što ima utjecaj i na kvalitetu hrane kakvu kupuju i jedu Hrvati.20 gotovo revolucionarnih ideja i barem dvostruko toliko poduzetnika entuzijasta predstavili su se na najvećem festivalu digitalnih i društvenih inovacija u Europi. Cilj je okupiti najbolje startupove iz cijeloga svijeta, a kakvi su bili u realizaciji doznali smo u Zagrebačkom inovacijskom centru.Bez obzira radi li se o startupovima ili uhodanim višedesetljetnim poslovima važno je biti prepoznatljiv. Vizualni identitet predstavlja smjer u kojem tvrtka nastupa u javnosti, a ako je dobro napravljen može pozitivno odrediti poslovni smjer. Istražili smo kako ga što kvalitetnije izraditi od preliminarnih faza realizacije.Iako se uz spomen kartela često vuku negativne asocijacije poput narkotika mi donosimo što on znači u poduzetništvu. Kada se nekoliko vlasnika tvrtki odluči na Kartelni sporazum o cijenama i podjeli tržišta predstavljaju ozbiljnu povredu prava tržišnog natjecanja. Njihov je čin kažnjiv te se vlasnici uz presude suočavaju i s visokim novčanim odštetama.

Informer, epizoda 316

Drugu godinu zaredom sindikati ne izlaze s podacima o Uskrsnoj košarici, no da se novčano povećala, a opsegom smanjila svima je jasno. Povećao se i broj onih koji će štedjeti ovih blagdana, a kako je to i koliko utjecalo na prodavače donosimo u ovotjednoj epizodi Informera.Kada bi vas netko pitao želite li skupocjeni automobil ili digitalni poster vanzemaljca ne biste dvojili. Međutim, nakon ovog priloga dva puta će te razmisliti. U posljednjih godinu dana procvala je prodaja digitalnih umjetnina. Nezamjenjivi tokeni ili NFT-ovi u svijetu postižu i više milijunske iznose. Istražili smo treba li kupovati ovakvu umjetnost ili je bolje dizajnirati?Industrija je pokretač gospodarstva i generator otvaranja radnih mjesta. Međutim, nisu sve industrije u svim regijama jednako snažne. Upravo je to jedan od razloga za industrijsku tranziciju Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske. Gospodarski prioriteti utvrđeni su na temelju teritorijalnog bogatstva, ali i globalnih trendova.Gotovo 14 milijuna dolazaka i šest puta više noćenja podatci su prošlogodišnje turističke sezone. Velika većina posjetitelja se odmarala, no kada je glavni motiv putovanja sudjelovanje na skupovima i manifestacijama riječ je o kongresnom turizmu. Prošle je godine održano manje od 20 posto planiranih konferencija. Kakva je situacija ove godine te imamo li sve potrebno za konferencijsku industriju, pogledajte u ovotjednom prilogu Informera.Možda nije poznat po konferencijskom, no po klasičnom turizmu svakako jest. Otok Ugljan smjestio se preko puta Zadra što objašnjava i naziv mjesta Preko gdje je i trajektna luka. Osim turizmom stanovnici se ondje bave i drugim vrstama poduzetništva.Nadmetanje za umjetnička djela, vrijedne predmete ili čak nekretnine najčešće viđamo samo na filmovima, no licitirati se može i kod nas. Kupoprodaja je to različite robe uz javno ili ograničeno nadmetanje. U ovotjednom Informeru donosimo što Hrvati najviše kupuju, ali i kakvi predmeti postižu najvišu cijenu?

Informer, epizoda 317

U vrijeme kada su premise zeleno i digitalno, kada se ekološki otisak broji u stopama, a eko-inovacije postaju sve učestalije kružna ekonomija dobiva zamah. Kako produžiti vijek proizvodima ili ono što je već namijenjeno za otpad ponovno vratiti u upotrebu donosimo u novoj epizodi Informera.Početkom travnja građani Hrvatske suočili su se i s višim cijenama električne energije. Kako to uvijek biva; tek se naknadno razmatra isplativost postavljanja i korištenja solarnih panela. Jesu li solari i nakon koliko godina isplativi? Doznajte u ovotjednoj epizodi Informera.Trošite manje od onoga što zaradite ultimativni je savjet za štednju, no posve novi, drukčiji pa pomalo i kontroverzni pristup prema novcu iznijela je naša sugovornica. Financijska je to savjetnica koja je odlučila da će ona upravljati novcem, a ne novac njome. Između ostaloga, odgovara i na pitanje svih pitanja – kako se obogatiti?U Hrvatskoj je trenutno nezaposleno oko 122 000 osoba. Broj slobodnih radnih mjesta je oko 26 000. Osim mjesta prebivališta niz je faktora koji mogu utjecati na prednost pri zapošljavanju, a mi smo istražili što je sve potrebno za kvalitetnu pripremu pred razgovor za posao.Nakon prošlotjednog posjeta Ugljanu ovoga vas tjedna vodimo na Pašman. S jedne je strane nastanjen dok je s druge netaknuta priroda pogodna za robinzonski turizam. Mi smo ipak posjetili ovu nastanjenu, sjevernu stranu, gdje se smjestilo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je spojilo tradiciju s novim vremenom.Šećer dolazi na kraju. Baš kao što je neizostavna slastičarska poslastica marcipan, upravo je marcipanski sloj jedna od vodećih uloga u tvrtkama. Tko su, što točno rade, ali i kako ih zadržati? Otkrivamo u novom ekonomskom pojmovniku.

Informer, epizoda 318

Otvaraju li ili zatvaraju nove tehnologija radna mjesta? Razvijaju li se brže od društva? Što je s tehnološkim viškom? Dio je to problematike koju smo analizirali sa stručnjacima i znanstvenicima. S obzirom na razvoj te sveprisutnu digitalizaciju kompariramo kojom brzinom tehnologija napreduje u odnosu na društvo.Pronalazak adekvatne, kvalificirane i educirane radne snage težnja je svakog poslodavca, a ako u tome sami nisu uspješni obraćaju se headhunterima. Engleski je to i već ustaljen naziv za lovce na uspješan kadar. U ovotjednoj epizodu Informera doznajte koji je točno njihov posao, ali i koliko godišnje radnika promjeni tvrtku.Je li sluškinja ili gospodarica individualno je, no prihvaćena definicija novca jest - specifična mjera ili svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Kada s djecom pričati o novcu, treba li im dati džeparac i koliko te ostale tabu teme otvaramo s vrsnom poznavateljicom financijskih prilika u Hrvatskoj.Govorili smo o digitalizaciji i novim tehnologijama, a sada je vrijeme za staro, ali vrijedno zanimanje. Iako strojevi djelomično preuzimaju radna mjesta ono što ne mogu su stvoriti unikatne kovane predmete kakve radi obrtnik Franjo Vinković. Osim što ih kuje, također ih i restaurira, a njegov obrt jedan je od rijetkih kovačkih preostalih u Hrvatskoj.U ovotjednom komentaru govorimo o intelektualnom vlasništvu i izumima, analiziramo plaće u ICT sektoru s obzirom na spol, a donosimo i novosti turističke sezone.U Americi se uglavnom dogovara bruto, a kod nas neto plaća, no znate li razliku? Koji vam iznos sjeda na račun, a koji odlazi na poreze i ostale dohotke te što je zapravo jedan od razloga izbjegavanja povišica pogledajte u ovotjednom prilogu Informera.

Informer, epizoda 319

'Informer'' će svojim raznolikim i relevantnim temama te zanimljivim pristupom zasigurno kod gledatelja potaknuti zanimanje za gospodarske teme. Može li Croatia biti odlična zemlja za ostvariti i najsmjelije poduzetničke zamisli, ispitat će ekipa ''Informera''. Emisija produkcije Euron film & TV bavit će se i temom žena u poduzetništvu, kao i mladim poduzetnicima čije vrijeme tek dolazi.

Informer, epizoda 320

Ima li kriminalitet ime, prezime, vrstu, boju ili je sve to jednostavno kriminal – jedno je od pitanja koje smo postavili istražujući temu gospodarskog kriminaliteta. Zašto se i dalje čudimo aferi čokoladica, kada je skandinavska političarka odstupila s dužnosti zbog korištenja službene kartice na kupnju samo dvije slastice te što je s istraživačkim novinarima u prilogu Informera donosi Martina Marčinko.Nastavljamo u istom tonu, onom sivom. Neispravno napisan ili ne izdan račun porezni je prekršaj. Bez obzira na to majstori koji vrše popravke, taksisti ili konobari ponekad ne izdaju građanima račune. Kakvim kaznama podliježu ako budu uhvaćeni, ali i kakva je odgovornost građana, pogledajte u ovotjednoj epizodi Informera.Pravnica, direktorica, pročelnica, osnivačica, stručnjakinja, a sada ministrica. Crtice su to iz bogate karijere i biografije Nataše Tramišak, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Raspored joj je poprilično gust, no ipak smo uspjeli provesti dan s njom u kojem nam je, osim poslovnih, otkrila i pokoji privatni detalj.Iza nas je Dan Europe, a ispred ulazak u schengenski prostor i eurozonu. Što nas čeka, što kaže HNB i hoće li inflacija produžiti rok analizira komentar.Svake godine slavimo rođendan, no što smo stariji manje razloga za slavlje imamo, kažu neki. Razlog su često financije, ali i zdravstveno stanje o čemu i ovisi kakva se starost može doživjeti. Oni koji ne mogu brinuti sami o sebi smještaj traže u domovima. Istražili smo kakvi su, ali i kolike su liste čekanja!Osim klasičnog poslovanja kojem je za cilj stjecanje i akumulacija profita, postoji i ono neprofitno. Na takav se oblik najčešće odlučuju Udruge koje čine članovi i volonteri civilnog društva. U epizodi Informera donosimo kako posluju neprofitne organizacije, ali i u kojim djelatnostima su najprisutnije.

Informer, epizoda 321

Gradovi kao pokretač gospodarskog razvoja temelj su integriranog teritorijalnog ulaganja Europske unije. Istražili smo kako na konkretnim primjerima hrvatskih gradova poput Rijeke i Virovitice izgleda korištenje mjera održivog urbanog razvoja.Sastavni dio svakog putovanja koji uključuje let avionom čine piloti, ali i stjuardi i stjuardese. Iako na prvu njihovo zanimanje djeluje jednostavno, postoji niz obaveza i vještina koje moraju znati provesti – ovisno o situacijama u kojima se nalaze. Istražili smo kako izgleda njihova edukacija, ali i jedan radni dan.Dug je zeleni put do postizanja gospodarske održivosti, a ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš korak su bliže. Jedan od velikih koraka jest kada cijeli otok energiju crpi iz solara, a mi smo posjetili upravo jedan takav – prvi u Hrvatskoj! Doznajte o čemu je riječ u epizodi Informera.Prilikom prometnih nesreća sudionici prvo dožive šok , a onda i posljedice s kojima se moraju nositi. Jedni s isplatom oštećenih, drugi s nastalom štetom, a pojedini i s ozljedama ili gubicima. U ovotjednom prilogu Informera istražujemo koliko traju ovakvi procesi, ali i u kojim okolnostima štetu pokriva osiguranje.Pozicioniranje Istre na gastro karti Europe, sjajna sinergija lokalne vlasti i proizvođača, tisuće izvrsnih proizvoda i dobra zabava obilježili su osmi Međunarodni sajam s klobasicom u Europu. Što smo izdvojili od gastro ponude, no što je i politički vrh imao za reći doznajte u epizodi Informera.

Informer, epizoda 322

Ekonomija izvan okvira fluidan je pojam, no istražili smo kako izgleda u praksi pri integraciji teže zapošljivih. Organizacije koje zapošljavaju osobe iz različitih zemalja, oni koje im pomažu u prilagodbi te Ministarstvo unutarnjih poslova daju im svoj doprinos.Školska godina privodi se kraju, a vrijeme je i priprema za maturu. Zahtjevan je to proces za školarce, ali i njihove roditelje – što psihički, što financijski. Hrvatski, matematika, kemija i fizika predmeti su iz kojih učenici, maturanti, ali i studenti najčešće trebaju instrukcije. Iako je ovakva vrsta poduke prisutna desetljećima u Hrvatskoj, često spada u sivu ekonomiju. Zbog čega je toliko prisutna, pogledajte u epizodi Informera.Poremećaji u lancima opskrbe tijekom i nakon covida, utjecaj klimatskih promjena i sveprisutna inflacija razlozi su našeg posjeta konzultantici u poljoprivredi. Povezanost prehrambene i poljoprivredne industrije, samodostatnost Hrvatske i Europske unije te vraćanja starih cijena dio je onoga o čemu smo razgovarali u epizodi Informera,90 tisuća kuna - toliki nam je javni dug po stanovniku, a ako je država zadužena kako neće biti njeni građani. Stoga u ovotjednom prilogu Informera najprije donosimo zablude o dugovanjima, a potom prilog o racionalizaciji troškova. Loše upravljanje novcem, virusna pandemija, rast kamatnih stopa, ali i inflacija razlozi su zbog kojih se mnogi građani, ali i tvrtke moraju suočiti s racionalizacijom troškova. Je li isplativa?Područje Nove gradiške i okolice povijesno je poznato po obrtima koji su se bavili izradom i rezbarenjem predmeta od drva. Rijetki su to nastavili njegovati i danas, stoga smo se u potrazi za takvom obrtničkom pričom uputili u Davor.

Informer, epizoda 323

Što je inflacija ne samo da svi znaju već je i osjete, no jedna njena nuspojava je škrinkflacija. U doslovnom bi prijevodu značila skupljanje ili smanjivanje. Pojava je to kada ambalaža više ne teži stotinu već 80 grama, umjesto pola kilograma dobivamo 450 grama, a pada li u tom slučaju kvaliteta te može li se doista zaraditi na samo par grama – u epizodi Informera istražila je urednica Martina Marčinko.Važan dio gospodarskih djelatnosti su trgovine na malo koje su se poput ostalih sektora suočile s pandemijom, inflacijom, pa i skokom cijena. Unatoč tome podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazuju kako prihodi trgovina na malo u 2020. godini premašuju 40 milijardi kuna, što je za 306 milijuna kuna više nego u 2019. godini. U prilogu Informera odgovaramo na pitanje; može li se ovaj trend i u 2022. nastaviti?Ostajemo u istome tonu. Zašto ljudi prije biraju lokalni dućan nego veliki supermarket, ima li ikakve naznake kraja inflaciji i starim cijenama, što je s nepoštenim trgovačkim praksama, a što s radom trgovina nedjeljom? Na ta, ali i mnoga druga pitanja odgovorit će nam prodajni konzultant u novoj epizodi Informera.Kako bi zaokružili priču o trgovini donosimo zablude o prodaji u kojima je odgovor na pitanje utječe li ljubaznost osoblja, na čak dvije trećine kupaca, pri odluci o kupnji.15 minuta! Upravo toliko traje prijava na pojedine državne Natječaje. Međutim, ni to nije garancija da će brojni poduzetnici koji ulažu znanje i sredstva u pisanje projekata biti „najbrži prst“. Kako se to odražava na naše gospodarstvo, pogledajte u epizodi Informera.Klađenje na buduće cijene roba ili energenata na tržištu nazivamo špekulacijom, a osobe ili kupce budućih isporuka koji se time bave - špekulantima. Špekulacija jest pokretač inflacije. Kako? Otkrivamo u prilogu Informera…Neovisno o vrsti posla koju vaša tvrtka vrši važno se nametnuti u odnosu na konkurenciju. Odabir strategije poslovanja može biti presudan, a kakva sve ona može biti donosimo u ekonomskom pojmovniku.

Informer, epizoda 324

Najgora noćna mora mnogih ekonomista je inflacija, međutim stagflacija je gora od nje. Pojava je to kada se uz rast cijena događa stagnacija gospodarstva. Trebamo li je očekivati i ako da – kada, pitanja su na koja nudimo odgovore u Informeru.Do kraja travnja poduzetnici su trebali predati svoja financijska izvješća za prošlu godinu. 2020.-u nije bilo teško nadmašiti zbog virusne pandemije i krize, no kakvi su podaci za prošlu godinu usporedimo li ih s 2019. pogledajte u prilogu Informera.Velike promijene, donošenje brzih odluka i užurbanost karakteristike su današnjeg svijeta – vuka svijeta. Što znači skraćenica osmišljena krajem prošlog stoljeća i kako se snaći u nepredvidivim vremenima odgovara psihologinja u ovotjednoj epizodi Informera.Migrantska kriza prouzrokovana ratom u Ukrajini dovela je oko 11 tisuća Ukrajinaca u Hrvatsku. Većinom je riječ o ženama i djeci koji su smješteni u prihvatne centre i privatne kuće. Smještaj im je osiguran, no kakva je situacija po pitanju posla otkrivamo u ovotjednom prilogu Informera.S obzirom na to da je povezan mostom neki ga ne smatraju otokom, no Krk to jest. Upravo nas ondje dovodi poduzetnička priča dvaju prijateljica koje su gradsku vrevu zamijenile otočnim ambijentom. Bave se proizvodnjom prirodne kozmetike, a u emisiji Informera smo posjetili njihovu plantažu.Koliko iznosi jedan dolar ili euro određuje tečaj. Kako te kada je najsigurnije mijenjati novac, ali i hoće li cijene uvođenjem eura biti više ili niže otkrivamo u novom ekonomskom pojmovniku.

Informer, epizoda 325

Bila je na izdisaju i jedna od najugroženijih s na najvećem padom prometa od gotovo 90 posto. Međutim, danas event industrija izgleda drukčije. Popuštanjem epidemioloških mjera početkom ove godine počela su i događanja. Imamo li staru sezonu evenata, istražili smo u ovotjednom Informeru.Menadžerske plaće mnogima su nedostižan, a pomalo i nerazumljiv pojam, stoga smo odlučili istražiti tko su zapravo menadžeri i koje su njihove zadaće. Na pitanja je li zahtjevnije raditi za sebe ili za nekoga te što biste vi pitali na razgovoru za posao odgovara projektna i operativna menadžerica .Kapaciteti odgojih grupa u zagrebačkih gradskim vrtićima odavno su premašeni. Godišnje se ne uspijeva upisati više od 2000 djece. Pridodaju li se tome oni koji bi mogli izgubiti status roditelja – odgojitelja dolazimo do više od 8000 djece koja ne bi bila upisana u vrtić. Istražili smo kako bi se to moglo odraziti ne samo na roditelje, već i na djecu.Krk i Cres dva su najveća Croatia otoka pa je kronološki redoslijed da nakon prošlotjednog Krka ovaj tjedan posjetimo Cres. Doznajte kakva im je poduzetnička klima, je li im turizam glavna uzdanica i kako izgleda život na otoku.Ambalaža prodaje proizvod - tu ste rečenicu zasigurno nebrojeno puta čuli, no je li doista tako otkrivamo u zabludama o proizvodima u Informeru.Kod zapošljavanja menadžera poslodavci se često služe headhunterima odnosno lovcima na uspješne kadrove. Kako bi se ta poslovna suradnja i ostvarila budućim zaposlenicima prije početka rada isplaćuju Zlatni pozdrav! Što je to točno, otkrivamo u novom ekonomskom pojmovniku!

Informer, epizoda 326

Prema posljednjim podacima HNB svaki je Hrvat bogat čak 150 tisuća kuna, odnosno, toliko ima na računu. U taj se zanimljiv iznos ne pribrajaju nekretnine, kojih kod nas ima poprilično. Sve u svemu štednja se povećala u odnosu na prethodna razdoblja, a zašto je tome tako donosi financijska stručnjakinja u novoj epizodi Informera.Prekrasna priroda, čisto more, odlična turistička ponuda, ali i dostupnost automobilom svrstali su Hrvatsku u jednu od najposjećenijih ljetnih turističkih odredišta. Zbog toga je već desetljećima turizam glavna uzdanica našeg gospodarstva. No koliko je stranog kapitala u sektoru u turizma, provjerili smo u nadležnom ministarstvu.Nastavljamo u bojama turizma. Radna snaga jedan je od najvećih izazova ovoga sektora koje čak ni radne dozvole u potpunosti ne mogu riješiti. Međutim, istražili smo što je s kontinentom te je li on u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na Jadran.Imate vlastiti kapital u novcu i poslovnu ideju? Razmišljate o otvaranju vlastite tvrtke? Udobno se smjestite jer su naše sljedeće minute posvećene tome - kako pametno uložiti novac, ali i kroz koji oblik poslovanja.Mjesecima već izvještavamo o poljoprivredi, zakonu o okrupnjavanju zemljišta, samodostatnosti, skladišnim kapacitetima i izazovima s kojima se susreću u primarnoj gospodarskoj djelatnosti. Sada smo sve to odlučili objediniti u rubrici zablude.Licitarsko srce - predstavlja jedan je od najpoznatijih ukrašenih crvenih kolača ili medenjaka u središnjoj i nizinskoj Hrvatskoj. Iako tradicija izrade i ukrašavanja seže u 16.i 17. stoljeće, prava je rijetkost pronaći obrt koji ih i danas izrađuje. Mi smo ga pronašli u zagrebačkoj Dubravi.